U suradnji sa Hrvatskom stru?nom udrugom za Sun?evu energiju ?emo vam povremeno prenositi vijesti i ?lanke iz ?asopisa "Solarna tehnologija" koji izdaje udruga, a u obliku kolumni ?ete mo?i ?itati i predgovore koje tom ?asopisu pi�e predsjednik udruge i glavni urednik ?asopisa, g. Ljubomir Majdand�i?. Prvi od predgovora koje prenosimo pro?itajte u nastavku.

Po�tovani ?itatelji,

Unato? tomu �to investitori, osobito oni koji �ele na svojim obiteljskim ku?ama instalirati manji fotonaponski sustav na primjer snage do 15 kW, moraju prikupiti brojne potvrde, izjave, analize, planove, dozvole, elaborate, mi�ljenja itd. po?ela je masovnija ugradnja fotonaponskih sustava. Stoga s pravom mo�emo re?i da je po?ela SOLARIZACIJA REPUBLIKE HRVATSKE.

Prema izvje�?u Europskog udru�enja industrije fotonapona EPIA (engl. European Photovoltaic Industry Association) instaliranje fotonaponskih sustava u svijetu u posljednjih 10 godina imalo je rast od 40%. Do konca 2010. godine u svijetu je instalirano blizu 40 GW fotonaponskih sustava (2000. godine instalirano je 1,5 GW). Od svjetskih regija lider u ugradnji fotonaponskih sustava je Europa u kojoj je instalirano 30 GW (2009. godine instalirano je 16 GW) i koja obuhva?a oko 75% ukupno instaliranih sustava, zatim slijedi Japan sa 3,6 GW, SAD sa 2,5 GW a ostalo otpada na ostatak svijeta.

U svijetu je 2010. godine instalirano 16,6 GW fotonaponskih sustava, dok je godinu dana ranije toliko instalirano samo u Europi. Udio Europe, na tr�i�tu fotonaponskih sustava u 2010. godini, iznosio je 13,2 GW, �to je blizu 80%, zatim slijedi Japan s 6%, SAD s 5,5%, te Kina s 3,2%, dok se na ostatak svijeta odnosi preostalih 5,3%.

U Europskoj uniji dominira Njema?ka koja je 2010. godine instalirala novih 7408 MW, �to je 45% fotonaponskih sustava instaliranih u svijetu, odnosno 56% instaliranih fotonaponskih sustava u Europi te godine. Njema?ka s ukupnih 17193 MW fotonaponskih sustava uvjerljivo je na prvom mjestu ne samo u Europi nego i u svijetu. Iza Njema?ke u 2010. godini po instaliranim fotonaponskim sustavima dolazi Italija s 2321 MW, ?e�ka Republika s 1490 MW, Francuska s 719 MW, Belgija s 424 MW, �panjolska s 369 MW itd. Na �alost Republika Hrvatska, iako ima bolje uvjete od Njema?ke, ?e�ke, Belgije, Francuske, jo� nije instalirala niti 1 MW fotonaponskih sustava.

Posebno �elimo istaknuti, uz pomo? sredstava Europske komisije hvale vrijedan projekt, SB Solarni demonstracijski centar. Projektom ?e se osigurati unapre?ivanje tehni?kih, materijalnih i profesionalnih uvjeta u Tehni?koj �koli Slavonski Brod, kao i Tehni?koj �koli Daruvar, kroz razvoj i implementaciju novih kurikuluma (Upravljanje solarnim sustavima i LED rasvjetom) te kroz razvoj Solarnog demonstracijskog centra snage 10 kW.

Ovom prigodom se �elimo zahvaliti Gradu Zagrebu i Gradskom uredu za energetiku, za�titu okoli�a i odr�ivom razvoju koji ve? tradicionalno organiziraju Zagreba?ki energetski tjedan, koji je ove godine odr�an od 04. � 09. travnja pod sloganom �Razvoj ne �elimo zaustaviti ali one?i�?enje mo�emo�.

Lijep i sun?an pozdrav!

Hrvatska stru?na udruga za Sun?evu energiju

Glavni urednik

Doc. dr.sc. Ljubomir Majdand�i?, dipl.ing.