Udruga za razvoj Hrvatske (URH) djeluje od 2005 godine, s ciljem poticanja tehnolo�kog i kulturnog razvoja zemlje.�Budu?i su za razvoj potrebna�sredstva, URH se zala�e za razvoj Hrvatske na bazi vlastitih resursa: zemlje i mora, �uma i voda, ... URH je izuzetno aktivan na podru?ju energetike, te je kao takav po?eo zagovarati �iroku primjenu koncepta Nove energetike koja se bazira na maksimalnom kori�tenju obnovljivih izvora energije, energetskoj u?inkovitosti, za�titi okoli�a, toplinarstvu i gradnji pametnih mre�a (smart grids). Zbog zajedni?kih interesa i promoviranja ovakvih rje�enja, te energetske neovisnosti Obnovljivi.com su odlu?ili sura?ivati sa, i podr�avati URH u zajedni?kim nastojanjima radi ostvarivanja spomenutih ciljeva. Stoga smo i cijelu jednu rubriku odlu?ili posvetiti upravo Novoj energetici.

NA� DOPRINOS RAZVOJU GOSPODARSTVA I IZLASKU IZ KRIZE

ENERGETIKA U SLU�BI GOSPODARSKOG I DRU�TVENOG RAZVOJA

Poznato je da energetika nije sama sebi svrha, nego je u funkciji gospodarskih projekata koji definiraju vrstu energije, njenu snagu i koli?inu.�Ulaganja u energetiku mogu, ali i ne moraju potaknuti gospodarstvo Hrvatske, koje ima prvenstveni zadatak pove?ati zaposlenost i uvesti nove tehnologije, radi pove?anja produktivnosti.

Postoje?a energetika osigurava struju iz �uti?nice� s gotovo 100% sigurno�?u, ali Potro�a?i nemaju utjecaja na energetsku politiku niti na cijenu energije, koju vode veliki sustavi s monopolisti?kim polo�ajem. Rezultat je poznat:

1. Energija se tro�i neu?inkovito
2. Fosilna goriva se bezobzirno eksploatiraju
3. Okoli� se zaga?uje
4. Cijena je u porastu

�

Svijet nalazi rje�enje u novom konceptu koji po?iva na:

1. Maksimalnom kori�tenju Obnovljivih Izvora Energije (OIE)
2. Energetskoj u?inkovitosti (Energetski neovisna podru?ja i zgrade)
3. Za�titi okoli�a
4. Toplinarstvu (Biotoplifikacija Hrvatske)
5. Gradnji Pametnih mre�a (Smart grid)

�

ODR�ALI SMO 7 SAVJETOVANJA

1. Javna rasvjeta�10 godina u vlasni�tvu lokalne zajednice, Crikvenica, 17.-18. 04.2008.
   1. Toplifikacija naselja na obnovljive izvore energije, Sisak 20. - 21.11. 2008.
   2. Komunalna energetika, Crikvenica, 1.- 2. 10. 2009.
   3. Ruralni razvoj na temelju obnovljivih izvora energije, Osijek 17.- 18. 12. 2009.
   4. Javna rasvjeta 2010., Crikvenica, 7. 5. 2010.
   5. Biotoplifikacija Hrvatske, Vinkovci, 10.-11. 11. 2011.
   6. Toplinarstvo � energetska �ansa Hrvatske, Zagreb, 19.-20.4. 2012.

�

NAJAVLJUJEMO

8. Savjetovanje na temu 'NOVA ENERGETIKA'

Vodice, 22. i 23. studenog 2012., hotel Olympia

Teme:

1. NOVA ENERGETIKA - izazov dana�njice
2. KOMUNALNA ENERGETIKA - integracija energetske djelatnosti u gradovima
3. JAVNA RASVJETA - iskustva Grada Zagreba u odr�avanju JR
4. ODVODNJA� -� suvremeni na?in rje�avanja odvodnje
5. ELEKTRO VOZILA - razvoj i primjena e-vozila od bicikla do automobila

�

INICIRALI SMO 'BIOTOPLIFIKACIJU HRVATSKE'

projekt energetskog kori�tenja �uma i izdali odgovaraju?u publikaciju

Projektom se predvi?a izgradnja mre�e energana na biomasu i toplinskih mre�a u hrvatskim naseljima uz:

1. Kori�tenje �umske biomase i ostataka prerade drva
2. Proizvodnju el. energije i topline za grijanje stambenih, javnih i privrednih objekata
   1. Trajno zaposlenje u pribavljanju biomase, gradnji i odr�avanju postrojenja i funkcioniranju� toplinskih sustava
   2. Gospodarski razvoj regija na bazi vlastitog energetskog resursa

�

OSIGURAJMO EGZISTENCIJU NA�OJ DJECI

Imamo lijepu zemlju, uspjeli smo je obraniti, postali smo me?unarodni subjekt, ulazimo u Europsku asocijaciju. Sve to nam daje osnovu za zadovoljstvo, ali nam prijeti opasnost da u Lijepoj Na�oj ne mo�emo osigurati sredstva za �ivot na�im gra?anima. Imamo preko 300.000 nezaposlenih, a novih 8.000 mladih zavr�ilo je �kolovanje i oti�lo na Burzu.

