Europa ?e se morati osloniti na Norve�ke akumulacije u hidroelektranama za proizvodnju elektri?ne energije u danima kada ?e u Europi puhati slabi vjetar, odnosno kada ga uop?e ne?e biti. Na kontinentu se koncept Norve�ke kao zelene baterije ulovio � ali pitanje je da li je to isplativo?

CEDREN (Centar za Oblikovanje Okoli�a za Obnovljive Izvore Energije) � jedan od Norve�kih centara za razvoj energije koja je prihvatljiva za okoli� � razvija HydroPEAK projekt da utvrdi da li Norve�ka mo�e davati balansnu energiju Europi.

Kada se proizvodnja elektri?ne energije bazira na obnovljivima izvorima kao �to su Sunce i vjetar, energija koja dolazi u mre�u mo�e jako varirati iz sata u sat, tokom dana i no?i. Potro�a?i naravno ho?e konstantnu opskrbu elektri?nom energijom, pa se mora na?i na?in da se proizvodnja u trenucima slabe proizvodnje iz Sunca i vjetra zamijeni ne?im drugim (a da po mogu?nosti to nije elektri?na energija iz fosilnih goriva). Ta nejednakost postaje sve ve?i problem za energetske kompanije, a Norve�ka je u toj pri?i jedinstvena jer skoro svu elektri?nu energiju proizvodi iz akumulacijskih hidroelektrana ?ija se proizvodnja mo�e lagano kontrolirati pu�tanjem vi�e ili manje vode kroz turbine. Zbog toga �to Norve�ka ima najve?e resurse hidroenergije, mnoge energetske kompanije �ele koristiti Norve�ke akumulacije za balansiranje elektri?ne energije. Hrvatska tako?er ima velike hidropotencijale koji bi se dobrim dijelom mogli koristiti za balansiranje energije iz vjetroelektrana i solarnih elektrana, pogotovo jer je u planu gradnja jo� nekih hidroelektrana u Hrvatskoj. Mo�da bi Hrvatska trebala razmisliti o upotrijebi takvih elektrana na druga?iji na?in za pru�anje �to vi�e potpore sustavu u kojem zna?ajnu ulogu u proizvodnji imaju vjetroelektrane i solarne elektrane?

Po zadnjim izvje�tajima u Njema?koj se procjenjuje da ?e im do 2050. trebati ?ak 60 GW balansiraju?e elektri?ne energije, i ti izvje�taji identificiraju Norve�ku kao zemlju koja bi mogla pru�iti taj balans. Norve�ki istra�iva?i su procijenili da bi Norve�ka do 2030. mogla proizvoditi 20 GW balansne energije, a ukupna snaga Norve�kog elektroenergetskog sustava sada je 29 GW.

Glavni izazov u cijeloj pri?i nije koli?ina balansne energije koja ?e biti potrebna, nego promjene u mre�i koje ?e biti potrebno napraviti zbog vi�e instaliranog vjetra i promjena u akumulacijama kada se ubrzano mijenjaju nivoi vode u istima.