Japan je zbog ubrzanog razvoja svog solarnog fotonaponskog tržišta počeo koristiti svoje lokalne resurse - šume - za izradu okvira za fotonaponske sustave.

Nekoliko tvrtki u Japanu koristi domaće čemprese ili cedrovinu za proizvodnju fotonaponskih okvira koji se tradicionalno rade od metala kao što su aluminij i čelik. Vlasnik 150 kW fotonaponskog sustava u prefekturi Mie je izjavio da je prirodno došlo do odabira drveta za izradu okvira i da su koristili cedar koji je lokalno posječen.

Strategija povezivanja solara i šuma jako dobro funkcionira u Japanu. Oba resursa su izuzetno dostupna lokalno, te stimuliraju lokalne ekonomije i smanjuju uvoz. Japan nema puno prirodnih resursa i jako ovisi o uvozu fosilnih goriva, te je stoga solar važan izbor za energetsku neovisnost države. Priča je pak malo drugačija za drvo pošto Japan ima ogromnu količinu šuma, ali je domaće tržište puno jeftinog uvoznog drveta čime se smanjila domaća samodostatnost korištenja drveta sa 98% 1950. godine na samo 26% u 2011. godini prema podacima Japanske agencije za šume.

Šume inače zauzimaju 70% kopna u Japanu. Od ukupne površine nekih 60% je prirodno dok su ostatak posađene šume koje su posađene nakon drugog svjetskog rata kako bi se pokrila potražnja za drvetom kao materijalom za gradnju. Dok je posađeno drveće još u rastu, potražnja za drvetom je pokrivena uvozom. Kada su domaće šume konačno izrasle imale su previsoku cijenu u odnosu na uvoz, te ih se nije rušilo pa je došlo do propadanja mnogih posađenih šuma.

Za revitalizaciju domaćih šuma, federalna vlada je uvela Zakon o šumama i šumarstvu 2001. godine, koji je izrađen kako bi se promovirala koordinacija i konsolidacija malih vlasnika šuma. Tu se posebno radi na efikasnom načinu uklanjanja sporije rastućeg drveća kako bi se ostavilo više mjesta za druga drveća da budu veća i zdravija. Takvim postupkom je obrađeno čak 3,8 milijuna hektara šuma u Japanu od 2007. do 2011. godine.

Tvrtka Sun Forest je počela raditi drvene okvire za fotonaponske sustave prošle godine, a cilj joj je iskorištavanje lokalnog drveća. Najveći sustav koji je tvrtka do sada razvila je imao snagu od 5 MW, a koristio se cedar za izradu okvira. Prema istraživanjima njihovo drvo koje je tretirano pod tlakom može trajati barem dvadeset godina, što je vijek trajanja trenutačne feed-in-tarife.

Drveni okviri imaju neke prednosti naspram metalnih okvira. Drvo može spriječiti gubitak efikasnosti kod fotonaponskih sustava zbog rasta temperatura jer ima manju provodljivost topline. Druga prednost je da drvo neće hrđati. Dodatna prednost je jednostavnoost instalacije pošto se fotonaponski moduli mogu složiti bez korištenja čavala, a i lakši su u odnosu na metalne okvire. Za 0,9 kW fotonaponski sustav dvojici radnika treba samo 21 minuta za postavljanje sustava.

Još jedna prednost drveta je da se može koristiti nakon što odsluži svoj radni vijek kao gorivo za postrojenja na biomasu. Njihova cijena je ipak malo veća u odnosu na čelični ili aluminijski sustav, pa je recimo za 50 kW sustav cijena drveta 325 dolara po kW, za čelik 127, a za aluminij 281 dolar po kW. Ipak ukoliko se uračuna i trošak uklanjanja sustava razlika u cijeni se smanjuje.

S obzirom da Japan ima čak 68 GW fotonaponskih sustav u razvoju postoji mogućnost veće potražnje za drveom u lokalnoj ekonomiji što bi moglo pomoći dodatnom razvoju države.

Izvor: www.renewableenergyworld.com