Iako se nalazimo u kriznim vremenima, mnogi od nas posjeduju kuće za odmor, odnosno, popularne vikendice. Danas one dobivaju još veći značaj jer pružaju mjesto za odmor i rješavanje stresa nagomilanog zbog tempa života kakvoga vodimo. No ipak, i na takvim mjestima su nam potrebne stvari na koje smo naviknuti, posebice aparati koji koriste električnu energiju. Ali, što ako se naša vikendica nalazi na području koje je udaljeno od električne mreže?

Mogu li se fotonaponski solarni kolektori učinkovito koristiti u Slavoniji?

Kako bismo odgovorili na ovo pitanje, koristit ćemo konkretan primjer kojega smo se već dotakli u uvodu teksta. Naime, ukoliko imate vikendicu u kojoj provodite određeno vrijeme odgovor je - itekako da! Uzmimo da tokom godine dva dana u tjednu koristite objekt (vikendom). Pretpostavka je da je vrijeme sunčano, te da u objektu imate sljedeća trošila: hladnjak od 130L minimalnog energetskog razreda A, televizor veličine 55cm i recimo 3 štedne žarulje (oko 2h dnevno). Sustav koji bismo koristili za napajanje tih trošila bi se sastoja od solarnog modula snage 130W, odnosno od 36 fotonaponskih ćelija. Također, uz sustav dolaze i regulatori punjenja i solarni akumulator. Naravno, ne smijemo zaboraviti i pretvarač koji istosmjernu električnu struju koju proizvede fotonaponski solarni kolektor pretvara u izmjeničnu električnu struju koju koriste naša trošila. Cijena jednog takvog sustava je već od 6000kn.

Ukoliko usporedimo jedan ovakav sustav sa sustavima koji se standardno koriste, a to su oni sa agregatima, dobijemo sljedeću računicu. Naime za napajanje navedenih trošila (hladnjak, televizor, žarulje) potreban nam je agregat jalove snage od 1kVA, odnosno snage 850W. Početna investicija u takav sustav se kreće od nekih 3000kn pa na više. No, na tu početnu investiciju moramo svakako uračunati potrošnju goriva i ulja. U navedenom slučaju, da tokom godine vikendom odlazimo u objekt, potrošnja je veća od 500kn.

Ukoliko napravimo jednostavnu računicu vidimo da nam se investicija vraća kroz četiri godine. No treba svakako navesti i sve prednosti i nedostatke solarnih fotonaponskih sustava, a tako i standardnih sustava sa agregatima. Prednosti agregata su ipak manje dimenzije i manja početna investicija. No, nedostaci se očituju u tome što moramo imati prostoriju za agregat koja je konstantno prozračena, te imamo konstantnu potrošnju goriva i ulja. Treba svakako uzeti u obzir da cijene goriva rastu, i da to nije zanemarivo. Sam agregat ne radi automatizirano i ukoliko ne posjedujemo tihi agregat, on stvara veliku buku, čak i preko 90 decibela (za primjer, u disco clubovima je dopušteno do 90 decibela).

S druge strane, kod solarnih fotonaponskih sustava možemo primjetiti veću početnu investiciju, te naravno veće dimenzije. No solarni fotonaponski sustavi koriste „besplatno gorivo“, odnosno energiju Sunca. Stoga na njima možemo i očekivati povrat investicije. Ovakvi sustavi su u potpunosti automatizirani, mogu raditi konstantno, te sve viškove energije spremati u akumulatore. Također, ovakvi sustavi se mogu pokretati na daljinu, što uvelike povećava komfor korištenja. Isto tako, bitno je napomenuti da se solarni fotonaponski sustavi precizno dimenzioniraju za svaki objekat kako bi se smanjila mogućnost za nekim gubicima energije.

Mario Primorac, dipl.ing.el.
Ivan Brozović, univ.bacc.oec.

Centar Energije d.o.o.
www.centar-energije.com