Fond za za�titu okoli�a i energetsku u?inkovitost planira tijekom ove godine s 97 milijuna kuna sufinancirati projekte energetske u?inkovitosti u zgradarstvu, a dio tog novca mo?i ?e dobiti i gra?ani koji ?e se posredstvom jedinica lokalne samouprave ili upravitelja zgrada mo?i kandidirati za natje?aje Fonda.

Sredstva ?e se, izme?u ostalog, davati za obnovu fasada, toplinsku izolaciju, termoizolaciju krova, zamjenu stare stolarije, ali i za ugradnju sustava za kori�tenje obnovljivih izvora energije. U Fondu o?ekuju raspisivanje natje?aja po?etkom o�ujka.

Cilj mjera energetske u?inkovitosti je smanjenje ukupne potro�nje energije na nacionalnoj razini, ?ime se izravno utje?e na ugodniji i kvalitetniji boravak u zgradi, te du�i �ivotni vijek zgrade, a doprinosi i za�titi okoli�a.

U�tede koje se mogu posti?i obnovom fasada ovise o nizu ?imbenika, poput trenuta?nog energetskog razreda zgrade, materijala od kojeg je zgrada izgra?ena, lokacije, namjene kori�tenja i sl.

Primjerice, kod dvije ku?e identi?ne povr�ine, od kojih je jedna gra?ena od pune opeke i bez ikakve izolacije, a druga od �uplje 25-centimetarske cigle s toplinskom izolacijom od 10 centimetara, razlika u tro�kovima za grijanje mo�e biti i do �est puta u korist potonje ku?e.

Fond je ve? tijekom pro�le godine sufinancirao 141 projekt pove?anja energetske u?inkovitosti u stambenim i nestambenim zgradama ?ija je ukupna vrijednost iznosila 377 milijuna kuna.

Gra?ani koji su podnosili prijave na natje?aje �upanija, gradova ili op?ina na ?ijem se podru?ju nalazi obiteljska ku?a morali su, izme?u ostalog, dostaviti dokaz o prebivali�tu i vlasni�tvu nad objektom, te posjedovati odgovaraju?i pravomo?ni akt kojim je dopu�teno gra?enje obiteljske ku?e u kojoj se planira provedba projekta.

Od Fonda su dobili do 40 posto sredstava u odnosu na opravdane tro�kove ulaganja, ali ne vi�e od 30.000 kuna po projektu, dok je najmanje 10 posto sredstava osigurala jedinica lokalne samouprave iz svojeg prora?una.

Upraviteljima vi�e stambenih zgrada, koji su u ime suvlasnika podnosili ponudu, Fond je subvencionirao kamate na kredite do 800.000 kuna po projektu.

Novim Fondovim programom sufinanciranja energetske obnove vi�estambenih zgrada taj ?e se iznos ove godine pove?ati, tako da ?e se davati do 40 posto opravdanih tro�kova, najvi�e do 1,4 milijuna kuna po projektu.

Energetskom obnovom starih zgrada, posebice onih gra?enih prije 1980. godine, mo�e se u�tedjeti na potro�nji toplinske energije i vi�e od 60 posto.

U sklopu sufinanciranja projekata energetske u?inkovitosti u zgradarstvu pro�le godine je sredstvima Fonda obnovljeno 55 dje?jih vrti?a i �kola ?ija izgradnja ne zadovoljava dana�nje standarde.

Jedan od oglednih primjera je rekonstrukcija srednje �kole u Koprivnici, koja je prije obnove bila u energetskom G razredu i godi�nje tro�ila 426 kWh po ?etvornom metru. Nakon gra?evinskih zahvata u�la je u energetski B razred s potro�njom od 54 kWh, �to zna?i pobolj�anje za ?ak pet energetskih razreda.

Tro�ak grijanja je u prosjeku manji 55 do 60 posto, �to je golema financijska u�teda, pogotovo jer je �kola u zimskom razdoblju za plin mjese?no pla?ala i po 300.000 kuna.� Zanimljiv primjer je i obnova u?eni?kog doma i srednjih �kola u Vara�dinu gdje je zamjenom stolarije i obnovom fasada potro�nja energije smanjena za 70 do 85 posto.

Fond ?e tako?er nastaviti sa sufinanciranjem energetskog certificiranja. O?ekuje se veliki interes budu?i da je tijekom pro�le godine s 27,8 milijuna kuna sufinancirana izrada energetskih pregleda za 2226 javnih i stambenih zgrada, kao i da ove godine sve nekretnine koje se ogla�avaju za prodaju moraju istaknuti energetski razred objekta.

Izvor: www.business.hr