Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Struka

Energetska neovisnost - otok Mljet E-mail
Autor Iva Zelenko   
Srijeda, 17 Listopad 2012 20:56

Otok Mljet jedan je od nekoliko naših otoka na kojima se želi provesti ideja energetski neovisnog otoka. Iako je do danas jako malo toga po tom pitanju učinjeno, predstavljamo vam ideju i razrađene scenarije prema kojima bi Mljet mogao postati elektroenergetski neovisan otok, kao što su to danski Samso ili španjolski El Hierro. Ovaj članak nastavak je članka Energetska neovisnost - otoci #2: Mljet za one koji žele znati više detalja.

Otok Mljet nalazi se u arhipelagu Južne Dalmacije, naoko je nerazvedeni izduženi otok, širok prosječno 3 km, a dugačak 37 km ukupne površine 100,4 km2. Reljef otoka karakteriziraju vapnenačke uzvisine i krške doline i polja, a klima je mediteranska s prosječnom temperaturom  8,7 °C u siječnju i 24 °C u srpnju. Veća naselja nalaze se u unutrašnjem dijelu duž obrađenih polja, prema popisu iz 2001. na otoku živi 1111 stanovnika.

Primjena RenewIslands metodologije

Potrebe otoka Mljeta za energijom sagledane su RenewIslands metodologijom, baziranoj na četiri osnovna koraka koji se primjenjuju pri energetskom planiranju otoka, a to su: mapiranje potreba, mapiranje resursa, razvoj scenarija u kojima se zadovoljavaju potrebe korištenjem raspoloživih resursa i njima primjerenih tehnologija i modeliranje scenarija.

Prilikom primjene metodologije, potrošnja električne energije uračunata je kao srednje velika, s iznimkom ljetnih mjeseci kada je potražnja za električnom energijom visoka. Opskrba električnom energijom otoka Mljeta je riješena putem dva podmorska kabela koji spajaju elektroenergetski sustav na otoku s mrežom na kopnu, a svaki kabel  snabdijeva po jednu stranu otoka. Slika 1 prikazuje prosječno satno opterećenje elektroenergetskog sustava otoka Mljeta u 2002. godini, koje je proračunato iz rezultata mjerenja opterećenja na podmorskom kabelu za opskrbu istočne strane otoka, te iz potrošnje električne energije hotela Odisej kao najvećeg potrošača na zapadnoj strani otoka.

Prosječno satno opterećenje elektroenergetskog sustava otoka Mljeta u 2002.

Slika 1: Prosječno satno opterećenje elektroenergetskog sustava otoka Mljeta u 2002.

Potražnja za toplinom je raspršena po kućanstvima i najviše se odnosi na potrošnju tople vode dok zagrijavanje i rashlađivanje prostorija nije potrebno zbog povoljnih klimatskih uvjeta. Potrošnja goriva u transportu je mala, pa na Mljetu postoji samo jedna benzinska postaja koja gorivom opskrbljuje vozila, poljoprivredne strojeve i brodove.

Najobilatiji obnovljivi izvori na Mljetu su sunčevo zračenje, vjetar i biomasa, a rezultati mapiranja resursa su prikazani u tablici 1.

Mapiranje resursa

Tablica 1 Mapiranje resursa

Na slici 2 prikazano je srednje satno globalno sunčevo zračenje na zakrivljenu površinu od 36°, koje se proračunalo iz mjernih podataka sa hidrometeorološke postaje u Dubrovniku te pomoću računalnih programa H2RES i PV GIS.

Srednje satno globalno sunčevo zračenje na zakrivljenu površinu (36º)

Slika 2 Srednje satno globalno sunčevo zračenje na zakrivljenu površinu (36º)

Podaci o vjetru proračunati su iz podataka dobivenih mjerenjem na hidrometeorološkoj postaji u Dubrovniku i postaji u Mljetu te su prilagođeni rezultatima mapiranja.

Potencijal vjetra

Slika 3 Potencijal vjetra

Većina biomase nalazi se u obliku gustih borovih šuma koje prekrivaju oko 72% otoka, posebice oko dva slana jezera na sjeverozapadnom predjelu otoka, a manje količine biomase mogu biti dostupne i kao ostaci od poljoprivredne proizvodnje. Prilikom primjene RenewIslands metodologije upotreba biomase nije se razmatrala zbog specifičnosti terena koji nije prikladan za njeno prikupljanje, te zbog zaštićenih područja koja zauzimaju veliku površinu otoka. Pretpostavlja se da bi jedina prihvatljiva kombinacija za prikupljanje biomase bio model koji uključuje krčenje šuma u svrhu zaštite od požara zajedno s nešto jednostavnijim prikupljanjem biomase po poljoprivrednim gospodarstvima.


