Projekt Gornji Horizonti u Republici Srpskoj predvi?en je da se sastoji od tri ve?e hidroelektrane, te obuhva?a i projekte navodnjavanja i vodoopskrbe. S obzirom na svoju veli?inu i potencijalni utjecaj na tokove podzemnih voda u regiji sa sobom nosi i mnogo protivljenja ekologa. U nastavku vijesti u potpunosti prenosimo�objavu za javnost koju nam je poslao WWF odnosno njihov Mediteranski ogranak vezano za projekt Gornji Horizonti.

U rijeci Neretvi i njenim pritokama �ivi 75 vrsta riba, od kojih je 30 autohtonih. Od najve?e vrijednosti, no na�alost i najugro�enije, je 12 endemskih vrsta riba. Potrebu za o?uvanjem i za�titom endemskih vrsta riba, a osobito u pritokama Buna, Bunica i Bregava je prepoznala me?unarodna fondacija Critical Ecosystem Partership Fund (CEPF), koja je omogu?ila HEU Buna iz Mostara provedbu projekta �Edukacija javnosti o odr�ivom kori�tenju voda i za�titi endemskih riba u dolini Neretve�.

Izgra?eni hidroenergetski objekti u slivu rijeke Neretve su nanijeli i nanose veliku �tetu ribljem fondu. Prije svega brane sprije?avaju neophodne migracije riba, te tako?er iste uzrokuju potpunu promjenu stani�ta. Naglim i velikim promjenama temperatura i razina voda, dodatno se ugro�ava opstanak endemskih vrsta riba. Pored ve? postoje?ih problema, situacija bi se mogla dodatno i dramati?no pogor�ati novim hidrotehni?kim zahvatima, prije svega izgradnjom projekta Gornji horizonti.

Godine 1965. zapo?ela je izgradnja hidroenergetskog sustava u slivu Trebi�njice, izgra?ena je brana Gorica u Trebinju, ?ime je dio voda rijeke Trebi�njice preusmjeren tunelom prema Jadranskom moru, odnosno hidroelektrani Plat kod Dubrovnika. Od tada se ra?una s umjetnim re�imom voda u slivu Trebi�njice. Nastavkom izgradnje prve etape sustava hidroelektrana na Trebi�njici godine 1979. pu�tena je u pogon crpna hidroelektrana ?apljina. U sustavu ove hidroelektrane izvr�ena je i regulacija korita Trebi�njice kroz Popovo polje, odnosno oblaganje korita prskanim betonom u duljini od 65 km. Regulacijom korita izdvojeni su ponori i ponorske zone u Popovom polju, a preostala voda nakon odvajanja za hidroelektranu Plat, usmjerena je u gornji kompenzacijski bazen crpne hidroelektrane ?apljina. Nakon pu�tanja u pogon CHE ?apljina, uz prethodnu izgradnju brane Gorica i HE Plat, do�lo je do smanjenja prihranjivanja podzemlja putem ponora i ponorskih zona na glavnim pravcima podzemnih tokova, koji vode dreniraju prema delti Neretve.

Danas se nastavlja s provedbom hidroenergetskih planova starih preko 60 godina. Vode Gata?kog, Nevesinjskog, Dabarskog i Fatni?kog polja ?e se preusmjeriti u ve? postoje?i sustav, tj. u Bile?ko jezero, te potom odvoditi s dva tunela kapaciteta 210 m³/s prema Jadranskom moru. Dio voda ovih kr�kih polja isto?ne Hercegovine zapravo pripada slivovima rijeka Buna, Bunica i Bregava. Zna?i dio voda koji prirodnim putem prihranjuje izvore ovih rijeka, biti ?e im oduzet radi kori�tenja tih istih voda za pokretanje turbina hidroelektrane Plat kod Dubrovnika.

Elektroprivreda Republike Srpske, kao glavni investitor projekta Gornji horizonti predvi?a odre?ene mjere ubla�avanja negativnih utjecaja projekta, kao �to su sanacija korita rijeke Bregave i kontrolirano upu�tanje voda u ponor Ponikva u Dabarskom polju, sve u cilju pove?anje minimalnih proticaja Bregave kroz Stolac.

�Sanacijom tj. betoniranjem korita Bregave, opet bi se naru�ile prirodne podzemne veze, pa se postavlja pitanje kome se te vode oduzimaju? Da li bi se sanacijom korita Bregave sprije?io dotok vode u Hutovo blato? Ne spominje se gdje bi zapravo te vode i�le jer je sigurno da eventualnim pove?anjem protoka voda kroz Stolac, bi moralo do?i negdje do smanjenja�, rekao je Damir Brljevi?, predsjednik HEU Buna.

�Vrlo je upitno da li je uop?e mogu?e upu�tanjem vode u ponor Ponikva u ljetnim mjesecima pove?ati minimalne proticaje rijeke Bregave kroz Stolac. Naime, postoji istra�ivanje koje dokazuje da voda iz Ponikve u ljetnim mjesecima uop?e ne dolazi na izvore Bregave�, dodaje Zoran Mateljak iz Svjetskog fonda za prirodu (WWF).

Tvrdnju planera i investitora projekta Gornji horizonti, da ?e se preusmjerenjima voda oduzimati samo velike vode a potom osiguravati male vode, profesor s Dubrova?kog sveu?ili�ta, Branko Glamuzina smatra prili?no nesigurnom. �Zapravo povr�inske vode u karstu Isto?ne Hrecegovine ovise o nivou podzemnih voda, stoga ako se ne omogu?i punjenje podzemlja zimi velikim vodama, postoji opravdana sumnja da bi osiguranje voda u ljetnim mjesecima bilo uzaludno, tj. da bi podzemlje jednostavno upilo ove vode te se one ne bi pojavile na povr�ini.�

Velika ve?ina ekologa i ekolo�kih udruga koje djeluju u slivovima Neretve i Trebi�njice smatra da su ovo jako ozbiljni problemi kojima je potrebno ozbiljno pristupiti, te nikako ne bi trebalo i?i u investicije bez zna?ajno detaljnijih istra�ivanja.

HEU Buna zajedno sa stru?njacima organizirala je i konferenciju za javnost u petak 31.1.2014 u 11:00 u Hotelu Ero u Mostaru, kojom �eli ukazati na prijetnje s kojima ?e se suo?avati endemske vrste riba u Buni, Bunici i Bergavi daljnjom provedbom projekta Gornji horizonti.