Nisam zadovoljan s kvalitetom referata sveu?ili�nih profesora. Svi su izlagali poznate stvari. Govorili su o poznatim potrebama i mogu?nostima OIE u nas.

Nitko nije ni�ta rekao o stanju tehnike i tehnologije i koji su izazovi primijenjene znanosti u oblasti OIE, a �to sam ja o?ekivao.

Dobro je da se znanost uklju?i u razvoj proizvoda i njegovu primjenu, ali on mora biti, kao �to je rekao dr. Jur?i? konkurentan i kvalitetan. Tr�i�te s proizvodima za obnovljive izvore je obimno i u fazi je �estoke konkurencije s tendencijom pada cijena.

Postoje me?unarodne i europske norme prema kojima se proizvodi i postrojenja certificiraju, a �to je skupo i put je dug. Tko ima financijsku snagu razvoja i sposobnost proizvodnje u velikim serijama od doma?ih proizvo?a?a?

Ima prostora za znanstveni rad oko pohrane energije, tehnolo�kih procesa pretvorbe energije, pridobivanja i kori�tenja.

Hrvatski put u primjeni OIE i energetske u?inkovitosti nije zatvaranje u vlastito dvori�te, jer to nije mogu?e i �tetno je. �ivimo u globalnom svijetu. Jedino uklju?ivanjem na pametan na?in u me?unarodnu utakmicu mo�emo uzeti ne�to od kola?a.

Inteligentne mre�e jesu izazov. Upravljanje potro�njom, cijenama energije i izvorima. Na� HEP nije za to spreman kao �to nije ni za obnovljive izvore. Oni jo� nisu sigurni da li im je to u interesu. Vidio sam u Njema?koj da operatori mre�e reklamiraju inteligentnu potro�nju. Prema sada�njoj organizaciji HEP-a to i nije od interesa nijednoj od njihovih mnogobrojnih djelatnosti.

Nije jasno �to bi fakulteti radili u razvoju OIE osim primjene ve? poznatoga. Htio sam im to re?i, ali nisu imali vremena saslu�ati me. Veliki doprinos na�ih fakulteta bio bi kad bi u nastavni program u ve?oj mjeri uklju?ili OIE u funkciji za�tite okoli�a kao posebni studij s nekoliko smjerova kao �to se mo�e vidjeti na www.umwelt-campus.de u Birkenfeldu. Mi nemamo dovoljno �kolovanih ljudi za budu?u proizvodnju, marketing, projektiranje i monta�u postrojenja OIE. �Nemamo niti certificiranih instalatera (naprava za biomasu, toplinskih pumpi, fotonaponskih i termosolarnih sustava) i to prema akreditiranom programu Komisije europske unije za obnovljive izvore, a kamoli in�enjere-projektante i arhitekte da znaju ispravno isprojektirati postrojenje OIE i odgovaraju?u u?inkovitost nulte emisije. Nije niti ?udno, kada Direktiva 2009/28/EC koja to propisuje, prihva?ena u poglavlju 15 od strane na�eg pregovara?kog tima jo� pro�le godine do danas nije prevedena i objavljena na web-stranicama bilo kojeg ministarstva, a od 2012. god. postaje i za nas obvezna. Imam osje?aj da se ona skriva od javnosti.

Na�a ministarstva kojih se to ti?e me?usobno ne sura?uju. Pod utjecajem su razli?itih lobija tako da OIE �o kojima Zakon o energiji (?l.14) govori, da su od interesa za Republiku Hrvatsku se u podzakonskim aktima ti?u samo MINGORP-a . Bilo bi dobro da se i druga ministarstva kojih se to na bilo koji na?in ti?e kona?no sjednu za okrugli stol i svima jasno ka�u, da li su za primjenu OIE ili ih to ne interesira. Zakon o OIE ne postoji, a podzakonska rje�enja su takova da procedure traju neopravdano dugo. Planiranje i prostorno ure?enje nije uskla?eno. Realizacija je daleko ispod svih �elja i planova. Proizvo?a?a zovu povla�tenim, a mora pro?i put prethodnih rje�enja, kona?nih rje�enja i na koncu probni pogon bez roka trajanja i bez pla?anja proizvedene energije. To je taj interes na hrvatski na?in ili mo�da ?ekamo razvoj hrvatskog proizvoda?

Luka Predragovi?