Hidroelektrana Dubrovnik je akumulacijska hidroelektrana koja se nalazi u mjestu Plat, 550 metara od mora, 15 kilometara ju�no od Dubrovnika.

HE Dubrovnik je zadnja hidroelektrana na slivu rijeke Trebi�njice, te se nalazi u dvije dr�ave Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, pri ?emu je brana, akumulacija i dio tla?nog cjevovoda u Bosni i Hercegovine, dok su svi ostali dijelovi postrojenja u Hrvatskoj.

HE Dubrovnik koristi vodu rijeke Trebi�njice iz akumulacijskog jezera Bile?a koje je nastalo izgradnjom brane Gran?arevo, dok je sam zahvat vode ostvaren izgradnjom brane Gorica, koja stvara kompenzacijski bazen. Brana Gorica je nizvodno od HE Trebinje, tako je ona donja voda od HE Trebinje a gornja voda HE Dubrovnik. Akumulacija Gorice ima aktivnu akumulaciju sa aktivnim spremnikom od 9x10⁶ metara kubnih. Akumulacija Bile?a ima akumulaciju od 1.100 milijuna metara kubnih vode.

Brana Gorica ima visinu 33,5 metara, ima dvije preljevne zone sa radijalnim ventilima� i ukupnim kapacitetom od 412 m³/s, te glavni i sporedni ventil sa kapacitetom od 800 m³/s, koji se nalazi u sredini brane. Pokraj same brane se nalazi i mala hidroelektrana Trebinje 2. Ulazno postrojenje se nalazi na lijevoj strani brane, koje imaju 6 x 4,8 m pomi?ne ventile sa automatskim zatvaranjem. Od ulaznog postrojenja ide tunel sa promjerom od 6 metara kapaciteta 90 m³/s. Dio tunela koji ide kroz Mokro Polje je poluzakopana cijev poja?ana betonom sa promjerom od 5,4 metra. Ostatak tunela je tla?ni cjevovod, a ukupna du�ina mu je ?ak 16,6 km.

Vodna komora se nalazi na kraju tunela te se sastoji od jedne vertikalne prostorije 46 metra visoke i s promjerom od 11 metara. Ima i dvije lateralne prostorije pri ?emu jedna ima volumen 12.000 m³, a druga 6.450 m³. Nizvodno od komore tunel se dijeli na dva tla?na cjevovoda sa leptirastim zatvara?ima. Promjer tla?nih cjevovoda je od 3,9 do 3,3 metra s tim da se taj promjer smanjuje na 2,15 metara prije ulaska u samu turbinu.

Cijela strojarnica se nalazi ispod zemlje na dubini preko 500 metara, sa dimenzijama 95 m x 16 m, i visinom od 3,5 metra. Do strojarnice se dolazi kroz tunel koji ima du�inu od 520 metara a u njega stanu 4 turbine. U prvo fazi su postavljene dvije Francisove turbine, svaka snage 108,2 MW, svaka ima protok od 45 m³/s, a neto pad je 272 metra. Generatori imaju trofazne transformatore snage 120 MVA. Tunel iza same elektrane ima 510 metara, sa presjekom od 74 m². Lukobran preusmjerava ispu�tenu vodu prema otvorenom moru i ima du�inu 210 metara.

Sama hidroelektrana se gradila pet godina, od 1960. do 1965. godine. Projektiranje su odradili Energoinvest iz Sarajeva i Ismes iz Bergama u Italiji, opremu su isporu?ili Nerpic iz Francuske, General Electric iz SAD-a i Riva Calzoni iz Italije. Hidroelektranu su gradili Konstruktor iz Splita, Geotehnika iz Zagreba, Graditelj iz Dubrovnika, Hidrogradnja i Geoistrage i �GP iz Sarajeva, te Tunelogradnja iz Beograda.

Prosje?na godi�nja proizvodnja elektrane iznosi 1.321 GWh, a rekordna proizvodnja je ostvarena 1978. godine kada je proizvedeno ?ak 1.654 GWh. Po�to je hidroelektrana djelomi?no u Bosni i Hercegovini, jedna turbina proizvodi elektri?nu energiju za Hrvatsku, a druga za Bosnu i Hercegovinu tako da je rekordna proizvodnja za Hrvatsku bila 830 GWh, s tim da je pro�le godine proizvedeno 786 GWh, a pretpro�le 685,7 GWh.

Hidroelektrana je prije nekoliko godina imala i slu?aj poplave kada je strojarnica skoro cijela potopljena, ali sre?om nije bilo nastradalih i na vrijeme su uga�eni pogoni tako da su o�te?enja bila minimalna. Idu?e godine je u planu revitalizacija agregata, koja bi trebala po?eti u lipnju, a dugoro?no je u planu napraviti drugu fazu elektranu ?ime bi se instaliralo jo� 200 MW snage. To je zahvat za koji svi preduvjeti u hidroelektrani postoje ve? sada, te bi ulaganja u dodatnih 200 MW bila relativno niska, s obzirom da je potrebno izgraditi jedino novi tla?ni cjevovod i ugraditi dodatnu turbinu, generator i pripadaju?u opremu. A s obzirom na kapacitet postoje?eg cjevovoda, koji prelazi potrebe sada�nja dva agregata od po 108 MW, za zahvat manji od 100 MW bi bilo potrebno postaviti samo dodatnu turbinu i generator s pripadaju?om opremom.