U prethodnom ?lanku predstavili smo ideju otoka Mljeta kao energetski neovisnog otoka, a u ovom ?lanku istu ideju prenosimo na otok Lo�inj koji na povr�ini od 223 km² ima 8388 stanovnika. ?lanak se u potpunosti temelji na diplomskom radu Planiranje energetskog sustava otoka Lo�inja primjenom RenewIslands metodologije, kojeg je izradio Boris Hemetek.

Spomenuta povr�ina, odnosno Grad Mali Lo�inj nalazi se na sjeverozapadnom dijelu Sjevernog Jadrana, na zapadnoj strani Kvarnerskog zaljeva, a obuhva?a ju�ni dio otoka Cresa (od zaljeva Koroma?no i Ustrine), otok Lo�inj i skupinu manjih otoka koju ?ine: Unije, Ilovik, Susak, Male Srakane, Vele Srakane, Sv. Petar i 19 nenaseljenjih malih otoka, grebena i hridi. Sva navedena podru?ja karakterizira mediteranska klima uz prosje?nu ljetnu temperaturu od 24� C i prosje?nu zimsku temperaturu od 11.7� C. Povezanost s kopnom odvija se pokretnim mostom sa otokom Cresom koji je trajektnim vezama spojen s kopnom.

Primjena RenewIslands metodologije

RenewIslands metodologija bazira se na ?etiri osnovna koraka koji se primjenjuju pri energetskom planiranju otoka, a to su: mapiranje potreba, mapiranje resursa, razvoj scenarija u kojima se zadovoljavaju potrebe kori�tenjem raspolo�ivih resursa i njima primjerenih tehnologija i modeliranje scenarija. Osim toga, prilikom izrade mogu?ih scenarija kori�ten je program H2RES, koji je razvijen kao potpora za simulaciju razli?itih scenarija predlo�enih RenewIslands metodologijom s ciljem integracije obnovljivih izvora energije i vodika u energetske sustave otoka.

Kao i na Mljetu, osnovne gospodarske djelatnosti na otoku Lo�inju su turizam, komunalne djelatnosti, trgovina, ribarstvo, promet i obrtni�tvo. Najve?a aktivnost odvija se kroz tri ljetna mjeseca, pa se tada pove?ava aktivnost svih djelatnosti, kao i potro�nja oto?kih resursa � vode, elektri?ne energije i fosilnih goriva.

Gledaju?u ukupnu potro�nju energije za sve namjene u ku?anstvima, elektri?na energija je najzastupljenija (33%), a prate je lo� ulje (32%), drvo (27%) i UNP (8%).

Napajanje elektri?nom energijom izvedeno je u tri dionice nadzemnim kabelom kroz podru?je otoka Krka, Cresa i Lo�inja, te u dvije dionice podmorskim kabelom izme?u otoka Krka i Cresa, te Cresa i Lo�inja.

Prema podacima o optere?enju elektroenergetskog sustava dobivenima od strane HEP-a, za razdoblje od 2002. do 2006. godine, zaklju?ujemo da je potro�nja velika i decentralizirana zbog brojnih malih mjesta na otoku, te da bilje�i konstantan rast.

Slika 1 Potro�nja elektri?ne energije u razdoblju od 2002. do 2006. godine

Slika 2 Satna potro�nja elektri?ne energije za 2005. godinu

Potra�nja za toplinskom energijom u ku?anstvima je srednja i najvi�e se upotrebljava za grijanje i pripremu potro�ne tople vode. Potro�nja goriva je srednja, te raste tijekom ljetnih mjeseci.

Koli?ina otpada u zimskim mjesecima je minimalna, dok u srpnju i kolovozu bilje�i znatan rast; 2005. godine koli?ina komunalnog otpada iznosila je 16.320 tona, uz dodatnih 5.000 tona drvnog otpada koji se spaljivao. Krajem 2005. godine pokrenut je program sakupljanja otpadnog ulja, te je u razdoblju od studenog 2005. godine do studenog 2006. godine prikupljeno 25.895 litara ulja.

Potro�nja vode na Lo�inju je srednjeg intenziteta, a pitka voda crpi se iz Vranskog jezera na otoku Cresu. Otpadne vode se ispu�taju u more, prije ?ega se mehani?ki usitnjavaju, dok se na otoku Susku nalazi postojenje za eksperimentalno kemijsko tretiranje otpadnih voda.

Tablica 1 Mapiranje potreba otoka Lo�inja

Na otoku Lo�inju najdostupniji obnovljivi izvori energije su energija Sunca i energija vjetra. Uz prosjek od 2.600 sun?anih sati godi�nje, to je jedno od najsun?anijih podru?ja u Europi.

Slika 3 Prosje?no satno sun?evo zra?enje na horizontalnu povr�inu

Vjetrovi koji pu�u s jugoistoka imaju najve?u godi�nju prosje?nu brzinu, gotovo 5 m/s, dok vjetrovi iz sjeveroistoka posti�u brzinu od 4.7 m/s i pu�u ne�to rije?e.

Slika 4 Prosje?na satna brzina vjetra na 10 m visine

Slika 5 Topografska karta s potencijalno pogodnim lokacijama za vjetroagregate

Izrada i rezultati mogu?ih scenarija za otok Lo�inj

Prilikom izrade scenarija, koji su detaljno razra?eni u diplomskom radu Planiranje energetskog sustava otoka Lo�inja primjenom RenewIslands metodologije, kojeg je izradio Boris Hemetek, 2005. godina uzeta je za baznu godinu, a modeliralo se razdoblje od 2010. do 2025. godine. Temeljem podataka o potro�nji elektri?ne energije za razdoblje od 2002. do 2006. godine za modelirano razdoblje ura?unato je konstantno godi�nje pove?anje elektri?ne energije od 10%. Tako?er je ura?unato pove?anje potro�nje tople vode od 5% godi�nje, te pove?anje potro�nje vodika za prometne energetske potrebe od 7% godi�nje.

