Novi izvje�taj Danske energetske agencije je otkrio da je tehni?ki mogu?e izgraditi siguran i pouzdan dr�avni energetski sustav koji bi imao 100% obnovljivih izvora energije do 2050. godine.

Izvje�taj Energetski scenariji za 2020., 2035. i 2050. uspore?uje isplativost i tro�kove zamjene ugljena, nafte i prirodnog plina sa razli?itim scenarijama zelene energije, od elektri?nog sustava baziranog samo na vjetroelektranama do sustava sa kori�tenjem goriva baziranog samo na biomasi.

Prema izvje�taju svi scenariji imaju viziju energetski neovisnog sustava bez fosilnih goriva za Dansku do 2050. godine, kao i vladin cilj neovisnog sustava za proizvodnju elektri?ne energije i topline do 2035. godine.

Tro�kovi neovisnog energetskog sustava 2050. godine su prora?unati na nekih 18-22 milijarde eura, iznos koji uklju?uje investicije, operativne tro�kove, goriva (uklju?uju?i distribuciju), CO₂ emisije, tro�kove energetske efikasnosti, individualno grijanje, podru?no grijanje, pogonske sustave za sve tipove transporta i postrojenja za proizvodnju elektri?nu energiju.

Kako bi se postigli ciljevi za 2050. godinu izvje�taj �ka�e da se odluka o energetskoj budu?nosti Danske mora donijeti ubrzo nakon 2020. godine. U scenariju sa vjetroelektranama izvje�taj je prociienio da bi se snaga vjetroelektrana trebala pove?ati 400 MW godi�nje izgradnjom jedne priobalne vjetroelektrane, dok bi se stari vjetroagregati morali zamijeniti novima. Unato? tome izvje�taj je otkrio da vjetroelektrane imaju relativno niske proizvodne tro�kove po� kWh u 2035. i 2050. godini, koji su ipak malo vi�i nego u scenariju za biomasu i to ponajvi�e zbog tro�kova ekspanzije. Me?utim ta razlika bi se vrlo brzo anulirala blagim pove?anjem cijene energenta za biomasu ili blagim padom cijena odr�avanja elektroenergetskog sustava.

Svi scenariji osim fosilnog pretpostavljaju ukupno 2.000 MW fotonaponskih solarnih modula u 2050. godini, a koji se odli?no nadopunjuju sa vjetroelektranama, ka�e se u izvje�taju. Svi scenariji tako?er podrazumijevaju velike u�tede u potro�nji energije.� Potro�nja prirodnog plina i ugljena bi nakon 2020. godine trebala dramati?no pasti. Spremanje elektri?ne energije nije uklju?eno u Danski scenarij po�to je procijenjeno da su kori�tenje elektri?nog tr�i�ta, uklju?uju?i reverzibilne hidroelektrane u inozemstvu, te fleksibilna potro�nja elektri?ne energije jeftinija rje�enja balansiranja sustava.

Izvor: http://reneweconomy.com.au