S obzirom da je svjetska energetska kriza sve ja?a, potrebna su tro�kovno isplativa i odr�iva rje�enja za proizvodnju biogoriva, pri ?emu se trenuta?no razvijaju napredna biogriva koja trebaju manje zemlji�ta za proizvodnju, te omogu?uju ve?u proizvodnju uz prihvatljive tro�kove.

U tom sektoru su predvodnik postale alge i to ponajvi�e zbog jednostavnosti procesa. Za pretvorbu algi u gorivu potrebno je samo Sunce, uglji?ni-dioksid i morska voda.

Doprinos pojedinog biogoriva je nivo proizvodnje po jutru po �itarici. Naj?e�?i je etanol iz kukuruza koji daje 420 galona goriva po jutru godi�nje. Druge �itarice daju ve?i prinos, pa recimo brazilska �e?erna repa daje proizvodnju od 860 galona po jutru godi�nje, ali ni to nije ni blizu dokazanih prinosa algi koji iznose ?ak 8.000 galona po jutru godi�nje. Dodatno je za alge potrebno puno manje energije za rast i �etvu.

To je vrlo va�no ako se �eli posti?i da biogoriva budu konkurentna sa tradicionalnim izvorima fosilnih goriva. O?ekuje se daljnji pad tro�kova razvojem industrije i pove?anjem prinosa pojedinih �itarica.

Jo� jedan klju?ni aspekt proizvodnje biogoriva iz algi je ?injenica da se za proizvodnju mo�e koristiti uglji?ni-dioksid koji je proizveden i uhva?en u drugim industrijskim procesima u vanjskom reaktivnom sustavu, pri ?emu se proizvodi etanol procesom fotosinteze. Kao rje�enje u smanjenju emisija stakleni?kih plinova jedinstveni proces hvatanja i ponovnog kori�tenja uglji?nog-dioksida u algama predstavlja odr�ivu alternativu. Osim toga proizvodnja biogoriva iz algi djelomi?no rje�ava problem kori�tenja vode, po�to prirodno proizvode i 1,4 galona ?iste vode iz morske vode za svaki galon goriva. Druga biogoriva kao kukuruzni etanol tro�e do 15 galona ?iste vode za proizvodnju jednog galona goriva.

I zavr�na prednost algi je da je za proizvodnju istih potrebno puno manje zemlje ?ime se pove?ava koli?ina zemlje koja se mo�e koristiti za proizvodnju hrane. Komercijalizacija ove tehnologije je na vidiku i prijelaz na gorivo kojem su osnova alge sada treba dobiti globalnu podr�ku.

Izvor: www.renewableenergyworld.com