Slama iz poljoprivrede bi mogla imati va�nu ulogu u energetskoj budu?nosti Njema?ke. Za sada se ona premalo koristila kao ostatak biomase i otpadni materijal. To je zaklju?ak studije koju su proveli TLL (Thueringov regionalni institut za poljoprivredu), DFBZ (Njema?ki istra�iva?ki censtar za biomasu) i Helmholtzov Centar za istra�ivanje okoli�a (UFZ).

Prema njima od otprilike 30 milijuna tona godi�nje proizvedene slame iz �itarica, 8 do 13 milijuna tona bi se moglo koristiti za odr�ivu proizvodnju energije ili goriva. Ovaj potencijal bi mogao pokriti potrebe za elektri?nom energijom 1,7 do 2,8 milijuna prosje?nih ku?anstava i 2,8 do 4,5 milijuna ku?anstava za toplinskom energijom.

Za svoju studiju su znanstvenici analizirali razvoj ostatnih tvari iz Njema?ke poljoprivrede. Slama je najva�niji proizvod sa nekih 58%, a unato? tome do sada uop?e nije kori�tena za proizvodnju energije. Za studiju su uzete proizvodnje iz 1999., 2003. i 2007. kako bi se uklonile sve razlike zbog razli?itih vremenenskih uvjeta. Prosje?no gledano 30 milijuna tona slame iz �itarica se proizvede u godini dana. S obzirom da se ne mogu svi dijelovi slame iskoristiti i da ista ima va�nu ulogu za uzgoj doma?ih �ivotinja, na kraju je u energetske svrhe iskoristiva polovina proizvedene slame.

Odr�ivo kori�tenje

Mora se uzeti u obzir da slama ima va�nu ulogu u balansiranju humusa za tlo. Zbog tog razloga dio slame mora ostatai na poljoprivrednom zemlji�tu kako bi se sprije?ilo trajno gubljenje hranjivosti tla. Kako bi se izra?unao taj balans znanstvenici su koristili tri razli?ite metode za prora?un potrebne koli?ine. Ovisno o prora?unu su do�li do brojki od 8, 10 ili 13 milijuna tona slame koja se mo�e koristiti za proizvodnju elektri?ne energije bez negativnog utjecaja na tlo.

Balans stakleni?kih plinova

Na ovaj na?in se mo�e re?i da ?e slama sudjelovati u budu?em energetskom miksu. Njen udio u smanjenju emisija stakleni?kih plinova ?e ovisiti o tome kako se slama koristi. U usporedbi sa fosilnim gorivima smanjenje bi moglo biti izme?u 73 i 92 posto kada se slama koristi za proizvodnju topline, proizvodnju topline i elektri?ne energije ili kao drugu generaciju proizvodnje biogoriva.

Studija jo� jednom nagla�ava potrebu da se moraju u obzir uzeti razli?iti faktori pri kori�tenju bioenergije. S obzirom na prevladaju?e uvjete u Njema?koj kori�tenje slame u kombinaciji sa proizvodnjom topline i elektri?ne energije bi bilo najbolje sa aspekta klimatskih promjena. Slama se stoga primarno mora koristiti za proizvodnju toplinske energije za ve?e op?ine i/ili za kombinaciju proizvodnje toplinske/elektri?ne energije.

Uzor Danska

Prema sa�etku nove studije kori�tenje energije iz slame se u Njema?koj treba razvijati u regijama sa pogodnim uvjetima i elektranama. Isplativost projekata se mo�e vidjeti na modelu kori�tenja slame u Danskoj koja je predvodnik u tom sektoru. U Danskoj je prije petnaest godina predstavljen plan kojim se danas tamo godi�nje proizvodi 5 milijardi kWh elektri?ne energije iz slame.

�

Izvor: www.renewableenergyworld.com