Hrvatske institucije svake godine odlu?e nadma�iti same sebe u nepo�tivanju propisa i zakona koje same pripremaju i potpisuju. U 2013. godini pobjednici sektora OIE su definitivno integrirani, a manjim dijelom i neintegrirani fotonaponski sustavi. Famozna kvota, u kombinaciji sa nepo�tivanjem vlastitih odredbi tarifnog sustava, pa na kraju i sa krajnje nepo�tenim odnosom prema potencijalnim investitorima, velikim i malim, doveli su do toga da se svi oni koji su odlu?ili ulagati u fotonapone s pravom pitaju ima li to vi�e uop?e smisla raditi.

I postavlja se pitanje - nije li to bio i cilj? Jer u trenutku kada fotonaponski sustavi u Hrvatskoj dolaze u zonu mre�nog pariteta (uskoro ?e biti objavljen i ?lanak o tome), MINGO i HROTE jednostavno ubijaju volju za fotonaponima ?ak i najve?im entuzijastima, a kamoli onima koji su u tome vidjeli sredstvo u�tede/zarade i bavljenja novom progresivnom djelatno�?u koja ima svijetlu budu?nost.

A pri?a ide otprilike ovako. U skra?enoj verziji, koja se prete�no oslanja na dio u kojem je odnos prema investitorima sa aspekta poslovanja bio krajnje neprofesionalan i nepo�ten. Kvota za 2013. godinu propisana je tarifnim sustavom koji je imao definirani rok va�enja od 1. sije?nja. Ipak, ista je bila prakti?ki popunjena projektima prijavljenim u 2012. godini. HROTE je objavio zatvaranje kvote 4.1.2013. Sva dokumentacija za isho?enje ugovora o priklju?enju i ugovora o otkupu elektri?ne energije se rje�avala preko HEP-ODS-a, sukladno odredbama pravilnika o stjecanju statusa povla�tenog proizvo?a?a.

Unato? svemu navedenom, kao i odredbi o tome da se zahtjevi nakon ispunjenja kvote ne zaprimaju, HROTE nakon 4. sije?nja i dalje zaprima zahtjeve koje ne bi smio zaprimati po dvije osnove. Daju?i time, sada je to jasno, la�nu nadu svima koji su silno �eljeli izgraditi svoj fotonaponski sustav. Toliko silno da su pri tome ulo�ili nekoliko tisu?a kuna po svakom zahtjevu ne bi li do�li na "listu ?ekanja". �to je jasno i sna�no iskazan interes gra?ana za ulaganjem u ovaj sektor. ?ak i po cijenu velikog rizika.

Me?utim na kraju godine, MINGO i HROTE, nakon usvajanja NAP-a, tra�e u novom tarifnom na?in kako poni�titi sve napravljene pogre�ke. Naravno, preko le?a velikog broja malih investitora. Pa se tako izmi�ljaju ?lanci u tarifnom sustavu temeljem kojih se retroaktivno poku�ava legalizirati prihvat zahtjeva u HROTE, kao i legalizirati slanje odbijenica. Naravno uz kratki rok �albe u doba blagdana. I naravno, pri tome se odbijenice �alju u vrijeme dok tarifni koji to propisuje jo� nije ni stupio na snagu.

Posljedica za investitore koji su ulo�ili novce u izradu idejnih projekata i dokumentaciju? Nema liste ?ekanja, velika nesigurnost sa zna?ajno smanjenom otkupnom cijenom i potpuno novim uvjetima na tr�i�tu. Ali poslovni modeli su prilagodljivi i tehnologija napreduje. Najve?i problem je zapravo - kako do novog ugovora u 2014. godini?

Prema na�im informacijama red na po�ti u Branimirovoj ulici u Zagrebu je bio kao da se ?ekaju karte za posljednji koncert Brucea Springsteena. Ali ulaznica ima manje. Na�e takozvano tr�i�te fotonaponskih elektrane nije ni�ta drugo nego rulet u kojem ljudi 1. sije?nja moraju na hladno?i ?ekati otvaranje po�te za predaju zahtjeva, iako su vjerojatno isti predali jo� tokom pro�le godine. Svaka sekunda je va�na, a ishod neizvjestan. Sve skupa podsje?a na neka davna vremena gdje se u redu ?ekalo za puno nu�nijim namirnicima za pre�ivljavanje.

