Unato? tome �to ima jedan od najboljih potencijala energije Sunca na planeti, Afrika je trivijalan igra? na svjetskom solarnom tr�i�tu. Pro�le godine je udio Afrike u ukupnom tr�i�tu solara bio manji od 1,5% pri ?emu je ve?ina solarnih panel u Afriku i�la u Ju�noafri?ku Republiku.

Nije tajna da Afrika ima ogromne potencijale energije Sunca, po�to se o tome pri?a jo� od 1980-ih godina. Cijene solarnih panela su rekordno niske, dok su cijene elektri?ne energije u Africi me?u najve?ima na svijetu uz tendenciju rasta. O?ito je da dolazi vrijeme solarne energije, pa se postavlja pitanje �Za�to Afrika nije u centru solarnog tr�i�ta, i kako je mogu?e da dr�ava kao Velika Britanija koja ima tre?inu solarnih potencijala Afrike, instalira vi�e solara od cijelog kontinenta?�.

�

Transformacija tr�i�ta

Prije samo 20 godina, 99% solarnog fotonaponskog tr�i�ta nije bilo spojeno na elektroenergetsku mre�u. Godi�nja proizvodnja 1995. je bila samo 50 MW/godi�nje, a skoro svi solarni sustavi su davali elektri?nu energiju lokacijama daleko od elektroenergetske mre�e: udaljeni telekomunikacijski tornjevi, udaljene seoske �kole i klinike. Sredinom 90-ih, preko 20% tr�i�ta solara je bilo u Africi. U to vrijeme su Njema?ki zeleni uspjeli natjerati svoju vladu da investira u potporu za solarnu energiju na mre�i. In�enjeri u SAD-u i Njema?koj su tada razvili invertere koji su omogu?ili solarnim modulima da daju elektri?nu energiju u elektroenergetsku mre�u. S time je iznimno pove?an interes za solarne sutave na krovovima, pojavili su se programi poticaja u Japanu, Njema?koj, �panjolskoj i Kaliforniji. Do 2003. je solarna industrija rasla nekih 20% godi�nje, te je tokom dvadeset i pet godina pre�la granicu proizvodnje od 1 GW godi�nje. Do 2012. godine je 99% posla na fotonaponskom tr�i�tu, koje je sada na preko 30 GW godi�nje, bilo na elektroenergetskoj mre�i.

Time se vidi da je do�lo do velike transformacije na tr�i�tu. Solarno tr�i�te je postalo velika i zna?ajna industrija koje se podr�ava feed-in-tarifama u vi�e od 60 dr�ava. Afrika nije vi�e igra? na tom tr�i�tu i to zato �to je u razvijenim zemljama solar na mre�i i uglavnom ga dr�i srednja klasa. Porastom potro�nje elektri?ne energije raste i potro�nja i upotreba solara. U Africi solar nije na mre�i, nego puni baterije te je uglavnom u rukama grupa sa manjim prihodima. Rastom mre�e se stoga u Africi smanjuje tr�i�te solara.

�

Barijere razvoju

Afrika sporo investira u sve obnovljive izvore energije. Prema Bloombergu, od 268,7 milijardi dolara investirano na razini svijeta u obnovljive izvore energije pro�le godine, samo oko 4,3 milijarde dolara je investirano u Africi � a od tog je ve?ina ulo�ena u Ju�noafri?ku Republiku i sjevernu Afriku. Ipak, najsporije se u Africi razvija solarna fotonaponska industrija.

Uzrok slaboga razvoja se mo�e pripisati ve?em broju faktora koji su doveli do nepostojanja tr�i�ta za solar na Afri?kim elektroenergetskim mre�ama. Nemogu?nost spajanja solara na mre�u je dovela do toga da nema velikih solarnih tvrtki u Africi, te je time solar postao alat za malo tr�i�te, i to kao skupi izbor za ruralne zajednice bez nov?anih sredstava, uz ?estu potporu misionarskih agencija. Kod ruralnih stanovnika koji �ive sa nekoliko dolara dnevno, solar koji nije na mre�i ?e uvijek biti limitiran � igra?ka koja ne mo�e isporu?iti ono �to mogu mre�a ili generator, jednostavno nije kona?no rje�enje.

