Europska Komisija je pozvala privatni sektor da pomogne u financiranju ve?eg dijela od potrebnih 100 milijardi dolara za Zeleni klimatski fond, kako je i obe?ano na klimatskom okupljanju u Cancunu u prosincu 2010.

U izvje�taju koji je izdan 8. travnja, tokom zadnjeg dana klimatskih pregovora UNFCCC u Bangkoku, Komisija je priznala da siroma�ne zemlje same ne?e mo?i pokriti tro�kove izbjegavanja globalnog zagrijavanja. Udio Europske Unije ?e biti samo tre?ina, �to bi bilo ne�to preko 30 milijardi dolara godi�nje do 2020. Olli Rehn, EU povjerenik za ekonomske i nov?ane tokove, je izjavio da ?e mnoge napredne ekonomije biti financijske ograni?ene u budu?im godinama te zato same ne?e mo?i osigurati sva ta sredstva iz javnih fondova, te se treba osloniti na inovativne izvore financiranja a posebno na privani sektor i tr�i�te uglji?nog-dioksida.

EU je od 2010. do 2012. ponudio 3,5 milijardi dolara godi�nje od obe?anih 10 milijardi dolara godi�nje koje su obe?ale bogate dr�ave u takozvanoj pomo?i za �brzi start�. EU je ve? sada na putu da osigura novac za taj brzi start. Konsenzus u zemljama u razvoju je da ipak ve?inu financiranja treba osigurati iz javnih izvora, zbog sigurnosti i povijesne va�nosti za klimatske promjene koje stvara razvijeni svijet. Oxfam je zahvalio Komisiji �to je zapo?ela potragu za novim na?inim financiranja te �to je predlo�ila uzimanje novaca iz me?unarodnog transporta kao �to su zrakoplovi i brodarstvo. Oni s druge strane misle da financiranje iz privatnog sekotra ne?e pomo?i siroma�nim zemljama da smanje udio uglji?nog-dioksida.

EU ipak vjeruje da je na�la dobitnu formulu za financiranje Klimatskog fonda koji bi bio miks javnih financija, i financiranja preko privatnog sektora i tr�i�ta CO₂. Jedan od glavnih izvora javnih fondova EU bi trebala do?i preko aukcija emisija CO₂ pomo?u njihove sheme za razmjenu emisija od 2013. do 2020., koja bi mogla donijeti do 28,8 milijardi dolara godi�nje do 2020. EU industrija bi od 2013. do 2020. mogla skupiti dodatnih 4,32 milijardi dolara godi�nje kupnjom otisaka CO₂ od zemalja u razvoju. Europska investicijska banka bi mogla biti jo� jedan dodatni izvor financija.

Izvor: www.environmental-expert.com