Na�alost, Hrvatska jo� uvijek nije odlu?ila sustavno i dru�tveno i poslovno odgovorno razvijati sektor fotonaponskih sustava, pa ni cijeli OIE sektor. Hrvatska je odlu?ila taj sektor razvijati kao fotonaponski rulet, samo �to za pojedine firme nije samo rulet, nego i ruski rulet sa te�kim krajem. Da ima interesa, kapitala, industrije i razvijen sustav usluga, to smo dokazali. Ali nema ono najbitnije - promi�ljene politike i odr�ivog razvoja sektora. Ironi?no, jer upravo je fotonapon u svijetu jedan od najsna�nijih simbola odr�ivog razvoja.

Na sljede?oj stranici ovoga ?lanka postoji �ira varijanta sa vi�e detalja o navedenim problemima.

2012. godine 31. svibnja vlada je usvojila prvi tarifni sustav koji je dopu�tao izgradnju fotonaponskih sustava u ukupnom iznosu preko 1MW, dok je isti postao va�e?i 6. lipnja objavom u Narodnim novinama. Taj 1MW prvotne kvote za fotonaponske sustave datirao je na�alost jo� tamo od prvog tarifnog sustava koji je usvojen sredinom 2007. godine. Kvota odre?ena tarifnim sustavom za 2012. godinu iznosila je 10MW za integrirani i 5MW za neintegrirane sustave sa skaliranjem otkupne cijene sukladno veli?ini sustava. Izme?u ostaloga u tarifnom sustavu se navodi i sljede?e: "Operator tr�i�ta sklapa ugovore o otkupu elektri?ne energije do 31. prosinca 2012. godine s nositeljem projekta iz postrojenja iz grupe 1.a.1., 1.a.2. i 1.a.3., sve dok ukupna snaga takvih postrojenja za koja je sklopljen ugovor o otkupu elektri?ne energije temeljem ovoga Tarifnog�sustava ne dosegne vrijednosti od:", ve? navedenih 10 i 5 MW. ?injenica da je kvota od 10 MW, uz tada�nje zna?ajno smanjenje otkupne cijene, planula, trebala je u najmanju ruku ukazati donosiocima propisa da trebaju oprezno pristupiti izradi drugog tarifnog sustava, svega nekoliko mjeseci nakon usvajanja ovoga. Jer tr�i�te je pokazalo da ?e se cijenama prilagoditi, a da su svi �eljni ulaganja i izgradnje, te otvaranja novih radnih mjesta.

u Narodnim novinama od 5. studenog 2012.godine objavljene su izmjene i dopune tog tarifnog sustava. Navodi se i sljede?e: "Operator tr�i�ta sklapa ugovore o otkupu elektri?ne energije do 31. prosinca 2013. godine s nositeljem projekta iz postrojenja iz grupe 1.a.1., 1.a.2. i 1.a.3., sve dok ukupna snaga takvih postrojenja za koja je sklopljen ugovor o otkupu elektri?ne energije temeljem ovoga Tarifnog sustava, ne dosegne vrijednosti za teku?u godinu od: 15MW za integrirane sun?ane elektrane i 10MW za sun?ane elektrane koje nisu integrirane". A navodi se i: "Zahtjeve za sklapanje ugovora o otkupu elektri?ne energije zaprimljene u prethodnoj godini mogu?e je do 31. sije?nja sljede?e godine, nadopuniti dokumentacijom koja nedostaje u zahtjevu, a za koje ?e ugovori biti sklopljeni unutar vrijednosti propisanih ovim stavkom."

Oba navedena dokumenta iz 2012. godine sadr�avaju i sljede?i stavak: "Operator tr�i�ta je obvezan rije�iti zahtjev za sklapanje ugovora o otkupu elektri?ne energije u roku 60 dana od dana primitka potpunog zahtjeva."

Tako?er Pravilnik o stjecanju statusa povla�tenog proizvo?a?a elektri?ne energije objavljen u Narodnim novinama 1.8.2012. jasno definira uvjete stjecanja navedenog statusa, kao i uvjete dobivanja ugovora o otkupu elektri?ne energije za jednostavne gra?evine (male integrirane fotonaponske elektrane na krovovima). Pri tome se vrlo jasno navodi da ugovor o otkupu elektri?ne energije investitoru dostavlja HEP-ODS, te da se zahtjevi ne �alju direktno na HROTE.