Sa svim navedenim podacima izra?eno je 6 mogu?ih scenarija. U scenariju �Business as usual� na elektroenergetskom sustavu nema nikakvih zahvata, pa se napajanje vr�i preko postoje?e mre�e koja je povezana s kopnom.

Slika 6 Scenarij Business as usual

U takvom scenariju jedini izvor elektri?ne energije je elektroenergetska mre�a, ?ime bi stanje bilo zadovoljavaju?e do 2020. godine, nakon ?ega bi kapacitet trafostanice od 40 MW postao nedovoljan. Jedno od mogu?ih rje�enja je pove?anje kapaciteta trafostanice na 70 MW, �to je mogu?e s postoje?im kapacitetom podmorskih kabela s kojima je otok Cres vezan s Krkom, no kapacitet nadmorskih kabela Cres � Lo�inj bio bi nedostatan, pa se kao drugo mogu?e rje�enje name?e pove?anje kapaciteta nadmorskih kabela Cres � Lo�inj. Ukoliko se trend godi�njeg pove?anja potro�nje od 10% nastavi do 2025. godine, vr�no optere?enje iznositi ?e 102 MW, �to postoje?a elektrodistribucijska infrastruktura ne?e mo?i osigurati, pa bi mogu?e rje�enje bila izgradnja nove trafostanice na Lo�inju, ali i novog distribucijskog dalekovoda. Prema prostornom planu grada Cresa predvi?ena je izgradnja transformatorske stanice � Loznati (100/20kV) i distribucijskog dalekovoda 110 kV: TE Plomin � TS Loznati � Krk � Lo�inj.

Zadovoljavanje potreba za potro�nom toplom vodom pomo?u solarnih kolektora predvi?eno je u PTV (potro�na topla voda) scenariju, prema kojemu bi do 2010. godine trebalo postaviti 7.200 kW solarnih panela da bi se zadovoljilo 20% postoje?ih potreba. Daljnja predvi?ena pove?anja za 2015., 2020. i 2025. godinu prikazana su na Slici 7.

Slika 7 PTV scenarij, zadovoljavanje potro�nje po godinama

Tablica 2 Potro�nja energije potrebne za zagrijavanje PTV-a i u�tede [kWh]

Tre?i scenarij nosi naziv VjetarSunce30%, a prilikom njegovog modeliranja postavljena su dva uvjeta: udio elektri?ne energije iz intermitentnih izvora (vjetar i sunce) ne smije pre?i 30% od trenutnog optere?enja elektroenergetskog sustava i udio odba?ene energije ne smije biti ve?i od 10% ukupne energije iz obnovljivih izvora energije.

U scenariju je predlo�eno postavljanje 2 Vestasova vjetroagregata V90, pojedina?ne snage 2 MW, te 750 kW fotonaponskih modula u 2010. godini, �to bi zadovoljilo 9.5% potreba za elektri?nom energijom. 2015. godine postavio bi se dodatni vjetroagregat Vestas V90 (1.8. MW) i 750 kW fotonaponskih modula �to bi zadovoljilo jo� 9.7% potreba za elektri?nom energijom. U 2020. godini bila bi postavljena dodatna dva vjetroagregata Vestas V90 (1.8 i 2 MW) i 750 kW fotonaponskih modula, a 2025. godine jo� 4 vjetroagregata Vestas V90 i 750 kW modula.

Slika 8 Snaga instaliranih komponenti po godinama za scenarij VjetarSunce30%

U posljednjem scenariju, VjetarSunce100% + PTV, dozvoljena je maksimalna penetracija elektri?ne energije iz obnovljivih izvora. Udio odba?ene energije ne smije prelaziti 10% intermitentnog potencijala, a 30% udjela energije iz intermitentnih izvora mo�emo, putem mre�e, izvesti na kopno. Na Slici 9 prikazana je instalirana snaga po godinama, a planirana je upotreba fotonaponskih modula i dva tipa vjetroagregata (Vestas V90 i Repower 5M).

Slika 9 Snaga instaliranih komponenti po godinama za scenarij VjetarSunce100% + PTV

Ovaj posljednji scenarij uz iste je uvjete razra?en i na na?in da se uz vjetar i sunce upotrebljava i vodik. Pa tako uz postoje?e vjetroagregate i FN module uvodimo i gorive ?elije, elektrolizer i vodikov spremnik, pomo?u kojih je mogu?e u potpunosti pokriti oto?ke potrebe za potro�njom elektri?ne energije. U vrijeme kada se generira vi�ak elektri?ne energije koristimo elektrolizer za proizvodnju vodika (H2) i njega spremamo u spremnik, te onda isti taj vodik upotrebljavamo za proizvodnju elektri?ne energije pomo?u gorivih ?elija kada vjetroagregati i FN moduli ne mogu pokriti optere?enje.

Korak dalje u ovom scenariju predstavlja izmjenu postoje?eg sustava transporta u transport koji se zasniva na vodikovoj tehnologiji, pa bi na taj na?in otok Lo�inj bio u potpunosti obnovljivi i energetski neovisan otok.

Slika 10 Snaga instaliranih komponenti po godinama za scenarij H₂VjetarSunceTransport100% + PTV

Slika 11 Usporedba snaga instaliranih komponenti za scenarije 30% i 100% u 2010. i 2025. godini