�kotska vlada je krajem kolovoza objavila da je pet developera za morske tehnologije dobilo financiranje u iznosu od 7,9 milijuna funti kako bi mogli dalje testirati nove prototipove tehnologija koje koriste energiju valova i plime i oseke, a koji se nalaze u morima pokraj �kotske obale.

Radilo se o drugoj fazi financiranja WATERS �?iji je cilj omogu?iti �kotskim developerima i njihovim dobavlja?ima da uhvate �to ve?i udio rastu?eg me?unarodnog tr�i�ta morskih tehnologija koje bi moglo vrijediti i do 4 milijardi funti za �kotsku ekonomiju do 2020.

Pregled tih pet developera i njihovih tehnologija slijede u nastavku.

Albatern

Albaternova tehnologija WaveNET, koju je razvio njihov glavni tehnolog David Findlay se sastoji od ve?eg broja modula koji su spojeni zajedno da ?ine WaveNET matricu. Svaki modul ima svoju vertikalnu �bovu� sa ?vorom kojim je pri?vr�?ena na ostatak sustava na svojoj osnovici. �Bova� se ve?im dijelom nalazi unutar vode te je samo vrh vani, a na ?voru su spojene tri ruke pod kutem koje na svojim �bovama� izlaze na povr�inu.

Ova tehnologija ima i �jedinice za skidanje snage�, kojih ima na svakom spoju ?vora i ruku, odnosno ruku i bova �to zna?i da ih ima �est. Svaki ?vor je opremljen hidrauli?kim ovnom koji se nalazi na �jedinicama za skidanje snage�, te oni hvataju kineti?ko gibanje modula koje nastaje zbog morskih valova. Unutar svakog modula se nalazi generator na povr�ini ?ime se uvelike olak�ava inspekcija, servis a i sam rad sustava.

Albatern je dobio financiranje u iznosu od 617.000 funti, ?ime ?e mo?i izraditi prvi WaveNET modul, koji ?e se sastoajti od 6 modula snage 7,5 kW, odnosno ukupna snaga ?e mu biti 45 kW. Inicijalni modul pod nazivom Squid 1 ?e biti pra?en sa jo� dva modula u kojima ?e se nalaziti sve potrebne nadogradnje identificirane u prvoj fazi. Nakon toga ?e biti napravljen zavr�ni ure?aj koji ?e objediniti sve prednosti prva tri prototipa.

WaveNET prototip ?e biti pokrenut krajem ove godine, do kraja idu?e godine u vi�e faza i na razli?itim lokacijama i uvjetima, i to posebno na lokacijama koje su udaljene i ruralne.

Isto tako se razvijaju i ve?e jedinice sa partnerima koje bi imale module od 75 do 100 kW, te bi se tako mogle izgraditi i matrice do 10 MW, a njihovi prototipovi bi se trebali pojaviti iza 2014.

AWS Ocean Energy

AWS je dobio financiranje u iznosu od 3,9 milijuna funti, a ukupni tro�kovi projektiranja, gradnje i pu�tanja u pogon njihovog AWS-III Wave Energy Convertera (WEC) su 15,6 milijuna funti. Skalirani model 1:9 je testiran u Loch Nessu tokom 2010., a prototip u punoj veli?ini je planiran za 2014. godinu, te ?e biti postavljen u Europskom energetskom centru za morske tehnologije.

Prema AWS-u, ure?aj se sastoji od �vi�e-stani?nog niza� fleksibilnih apsorbera membrana koji pretvaraju energiju vala u pneumatsku energiju kompresijom zraka unutar svake ?elije. ?elije su me?usobno spojene, tako da zrak mo�e putovati izme?u njih u �anti-fazi�, te ima turbine-generatore koji proizvode elektri?nu energiju iz tako dobivene energije.

Uobi?ajeni ure?aj ima 12 ?elija, pri ?emu svaka ima �irinu od 16 metara i dubinu od 8 metara, te ukupni promjer 60 metara. Ovakav ure?aj mo�e prosje?no proizvoditi 2,5 MW iz uzburkanog mora, sa masom manjom od 1.300 tona. Ure?aj bi se koristio na lokacijama gdje je dubina mora oko 100 metara.

Nautricity

Cameron Johnstone, glavni izvr�ni direktor Nautricity ka�e da je pri razvoju njihove tehnologije CoRMaT cilj bio razviti takvu tehnologiju na plimu i oseku koja ne bi imala toliko skupu i te�ku dodatnu strukturu i proizvesti turbinu koja bi bila manje kompleksna. Oni vjeruju da bi time smanjili tro�kove proizvodnje energije iz plime i oseke.

Prema Johnstoneu njihova tehnologija je jedinstvena jer koristi kontra-rotiraju?e rotore montirane na osovini sa fiksnim nagibom lopatica, kojima se direktno upravlja sa kontra-rotiraju?im generatorom s permanentnim magnetima. Generator se tako prirodno hladi jer je potopljen prilikom plime.

Turbina se mo�e koristiti na lokacijama do 500 metara dubine. Komercijalna demonstracija ove tehnologije bi se trebala dogoditi do po?etka 2014., te se nakon toga o?ekuje komercijalni proizvod.