�

HRVATSKA �ANSA

Hrvatska koja je bogata obnovljivim izvorima energije (OIE) ima u tome svoju �ansu, ako ih koristi na na?in da s njima gospodari u interesu pove?anja zaposlenosti i dru�tvenog razvoja. Tome cilju ne doprinose svi OIE jednako, osobito ako se u obzir uzme zapo�ljavanje doma?e industrije.

OIE su sirovinska baza, to je na�a �ansa da na temelju nje usvojimo novu tehnologiju i reindustrijaliziramo zemlju. Kako?

Najbolji na?in je zaposliti postoje?u industriju, koja ?e time akumulirati sredstva za usvajanje nove tehnologije. Oslanjane na strane partnere i strane investicije ne zna?i neminovno zapo�ljavanje na�ih ljudi (dobar su primjer vjetroelektrane), budu?i da strani partner i banke koje ga prate investiraju u prvom redu da zaposle svoje kapacitete i ostvare profit, koriste?i na�e poticaje, lokacije i sirovinu.

Ako izvozimo sirovinu (ogrjevno drvo), ako opremu za kogeneracijska postrojenja uvozimo, a ne koristimo na�u postoje?u industriju, smanjujemo �ansu za razvoj. To se danas doga?a zato �to prevladava privatni interes, a to nije dobro.

�

U KORI�TENJU NACIONALNOG RESURSA DR�AVNI INTERES PREDNJA?I PRIVATNOM

ODAKLE SREDSTVA?

U (prividnom) nedostatku vlastitih sredstava okrenuli smo se prete�ito stranim ulaganjima, koja uvijek ne daju doprinos zapo�ljavanju u Hrvatskoj.

Javno se govori da je za otvaranje jednog radnog mjesta potrebno u energetska postrojenja� investirati oko 100.000 �, ��to vrijedi ako se oprema proizvodi u Hrvatskoj i ako se koristi doma?e gorivo. Poznato je da na:

-������ proizvodnju opreme otpada oko 80% investicija i na gradnju oko 20% u trajanju gradnje postrojenja ( 2-4 godine),

-������ da za vrijeme rada postrojenja (oko 25 godina) na gorivo otpada oko 80% tro�kova,� a na� pogon postrojenja i odr�avanje oko 20% ..

Ako se oprema ne proizvodi u Hrvatskoj i ako se ne koristi doma?e gorivo, investicijska ulaganja ne?e u tolikoj mjeri doprinijeti zapo�ljavanju u Hrvatskoj! U tom slu?aju umjesto investicije od 100.000 � po novom radnom mjestu, trebat ?e za otvatanje jednog radnog mjesta investirati 5 puta vi�e, dakle pola milijuna �.

�

SREDSTVA FONDA HROTE-a

Na svaki kWh potro�ene elektri?ne energije na�i gra?ani ula�u pola lipe u Fond kojim gospodari HROTE (Hrvatski operator tr�i�ta), s ciljem davanja povlastica za proizvodnju elektri?ne energije iz OIE.

?injenica je da Hrvatska daje poticaje, lokacije, vjetar, sunce, biomasu, termalnu energiju, a �to dobiva? �Ovisi o vrsti postrojenja, a odgovor se indirektno mo�e dobiti iz ?injenice da investiraju, prete�ito strani ulaga?i, bilo direktno (vjetroelektrane) ili indirektno plasmanom svoje opreme u postrojenja na biomasu.

Da li se sredstva koriste za otvaranje radnih mjesta u Hrvatskoj?

Prema informacijama iz Ministarstva gospodarstva planira se do 2020. odnosno 2030. godine izgraditi:

• 1200 MW u vjetroelektranama (2000 MW do 2030. godine),
• 140 MW u elektranama na biomasu (420 MW do 2030. godine),
• 40 MW u TE na komunalni otpad (60 MW do 2030. godine),
• 20 MW u geotermalnim elektranama (30 MW do 2030. godine),
• 45 MW u sun?evim elektranama (250 MW do 2030. godine),
• 100 MW u malim hidroelektranama (140 MW do 2030. godine)

�

�to prema gruboj procjeni iznosi do 2020. godine oko 4 milijarde �, a do 2030. godine jo� toliko. Ako bismo� sve proizveli u Hrvatskoj mogli bismo do 2020. godine otvoriti 40.000 novih radnih mjesta, a do 2030. 80.000 radnih mjesta. Na�alost dosada�nja praksa pokazuje da su najve?a ulaganja u vjetroelektrane, ?ijom se gradnjom gotovo ne otvaraju nova radna mjesta. Jednako tako u postrojenjima na biomasu koristi se u pravilu strana oprema, dok na�i proizvo?a?i pre�ivljavaju zara?uju?i svoj kruh u inozemstvu na poslovima gotovo bez akumulacije.

Kako bi se ulaganjem u OIE otvorio �to ve?i broj radnih mjesta u Hrvatskoj, URH predla�e da se poti?u oni objekti kod kojih je najmanji odnos:

�

ULAGANJE (u milijunima � )
________________________________________
BROJ NOVIH RADNIH MJESTA U HRVATSKOJ