Obnovljivi izvori energije
Ovo sve morate znati - bioplin - Teorija i praksa digestije - #3 |
![]() |
Autor Ljudevit Emić | |||||
Nedjelja, 24 Travanj 2011 13:57 | |||||
Stranica 3 od 6
Teorija i praksa digestije Pročitali ste uvod i prvo poglavlje zar ne? Sad vam je jasno, da vam ništa nije jasno. Polako, korak po korak. Tu ćete naučiti teoriju digestije, konstrukciju digestora, postupke sa sirovinom tako da postupak možete prilagoditi vašim potrebama. Maksimalno su korišteni podaci o izgradnji koji omogućavaju pojedincima da skoro sve instalacije i sisteme mogu izgraditi sami, osim nekoliko specifičnih uređaja; Areometar, termometar, lakmus papir. Ekonomični AD uređaji su male tvornice koje proizvode gorivo, gnojivo i trebaju ostvarivati profit. Ako gospodarstvo raspolaže s otprilike 20-tak krava, može se razmišljati o potpunoj energetskoj neovisnosti. To ne moraju biti samo goveda. Bitna je količina i kvaliteta tvari za digestiju.
Uspješan AD sistem je samo onaj sistem koji ostvaruje prihod, stoga ne visite samo na plinu. Iskoristite sve potencijale AD-a.
Što ćete više koristiti proizvode AD-a, to će vaš sistem biti uspješniji - naravno na vaše zadovoljstvo, i susjedovu zavist.
Zašto je ovaj tekst tako dug i opširan?
TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE BIOPLINA Svaka tehnologija ima svoju cijenu. Konstrukcija, održavanje, nove tehnike. Postavlja se pitanje zagađivanja okoliša, ekonomičnosti, kvalitete dobivenog gnojiva, kvalitete plina, sanitarnih uvjeta itd.
BIOLOGIJA BIOPLINA - vratimo se u prapovijest. Razumijevanje procesa anaerobne razgradnje organske materije pri kojem se dobiva gorivi plin i gnojivo kao glavni produkti tog procesa je vrlo važno jer će tek makar i djelomično poznavanje tog procesa omogućiti pravilnu konstrukciju i vođenje AD-a. Prije mnogo milijuna godina Zemljina atmosfera se uglavnom sastojala od: Ugljičnog dioksida, metana, kisika u tragovima i vodene pare. Svi živući organizmi i život tog doba bili su anaerobni i nisu trebali kisik za život. Gdje je bio kisik? u Željeznom oksidu, ugljičnom dioksidu, vodikovom oksidu H2O. U idućih nekoliko milijuna godina, i pod uticajem sretnih okolnosti, Kisik se počeo oslobađati i omogućio život koji danas poznajemo. Kako to da ima toliko kisika u Zemljinoj atmosferi? Od zelenih biljaka, i njihovog procesa fotosinteze.
Na vrhu je naravno bioplin, zatim kora - gnjusna stvar s kojom ćete koji puta ratovati. Slijedeća postaja je aktivni mulj. To je blagovaona za naše metanske bakterije. U prizemlju je stvar zvana prerađeni mulj. Podrum ko i svaki podrum. Pogledajte si vaš. Sve i svašta što ste u njega nabacali. Tako i ovdje. Talog. Sva nečist mineralnog porijekla kojoj ste dozvolili da se prošverca u digestor nalazi se ovdje. Što je ima više to ćete češće čistiti digestor. Anaerobne procese koriste i mnoga današnja živa bića za održanje svoga života. Anaerobne bakterije žive u probavnom traktu mnogih životinja. Termiti, preživači, uglavnom sva bića koja se hrane hranom biljnog porijekla. Danas se anaerobne bakterije mogu pronaći uglavnom u probavnom traktu tih životinja, močvarama i naravno u digestorima. Anaerobni metabolizam, kao unutarnji proces živih bića nije tako efikasan kao aerobni metabolizam. Anaerobne bakterije ne mogu tolikom brzinom razgrađivati materiju kao aerobne. Anaerobne troše mnogo energije na proizvodnju plina. Na otvorenim kompostištima aerobne bakterije strahovitom brzinom razgrađuju tvari. Stoga se temperatura u kompostištima zna podići i do 70oC. Ta toplina se može sistemom cijevi koristiti za zagrijavanje digestora. Slična tvar će se u anaerobnim uvjetima raspadati relativno sporo i razvijati malo topline. Potreba za zagrijavanjem AD-a u hladnijim područjima. Kako AD oponaša prirodne procese i teče relativno sporo, uočljiva je osjetljivost sistema i njegovo relativno lagano iskakanje iz takta. Promjene temperatura izvan optimuma, vrsta sirovine, prisutnost antibiotika, otrovi. Sve to uglavnom ne smeta aerobnoj digestiji, ali anaerobnu digestiju može usporiti pa čak i zaustaviti. Proces nastanka plina u AD-u odvija se u koracima. Enzimi postepeno razgrađuju složene molekule u jednostavne molekule. Proces se može usporediti s postupkom gdje grupa radnika razgrađuje složene molekule, dodaje ih drugoj grupi koja ih prerađuje u jednostavnije, i taj proces traje dok ih zadnja grupa ne pretvori u vodu (H2O), ugljični dioksid (CO2), sumporovodik H2S, i metan CH4. AD se može usporediti s dobro organiziranom tvornicom u kojoj svaki radnik zna svoj posao (vi ste šef), i o vama ovisi da radnici dobro obave svoj posao. Proces anaerobne digestije može se podijeliti na korake:
|
Zadnje vijesti