No, unato? odredbama tarifnog sustava, kada je HROTE objavio da je ve? 4.1.2013. popunjena kvota za istu godinu, isto tako je objavljeno (na web stranicama HROTE) da se daljnji zahtjevi mogu predavati u HROTE na "listu ?ekanja". Teoretski, o?ekivalo se da ?e u zahtjevima predanim do 4.1. biti i onih koji nisu potpuni ili ?e biti odbijeni iz drugih razloga. Me?utim mjesecima se nije ni�ta de�avalo. Time je prekr�eno tri odredbe iz tarifnog sustava i pravilnika. Unato? popunjavanju kvote zahtjevi za integrirani fotonapone su se i dalje zaprimali. Umjesto u HEP-ODS, zaprimao ih je izravno HROTE. I HROTE nije ispunjavao zakonsku obvezu o?itovanja na zahtjev od 60 dana.

S obzirom da je na adresu ove web stranice pristizalo dosta upita o kvotama i predaji zahtjeva tokom godine, neki su se �alili i na navodnu netransparentnost institucija u dodjeli i potpisivanju ugovora, prate?i pri tome objave HROTE o potpisanim ugovorima. Tako?er za neintegrirane elektrane se tokom godine mogla uo?iti neuskla?enost popisa nositelja projekata koji su dobili prethodni status povla�tenog proizvo?a?a elektri?ne energije u HERA, i onih koji su istovremeno predali na obradu zahtjev za ugovorom o otkupu HROTE-u.

U zadnjim danima listopada, prema odredbama prethodnog tarifnog sustava, vlada je usvojila novi tarifni sustav za 2014. godinu, a otprilike u isto vrijeme su usvojeni i novi Pravilnici o OIEKP i stjecanju statusa povla�tenog proizvo?a?a. U ovoj iteraciji primjetno je odstupanje od pravila pro�log pravilnika o stjecanju statusa povla�tenog proizvo?a?a gdje se vi�e ne navodi HEP-ODS kao one stop shop za jednostavne gra?evine, nego se samo navodi da za takve gra?evine ne postoji potreba isho?enja rje�enja o povla�tenosti.

Kvote u novom tarifnom su postavljene na 5MW za integrirane, 2MW za integrirane na objektima u javnom vlasni�tvu i 5MW za neintegrirane fotonaponke elektrane, a navodi se i: "Kada ukupna vrijednost sklopljenih ugovora o otkupu elektri?ne energije dosegne vrijednost iz stavka 1. ovoga ?lanka operator tr�i�ta obustavlja zaprimanje zahtjeva za sklapanje ugovora o otkupu elektri?ne energije, a naknadno zaprimljene zahtjeve za sklapanje ugovora o otkupu elektri?ne energije odbija rje�enjem."

I iako u novom tarifnom sustavu stoji i sljede?e: "Ukoliko nositelj projekta, koji je operatoru tr�i�ta podnio zahtjev za sklapanje ugovora o otkupu elektri?ne energije iz postrojenja koja koriste sun?evu energiju, sukladno Tarifnom sustavu za proizvodnju elektri?ne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (�Narodne novine�, br. 63/2012, 121/2012 i 144/2012), a do trenutka stupanja na snagu ovoga Tarifnog sustava nije s operatorom tr�i�ta sklopio ugovor o otkupu elektri?ne energije iz razloga �to je prije podno�enja zahtjeva dosegnuta ukupna predvi?ena snaga za 2013. godinu, du�an je podnijeti novi zahtjev operatoru tr�i�ta prema odredbama ovoga Tarifnog sustava.", te je temeljem ovoga HROTE u vrijeme blagdana krajem 2013. godine poslao odbijenice svim projektima integriranih fotonaponskih elektrana koji su predali zahtjeve nakon 4.1., a i projektima neintegriranih elektrana poslanim nakon objave o dostizanju kvote, neki pravnici tvrde da postoje opravdane osnove za �albom na takvu odluku, a temeljem nepo�tivanja prethodno propisane procedure. Uostalom, ova zadnja odredba vrijedi, kao i tarifni sustav, tek od 1.1.2014. Temeljem njega odbijenica nije mogla biti poslana, a isto se ne predvi?a ni tarifnim sustavom za 2013. godinu.