U suradnji sa Hrvatskom stru?nom udrugom za Sun?evu energiju ?emo vam povremeno prenositi vijesti i ?lanke iz ?asopisa "Solarna tehnologija" koji izdaje udruga, a u obliku kolumni ?ete mo?i ?itati i predgovore koje tom ?asopisu pi�e predsjednik udruge i glavni urednik ?asopisa, g. Ljubomir Majdand�i?. Drugi predgovor koji prenosimo pro?itajte u nastavku.

Po�tovani ?itatelji,

Iako smo po instaliranim fotonaponskim sustavima uvjerljivo na zadnjem mjestu u Europskoj uniji ipak je uo?ljiv napredak, i tiha solarizacija Republike Hrvatske. Prema izvje�?u Europskog udru�enja industrije fotonapona EPIA (engl. European Photovoltaic Industry Association) do konca 2011. godine u svijetu je instalirano 67,4 GW fotonaponskih sustava. I dalje je svjetski lider u ugradnji fotonaponskih sustava Europa u kojoj je instalirano 50 GW i koja obuhva?a oko 75% ukupno instaliranih sustava u svijetu, zatim slijedi Japan sa 4,7 GW, SAD sa 4,2 GW, Kina sa 2,9 GW i Australija sa 1,2 GW, a ostalo otpada na ostatak svijeta.

U svijetu je 2011. godine instalirano blizu 27,7 GW fotonaponskih sustava, �to je 11 puta vi�e nego 2007. godinu kada je instalirano 2,4 GW. Ovome doprinosi sna�no razvijeno europsko tr�i�te fotonaponske tehnologije u kojem dominira Njema?ka, koja je 2011. instalirala novih 7,5 GW. Njema?ka, s ukupno 24,7 GW, ima 36% fotnaponskih sustava instaliranih u svijetu, odnosno 50% instaliranih fotonaponskih sustava u Europi.

Jedna od najb�e rastu?ih tehnologija u Europskoj uniji je upravo fotonaponska pretvorba energije Sun?eva zra?enje u elektri?nu energiju. U svijetu je koncem 2011. godine udio proizvedene elektri?ne energije iz fotonaponskih sustava u ukupnoj potro�nji elektri?ne energije iznosio 0,5%. U zemljama Europske unije taj je udio 2%, dok u Hrvatskoj udio elektri?ne energije iz fotonaponskih sustava u ukupnoj potro�nji elektri?ne energije iznosi svega 0,001%.

Dr�imo da bi prioriteti instaliranja fotonaponskih sustava u Hrvatskoj trebali biti oni postavljani na postoje?e gra?evine jer Hrvatski operator tr�i�ta energije (HROTE) mo�e svaki mjesec uredno isplatiti naknadu za isporu?enu elektri?nu energiju jer od istih tih gra?ana, Hrvatske, uredno i prikuplja svaki mjesec naknadu za obnovljive izvore energije koju gra?ani pla?aju na ra?unima za potro�enu elektri?nu energiju. Tako bi taj novac ostao u obitelji, gradu, �upaniji i u kona?nici u domovini Hrvatskoj, za bolji �ivot i bolji standard svih gra?ana. Bio bi to dodatak na mirovine, pla?e, stipendije itd.

Hrvatska ima dovoljno gra?evina tj. krovova koji bi mogli postati izvori elektri?ne energije iz besplatne energije Sunca a time zadovoljiti ne samo vlastite potrebe za elektri?nom energijom, nego bi mogla postati i izvoznik elektri?ne energije.

Lijep i sun?an pozdrav!

Hrvatska stru?na udruga za Sun?evu energiju

Glavni urednik

Doc. dr.sc. Ljubomir Majdand�i?, dipl.ing.