Zadnji dan 9. CIGRE-a pru�ena je prilika svim sudionicima da organizirano obi?u jednu od najve?ih hidroelektrana u Hrvatskoj, koja je posebna po tome �to je jedina Hrvatska reverzibilna hidroelektrana. Reverzibilna hidroelektrana je posebna vrsta hidroelektrane koja osim �to proizvodi elektri?nu energiju iz vode kao i svaka druga hidroelektrana, tu istu vodu mo�e pumpati u doba kada je to najisplativije, (najjeftinije) �to je uglavnom no?u.

Reverzibilna hidroelektrana Velebit je postrojenje koje se sastoji od gornjih akumulacijskih jezera sa kojih crpi vodu za rad i u koje pumpa vodu kad radi kao crpka, tla?nog dovodnog cjevovoda (?iji izgled mo�ete vidjeti na slici 1) i strojarnice s ostalim objektima te donjeg akumulacijskog jezera Razovac (slika 2).

Slika 1: Tla?ni dovodni cjevovod

Reverzibilna hidroelektrana Velebit je izgra?ena izme?u 1979 i 1985. godine, i ko�tala je astronomskih 1,25 milijardi njema?kih maraka, �to bi u dana�nje vrijeme bilo vi�e od 600 milijuna eura. Gornje akumulacijsko jezero se zove �tikada, te se nalazi iza Velebita na Gra?a?koj visoravni. U to jezero se ulijevaju sve okolne vode, koje su s tim jezerom povezani kanalom (rijeka Ri?ica) ili podzemnim tunelom dugim 2.825 m (rijeka Otu?a). Voda iz jezera �tikade se u turbinskom radu spu�ta dolje i koristi za proizvodnju elektri?ne energije, a u crpnom radu se ta ista voda pumpa u to gornje jezero. Prosje?ni srednji godi�nji dotok u to jezero je 11,94 m³/s.

Slika 2: Akumulacijsko jezero Razovac

Iz �tikade do strojarnice koja se nalazi s druge strane Velebita vode betonski tla?ni tunel i ?eli?ni tla?ni cjevovod.� Dovodni tunel ima promjer 4,6 m i du�inu od ?ak 8.191 metara. Na kraju tog tunela se nalazi vodna komora iz koje izlazi tla?ni ?eli?ni cjevovod koji vodi do strojarnice. Njegov promjer se mijenja od 3,0 do 3,9 metara a du�ina mu je 2.108 metara. Visinska razlika izme?u strojarnice i te vodne komore je ?ak 549,15 metara �to stvara ogroman energetski potencijal.

Slika 3: Pogled na strojarnicu odozgo

Strojarnica se nalazi pod zemljom, �to je ispod morske razine, i to u 60 metara dubokom betonskom bunaru ?iji je promjer ?ak 27 metara. Zanimljivo je da se ta rupa gradila tako da je napravljen ?eli?ni obru? s promjerom 27 metara koij je postavljen okomito na mjestu gdje je sada rupa, te je on pod svojom masom propao do te dubine. Sam taj prostor izgleda ogromno a pogled odozgora prema strojarnici dolje mo�ete vidjeti na slici 3. Na slikama 4 i 5 se mo�e vidjeti pogled na dio strojarnice kada se spusti dizalom u podno�je. Ina?e turbina-crpka se nalazi toliko duboko pod zemljom (to je 47,5 metra ispod povr�ine terena) zbog �elje da se kavitacijske pojave na lopaticama smanje na minimum.

Slika 4: Dio strojarnice

Slika 5: Dio strojarnice