Izrada i rezultati mogućih scenarija

U želji da se otok Mljet pokuša napraviti u potpunosti obnovljivim otokom, odnosno u potpunosti neovisnim otokom, izrađeno je 18 mogućih scenarija koji se razlikuju po instaliranoj tehnologiji, te različitim ciljevima koji su se željeli postići. Scenariji su računati za tri godine, s tim da je 2005. godina uzeta kao početna godina, a 2010. i 2015. godina kao ciljane godine. U početnoj godini u svim scenarijima opskrba električnom energijom odvijala se samo putem podmorskih kabela dok bi se u 2010. već instalirale pojedine proizvodne jedinice. Svi scenariji proračunati su pomoću računalnog programa H2RES, čija je svrha energetsko planiranje otoka s mogućnošću sagledavanja različitih scenarija kako bi se omogućila bolja penetracija električne energije iz obnovljivih izvora u energetski sustav otoka, te da bi se napravili energetski sustavi otoka koji su 100% obnovljivi, odnosno koriste samo obnovljive izvore energije.

Razmatrani scenariji mogu se podijeliti u dvije grupe; prvu grupu predstavljaju scenariji u kojima je nametnuto 30% satno ograničenje na udio električne energije iz obnovljivih izvora, što znači da u svim ovim scenarijima u jednom satu mreža elektroenergetskog sustava na otoku može maksimalno prihvatiti do 30% električne energije, dok ostatak električne energije iz obnovljivih izvora mora biti ili spremljen ili odbačen (odbacivanje se postiže smanjivanjem efikasnosti kod vjetroagregata ili iskapčanjem proizvodnih jedinica). Drugu grupu scenarija čine oni u kojima nema ograničenja na penetraciju električne energije, pa u slučaju da ima dovoljno vjetra ili sunčevog zračenja cijelo opterećenje sustava biti će pokriveno ovim obnovljivim izvorima. Pretpostavljeno je da se za kontrolu frekvencije i napona koriste napredne tehnologije, te je moguće izvesti viškove električne energije u sustav na kopnu.

Scenariji se razlikuju i po instaliranim tehnologijama, pa tako prvih šest scenarija ima samo instaliranu tehnologiju za iskorištavanje obnovljivih izvora energije (vjetroelektrane, fotonaponski moduli i njihove kombinacije). U drugim scenarijima, osim jedinica za iskorištavanje obnovljivih izvora energije, instalirana je i "vodikova petlja" (goriva ćelija, elektrolizer i spremnik za vodik), dok se u scenarijima s 30% ograničenjem goriva ćelija koristila samo za pokrivanje tjednih vršnih opterećenja, odnosno kad je opterećenje sustava bilo veće od 80% tjednog maksimuma.

U slijedećim tablicama prikazani su rezultati izdvojenih scenarija:

Instalirana snaga  u scenarijima sa 30% ograničenjem

Tablica 2 Instalirana snaga  u scenarijima sa 30% ograničenjem

Instalirana snaga  2015., scenarij sa 100% dozvoljenom penetracijom

Tablica 3 Instalirana snaga  2015., scenarij sa 100% dozvoljenom penetracijom

Pokrivanje potrošnje električne energije na otoku Mljetu u 2010. i 2015. godini

Tablica 4 Pokrivanje potrošnje električne energije na otoku Mljetu u 2010. i 2015. godini

Izvezena električna energija u scenarijima sa 100% dozvoljenom penetracijom [MWh]

Tablica 5 Izvezena električna energija u scenarijima sa 100% dozvoljenom penetracijom [MWh]

Pokrivanje potrošnje u tehnički najostvarivijem scenariju uključuje samo kombinaciju vjetroagregata i solarnih sustava, te se odvija uz ograničenje od 30% satne penetracije (Slika 2 i Slika 3).

Pokrivanje potrošnje, scenarij 5

Dodatno povećanje može se ostvariti ako se u energetski sustav uključe goriva ćelija, elektrolizer i spremnik za vodik. Na slici 4 prikazano je pokrivanje potrošnje u scenariju 17, u kojem je instalirana goriva ćelija za pokrivanje vršnih opterećenja, te je stavljena potrošnja vodika za potrebe transporta, čime godišnja penetracija obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav otoka iznosi 18%.

Pokrivanje potrošnje, scenarij 17

Slika 4 Pokrivanje potrošnje, scenarij 17

U scenarijima bez satnog ograničenja na penetraciju električne energije moguće je postići znatno veću godišnju penetraciju, pa scenarij 12, koji ima instaliranu "vodikovu petlju", predstavlja 100% obnovljivi scenarij s obzirom na potrošnju električne energije.

Pokrivanje potrošnje u 2010.

Slika 5 Pokrivanje potrošnje u 2010.

Na Slici 6 prikazana je opskrba električnom energijom u scenariju 18 koji je, s obzirom na potrošnju električne energije i na potrošnju vodika u transportu, 100% obnovljiv scenarij.

Pokrivanje potrošnje u  scenariju 18

Slika 6 Pokrivanje potrošnje u  scenariju 18

Tags:     Energetska neovisnost otoka      Mljet
Index članka
Energetska neovisnost - otok Mljet
Stranica 2
Sve stranice
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Obnovljivi izvori energije za početnike

OIE u regiji

Nove tehnologije

Nova energetika

Zadnje vijesti

Želite li više koristiti obnovljive izvore energije?