Zadnji dan 9. CIGRE-a pružena je prilika svim sudionicima da organizirano obiđu jednu od najvećih hidroelektrana u Hrvatskoj, koja je posebna po tome što je jedina Hrvatska reverzibilna hidroelektrana. Reverzibilna hidroelektrana je posebna vrsta hidroelektrane koja osim što proizvodi električnu energiju iz vode kao i svaka druga hidroelektrana, tu istu vodu može pumpati u doba kada je to najisplativije, (najjeftinije) što je uglavnom noću.

Reverzibilna hidroelektrana Velebit je postrojenje koje se sastoji od gornjih akumulacijskih jezera sa kojih crpi vodu za rad i u koje pumpa vodu kad radi kao crpka, tlačnog dovodnog cjevovoda (čiji izgled možete vidjeti na slici 1) i strojarnice s ostalim objektima te donjeg akumulacijskog jezera Razovac (slika 2).

Slika 1: Tlačni dovodni cjevovod

Reverzibilna hidroelektrana Velebit je izgrađena između 1979 i 1985. godine, i koštala je astronomskih 1,25 milijardi njemačkih maraka, što bi u današnje vrijeme bilo više od 600 milijuna eura. Gornje akumulacijsko jezero se zove Štikada, te se nalazi iza Velebita na Gračačkoj visoravni. U to jezero se ulijevaju sve okolne vode, koje su s tim jezerom povezani kanalom (rijeka Ričica) ili podzemnim tunelom dugim 2.825 m (rijeka Otuča). Voda iz jezera Štikade se u turbinskom radu spušta dolje i koristi za proizvodnju električne energije, a u crpnom radu se ta ista voda pumpa u to gornje jezero. Prosječni srednji godišnji dotok u to jezero je 11,94 m³/s.

Slika 2: Akumulacijsko jezero Razovac

Iz Štikade do strojarnice koja se nalazi s druge strane Velebita vode betonski tlačni tunel i čelični tlačni cjevovod.  Dovodni tunel ima promjer 4,6 m i dužinu od čak 8.191 metara. Na kraju tog tunela se nalazi vodna komora iz koje izlazi tlačni čelični cjevovod koji vodi do strojarnice. Njegov promjer se mijenja od 3,0 do 3,9 metara a dužina mu je 2.108 metara. Visinska razlika između strojarnice i te vodne komore je čak 549,15 metara što stvara ogroman energetski potencijal.

Slika 3: Pogled na strojarnicu odozgo

Strojarnica se nalazi pod zemljom, što je ispod morske razine, i to u 60 metara dubokom betonskom bunaru čiji je promjer čak 27 metara. Zanimljivo je da se ta rupa gradila tako da je napravljen čelični obruč s promjerom 27 metara koij je postavljen okomito na mjestu gdje je sada rupa, te je on pod svojom masom propao do te dubine. Sam taj prostor izgleda ogromno a pogled odozgora prema strojarnici dolje možete vidjeti na slici 3. Na slikama 4 i 5 se može vidjeti pogled na dio strojarnice kada se spusti dizalom u podnožje. Inače turbina-crpka se nalazi toliko duboko pod zemljom (to je 47,5 metra ispod površine terena) zbog želje da se kavitacijske pojave na lopaticama smanje na minimum.

Slika 4: Dio strojarnice

Slika 5: Dio strojarnice