Sastav, priprema sirovine za digestor, i način punjenja digestora

• Organski otpad se u grubo može podijeliti u dvije grupe.
• Otpad bogat ugljikom: Trave, žetveni ostaci, itd. (Kompostiranje)
• Otpad bogat amonijakom i dušikom: Urin, ljudski izmet, izmet peradi, klaoničarski otpad (bez masnoća molim).
• Otpadne, ugljikom bogate tvari sadrže veliki postotak ugljikoceluloze od koje nastaje plin, a otpad životinjskog porijekla služi kao hrana anaerobnim bakterijama.

Eksperimenti su pokazali da je za optimalan rad digestora potreban pravilan odnos ugljika i dušika u sirovini koja ulazi u digestor. Bez obzira može li se sirovina do digestora dopremati gravitacijskim kanalima ili na neki drugi način apsolutno je preporučljivo sirovinu "dobro pripremiti". Sjeckanje sjeckanje sjeckanje, drobljenje, mehaničko miješanje, razrijeđivanje vodom.

Taj način omogućava da sva sirovina bude fermentirana, na izlazu AD-a neće se pojaviti nefermentirana materija i dobiti će se kvalitetniji i čišći humus. Dakle apsolutno je potrebno sirovinu prvo obraditi u bazenima za pripremu sirovine.

Vratimo se ponovno odnosu Ugljik / Dušik.

Prvi uvjet koji mora ispuniti sirovina za digestiju je proizvodnja plina. Da se to može ostvariti odnos Ugljik/Dušik se mora kretati u određenim granicama. S biološke točke gledišta digestor se može usporediti s organiziranim društvom malih životinjica koje se „prežderavaju“ i pretvaraju sirovinu u metan, ugljični dioksid i humus. Ugljik (u obliku ugljikohidrata) je bakterijama "kruh", a dušik (u obliku proteina) je "meso i riba". Bakterije koriste ugljik za energiju, a dušik za rast. Bakterije troše ugljik 30 puta brže nego dušik. Slično kao i kod ljudi. I mi koristimo 30 puta više tjestenine nego mesa. Pri tom odnosu dobit ćemo i najveću produkciju plina. U suvišku odnosa C/N preko 60 dušik će biti brzo utrošen i ostat će neiskorišteni ugljik. To će usporiti proizvodnju plina. Kada je odnos C/N ispod 10, ugljik će biti brzo utrošen, digestija će se usporiti, a višak dušika će biti izgubljen u obliku amonijaka koji smrdi, a ne gori.

Gubitkom dušika gubi se na kvaliteti humusa.

Prosječni odnos C/N u izmetu pojedinih organizama

Ova tablica će vam biti od velike koristi pri spravljanju sirovine za vaš AD, stoga je nemojte zanemariti. Uglavnom treba težiti odnosu C/N 30 - taj odnos omogućava najbolju digestiju. Donja granica odnosa C/N bi trebala biti 15. Naravno da to u velikoj većini slučajeva nije moguće, ali je dobro poznavati tu vrijednost i nastojati je postići.

Kao najgrublji pokazatelj ispravnog rada vašeg AD-a treba biti slijedeće. Ako vaš AD proizvodi kroz 24 sata približno 1 m³ plina, po m³ svoje zapremine, stvar je OK. To je karakteristika negrijanog AD-a po toplom vremenu. Kada uvedete grijanje, podići ćete proizvodnju plina na približno 2 m³ plina. Za eventualnu korekciju pH u AD-u koristiti hidraulično vapno. To se treba obaviti vrlo pažljivo. Dodati 02–03 grama vapna razmućenog u vodi, na litru pripremljene sirovine. pH mora biti između 7 i 8. Provjera lakmus papirom.

Problemi koje može stvoriti neodgovarajući  pH u AD-u.

Također, problemi mogu nastati u slučaju liječenja životinja (vrijedi i za ljude), naročito antibioticima, te još nekim lijekovima.

Pitajte veterinara kada vam liječi  životinje. Ne koristite niti izmet niti urin. Možete si napraviti takvo s....e da će vam pomoći jedino detaljno pražnjenje i još detaljnije pranje i dezinficiranje kompletnog digestora. Ima nekih škola koje tumače da antibiotici nakon što svoje odrade, mogu pomoći produkciju plina, ali ja se ne bih s time igrao. Lijepo molim da ne pomišljate na korištenje vode od strojeva za pranje koji koriste deterdžente u bilo kojem obliku, boji i količini. Vrlo nepovoljno djeluju i sapuni koje koristi čovjek za pranje. Najbolje bi bilo kada bi se što se čovjeka tiče, koristio samo otpad iz klozeta, s tim da uvedete bide. Dakle, ne koristiti toalet papir.

Jelovnik digestora Po 1 m³

*ovisi o količini vode u izmetu. ** Novinski papir prvo namočiti, pa osušiti. Tada se lagano da sjeckati.

Niti ti podaci nisu Sveto Pismo. C/N zna varirati jer to najviše ovisi o vrsti hrane koju organizam konzumira, i količini koja je upotrijebljena. Pa, na kraju, ne mjeri se to apotekarskom vagom. Kineska iskustva pokazuju da ukoliko se koristi i humani izmet, najbolji rezultati se postižu miješanjem 10% humanog, 30% životinjskog, 10% biljne mase, i 50% vode.