�Ja ne znam �to da ka�em njema?kom investitoru kada me pita za�to osam mjeseci nakon natje?aja za sirovinu, na kojemu smo pro�li, nismo potpisali ugovor s dr�avnom tvrtkom, �to ne ko?i samo ulaganje u obnovljive izvore energije, ve? projekt koji ?e zaposliti 600 ljudi,� �ali mi se nedavno jedan njema?ki developer hrvatskog podrijetla, a meni je te�ko o tome ne misliti dok mi je jo� u u�ima najava o 400 milijuna eura koliko su vrijedni OIE projekti unutar� Vladina programa gospodarskog oporavka.

Nema sumnje u Upravi za energetiku i rudarstvo Ministarstva gospodarstva vlada optimizam jer su najavili predstavljanje Registra projekata obnovljivih izvora energije (www.mingorp.hr) i poku�avaju �iskomunicirati� kako oni ne ko?e razvoj obnovljivih izvora energije. Premda su svjesni kako postoji 5200 MW vjetra u Registru upozoravaju kako neki developeri uzimaju lokacije koje nisu istra�ili pa ih zatim nakon lo�ijih rezultata mjerenja vjetra tra�e promjenu lokacije. To opet dovodi do preklapanja lokacija raznih developera i pravnih sporova.

Optimizam Ministarstva le�i u najavi novih povla�tenih cijena struje iz obnovljivih izvora (ni�ih za solar zbog pada cijena opreme) od po?etka sljede?e godine. No opet te�ko je ne sjetiti se kako je biv�i ravnatelj Uprave za energetiku najavio manje dozvola za projekte solarne energije i promjenu tarife za prvi svibanj ove godine, tehni?ka je podloga za to navodno bila gotova u tom mjesecu pa nije jasno za�to se ?eka sedam mjeseci na dono�enje novih pravilnika. Tim vi�e �to u spomenutom registru postoje 63 solarna projekta a ukupno su tri ure?aja snage 47 kW priklju?ena na mre�u. Stru?njaci Hrvatske stru?ne udruge za sun?evu energiju godinama upozoravaju kako je poticanje svega 1 MW struje iz solarnih elektrana jako malo za zemlju bogatu Suncem poput Hrvatske.

Opozicija, to?nije SDP, tvrdi kako je Vladin plan gospodarskog oporavka samo predizborni trik i oni ne pola�u puno nade u program koji se u OIE dijelu naslanja na HEP. Tako Slavko Lini? smatra kako je HEP bio i jest glavni protivnik OIE u Hrvatskoj i utjecao na kadrovska rje�enja u energetskim agencijama i samom Ministarstvu gospodarstva, te kako Vlada, a ne HEP trebaju upravljati poticajima za OIE koje pla?amo svi. �Spominju nas samo po lo�emu, a imamo 26 projekata vjetroelektrana, 6 malih hidroelektrana, 2 bioenergane (jednu od njih je Vlada izabrala op.a.), te tri-?etiri lokacije za solarne elektrane�, brani ?ast HEP-a Goran Slipac, direktor tvrtke k?eri HEP- Obnovljivi izvori.

Ni s udjelom svih obnovljivih izvora u Vladinu programu nisu svi sretni. Toni Vidan iz Zelene akcije tako dr�i da se �ogromni novac za niz hidroelektrana mogao upotrijebiti za smanjenje potro�nje energije, energetsku efikasnost, grija?e vode na sun?evu energiju i projekte biomase, �to bi donijelo mnogo br�e mnogo vi�e radnih mjesta.� Te�i�te Programa uistinu jesu hidroelektrane, 4 na Savi i dvije na Dravi. Na�alost i u tom segmentu postoje opravdani razlozi za strahovanje kako se ti projekti ne?e odvijati brzo. Naime Ministarstvo kulture najavilo je progla�enje Regionalnog parka Drava-Mura, a za mi�ljenje o hidroelektranama ?e se morati pitati i Ma?are ako se one ne izuzmu iz tog za�ti?enog Natura podru?ja.

EU danas proizvodi 9,2 % energije iz obnovljivih izvora, a 2020. �eli 20 %. Nije neka novost da Hrvatska zaostaje u nekim standardima za Europskom Unijom. Ipak, ako se prisjetimo da smo sami sebi zacrtali da u 2007. �elimo platiti 1,8 posto energije iz obnovljivih izvora vjetra, Sunca, geotermalnih izvora, biomase (drvnih ostataka) i bioplina (kukuruzna sila�a, stajski gnoj, klaoni?ki otpad, otpad iz proizvodnje biogoriva�), a trenutno proizvodimo manje od 1 posto, lako mo�emo zaklju?iti da strate�ki potezi na�e zemlje jako odska?u od ciljeva zajednice dr�ava kojoj svakodnevno deklarativno te�imo... A EU je sebi zadala tri dvadesetice: 20 posto proizvodnje energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine. Hrvatska ne gleda tako daleko i do kraja 2010. je mislila da ?e proizvoditi 5,8 posto. No kome je to zaista stalo do dugoro?nog smanjenja ovisnosti o uvozu energenata, u?inkovitog kori�tenja energije i smanjenja utjecaja uporabe fosilnih goriva na okoli�,otvaranja novih radnih mjesta i razvoja poduzetni�tva u energetici,poticanja razvoja novih tehnologija i doma?eg gospodarstva u cjelini, diversifikacije proizvodnje energije i sigurnosti opskrbe, �to pi�e u hrvatskim energetskim podzakonskim aktima? Ima li tu provizije za neki veliki energetski objekt? Kome je stalo do decentraliziranih obnovljivih izvora energije i besplatnog energenta poput Sunca? Imamo uop?e dovoljno razvijenu mre�u dalekovoda za prijem te energije? U politi?kom programu koje stranke se to nalazi kao tema za raspravu?

Koliko kroz obnovljive izvore poti?emo razvoj poduzetni�tva u energetici, govori nesrazmjer izme?u kapaciteta fotonaponskih plo?a od 100-tinjak MW koliko ?emo ih s pet novijih tvornica u Hrvatskoj ve? sljede?e godine proizvoditi, i strate�ke odluke da poti?emo ukupno samo jedan megawat struje dobivene od Sunca.

Pritom smo, naravno, i snala�ljivi, jer ako nam netko 1. sije?nja 2011. godine prigovori manje od 5,8 posto obnovljivih izvora, re?i ?emo kako iz velikih hidrocentrala (premda one nisu obnovljivi izvor u u�em smislu) ve? proizvodimo daleko vi�e. Pa i za to dobijemo jo� jednu nagradu �Fosil dana� kao na konferenciji o klimatskim promjenama u Kopenhagenu pro�le godine.

Mladen Ili?kovi?