U prethodnom ?lanku predstavili smo ideju otoka Mljeta kao energetski neovisnog otoka, a u ovom ?lanku istu ideju prenosimo na otok Lo�inj koji na povr�ini od 223 km² ima 8388 stanovnika. ?lanak se u potpunosti temelji na diplomskom radu Planiranje energetskog sustava otoka Lo�inja primjenom RenewIslands metodologije, kojeg je izradio Boris Hemetek.

Spomenuta povr�ina, odnosno Grad Mali Lo�inj nalazi se na sjeverozapadnom dijelu Sjevernog Jadrana, na zapadnoj strani Kvarnerskog zaljeva, a obuhva?a ju�ni dio otoka Cresa (od zaljeva Koroma?no i Ustrine), otok Lo�inj i skupinu manjih otoka koju ?ine: Unije, Ilovik, Susak, Male Srakane, Vele Srakane, Sv. Petar i 19 nenaseljenjih malih otoka, grebena i hridi. Sva navedena podru?ja karakterizira mediteranska klima uz prosje?nu ljetnu temperaturu od 24� C i prosje?nu zimsku temperaturu od 11.7� C. Povezanost s kopnom odvija se pokretnim mostom sa otokom Cresom koji je trajektnim vezama spojen s kopnom.

Primjena RenewIslands metodologije

RenewIslands metodologija bazira se na ?etiri osnovna koraka koji se primjenjuju pri energetskom planiranju otoka, a to su: mapiranje potreba, mapiranje resursa, razvoj scenarija u kojima se zadovoljavaju potrebe kori�tenjem raspolo�ivih resursa i njima primjerenih tehnologija i modeliranje scenarija. Osim toga, prilikom izrade mogu?ih scenarija kori�ten je program H2RES, koji je razvijen kao potpora za simulaciju razli?itih scenarija predlo�enih RenewIslands metodologijom s ciljem integracije obnovljivih izvora energije i vodika u energetske sustave otoka.

Kao i na Mljetu, osnovne gospodarske djelatnosti na otoku Lo�inju su turizam, komunalne djelatnosti, trgovina, ribarstvo, promet i obrtni�tvo. Najve?a aktivnost odvija se kroz tri ljetna mjeseca, pa se tada pove?ava aktivnost svih djelatnosti, kao i potro�nja oto?kih resursa � vode, elektri?ne energije i fosilnih goriva.

Gledaju?u ukupnu potro�nju energije za sve namjene u ku?anstvima, elektri?na energija je najzastupljenija (33%), a prate je lo� ulje (32%), drvo (27%) i UNP (8%).

Napajanje elektri?nom energijom izvedeno je u tri dionice nadzemnim kabelom kroz podru?je otoka Krka, Cresa i Lo�inja, te u dvije dionice podmorskim kabelom izme?u otoka Krka i Cresa, te Cresa i Lo�inja.

Prema podacima o optere?enju elektroenergetskog sustava dobivenima od strane HEP-a, za razdoblje od 2002. do 2006. godine, zaklju?ujemo da je potro�nja velika i decentralizirana zbog brojnih malih mjesta na otoku, te da bilje�i konstantan rast.

Slika 1 Potro�nja elektri?ne energije u razdoblju od 2002. do 2006. godine

Slika 2 Satna potro�nja elektri?ne energije za 2005. godinu

Potra�nja za toplinskom energijom u ku?anstvima je srednja i najvi�e se upotrebljava za grijanje i pripremu potro�ne tople vode. Potro�nja goriva je srednja, te raste tijekom ljetnih mjeseci.

Koli?ina otpada u zimskim mjesecima je minimalna, dok u srpnju i kolovozu bilje�i znatan rast; 2005. godine koli?ina komunalnog otpada iznosila je 16.320 tona, uz dodatnih 5.000 tona drvnog otpada koji se spaljivao. Krajem 2005. godine pokrenut je program sakupljanja otpadnog ulja, te je u razdoblju od studenog 2005. godine do studenog 2006. godine prikupljeno 25.895 litara ulja.

Potro�nja vode na Lo�inju je srednjeg intenziteta, a pitka voda crpi se iz Vranskog jezera na otoku Cresu. Otpadne vode se ispu�taju u more, prije ?ega se mehani?ki usitnjavaju, dok se na otoku Susku nalazi postojenje za eksperimentalno kemijsko tretiranje otpadnih voda.

Tablica 1 Mapiranje potreba otoka Lo�inja

Na otoku Lo�inju najdostupniji obnovljivi izvori energije su energija Sunca i energija vjetra. Uz prosjek od 2.600 sun?anih sati godi�nje, to je jedno od najsun?anijih podru?ja u Europi.

Slika 3 Prosje?no satno sun?evo zra?enje na horizontalnu povr�inu

Vjetrovi koji pu�u s jugoistoka imaju najve?u godi�nju prosje?nu brzinu, gotovo 5 m/s, dok vjetrovi iz sjeveroistoka posti�u brzinu od 4.7 m/s i pu�u ne�to rije?e.

Slika 4 Prosje?na satna brzina vjetra na 10 m visine

Slika 5 Topografska karta s potencijalno pogodnim lokacijama za vjetroagregate