Prva ve?a blokada razvoju Afri?kog solarnog sektora je bila politi?ka. Problem je u tome �to elektroenergetskim sektorom u Africi upravljaju igra?i koji razmi�ljaju na �veliko� te koriste centralizirane izvore elektir?ne energije kao �to su termoelektrane na ugljen i naftu ili velike hidroelektrane. Mali decentralizirani fotonaponski sustavi jednostavno se ne uklapaju u taj program. U razvoju velikih rje�enja za kratkoro?ne probleme fotonapon nije interesantan. Kada se tro�e stotine milijuna dolara za elektrifikaciju mre�e za cijelu dr�avu, solar koji nije na mre�i nije me?u opcijama birokrata i politi?ara. Kao drugo Afri?ki politi?ari su me?u zadnjima krenuli u decentralizaciju proizvodnje energije. Unato? tome �to potro�a?i koriste dizel generatore po cijelom kontinentu, ignorancija i inercija na politi?koj razini su sprije?ili kori�tenje novih rje�enja. Umjesto da su gledali naprijed i po?eli koristiti solar, politika se bavi svakodnevnim rje�avanjem kriza, te nisu imali ni vremena ni podr�ku stvoriti politiku, regulative i poticaje kako bi pre�li na nove izvore energije. ?esto se ne zna ni potencijal takvih izvora energije, a za razliku od Europe i SAD-a nemaju u svojim tvrtkama i vladama ljude koji poti?u kori�tenje solara. Kao tre?e, nemogu?e je ignorirati interese velikih igra?a u Africi koji �ele zadr�ati status quo. U velikom dijelu isto?ne i zapadne Afrike se elektri?na energija proizovdi iz dizelskih generatora �to je jako skupo za potro�a?e, ali vrlo isplativo za isporu?itelje. Unato? tome �to je solar jeftiniji, koji bi bio poslovni interes tih tajkuna kada bi zamijenili svoje generatore sa solarom u vlasni�tvu potro�a?a?

Jo� jedan problem je financiranje. Za razliku od Njema?ke nema srednje klase koja mo�e investirati u solarne fotonaponske sustave. Banke i financija�i nisu upoznati sa obnovljivim izvorima energije, te su jako konzervativni. Dugi period otplate i mala veli?ina sustava nisu dovoljno atraktivni tom sektoru, te zbog toga love velike projekte elektrana. Problem je i velika kamata za zajmove koja zna i?i do ?ak 20%, ?ime solarni fotonaponski sustav ni u kojem slu?aju ne mo�e biti isplativ. U cijeloj Africi se solar shva?a kao izvor energije za udaljena sela koja nemaju pristup mre�i, dok je u Europi to zeleni izvor energije za bogate i srednju klasu. Investicije donora kao �to je Global Environmental Facility u Africi instaliraju solar samo onima koji uop?e nemaju pristup elektri?noj energiji. Za afrikanca srednje klase koji �ivi u gradu solar koji se nudi izgleda kao igra?ka, jer se odnosi na solar koji nije na mre�i, te stoga jednostavno nije zanimljiv. Najgore od svega je �to 70% afrikanaca ima limitiran pristup elektri?noj energiji, a srednja klasa u gradovima i organizacije za pomo? koje instaliraju solare ruralnim zajednicama istovremeno koriste prljavu energiju i sjede u autima i tro�e CO₂ u ogromnim gu�vama koje nastaju u velikim gradovima Afrike. Samo tokom jednog dana u gradu kao �to je Nairobi se proizvede vi�e CO₂ iz fosilnih goriva nego u tjedan dana u vi�e stotina ruralnih dru�tava za koje se poti?e kori�tenje zelene energije. Takva situacija je definitivno paradoksalna. Pri tome treba i dalje podr�ati maksimalnu upotrebu solara u zaba?enim ruralnim zajednicama, ali tu tehnologiju treba primijeniti i potaknuti njenu primjenu i u urbanim podru?jima Afrike.