Bez povijesti i jo� pone?ega, ne mo�e.

Povijest anaerobne digestije

Neki zapisi pokazuju da se proizvod anaerobne digestije organske materije "BIOPLIN", koristio jo� u Asiriji u 10. st. prije n. e., i u Perziji u 16. st. prije n. e. Jan Baptista van Helmont je jo� u 17. st. prvi ustvrdio i dokumentirao da se BIOPLIN mo�e dobiti prilikom procesa raspadanja organske materije. Alessandro Volta je 1776. utvrdio odnos izme?u koli?ine raspadnute materije i koli?ine BIOPLINA. Kona?no 1808. Humphry Davy utvr?uje potrebu anaerobnog raspadanja organske materije za dobivanje BIOPLINA. Prvo dokumentirano postrojenje za proizvodnju BIOPLINA izgra?eno je u koloniji leproznih bolesnika u Bombaju, Indija 1859. godine. Istra�ivanja na usavr�avanju procesa AD (anaerobna digestija) se nastavljaju i godine 1895. u Exeteru Engleska, pale se prve plinske svjetiljke koje koriste BIOPLIN.�Buswell i drugi tokom 1930. istra�uju anaerobne organizme i uvjete u kojima oni razvijaju BIOPLIN.�Anaerobna digestija je mo�da najprihvatljivija za gospodarstva koja proizvode velike koli?ine otpadne organske mase. Danas, �irom svijeta postoji na desetke milijuna AD koji rade s ve?im ili manjim uspjehom, ovisno o vrsti i uvjetima rada AD-a.

Neke od prednosti AD-a:

• AD - i u zemljama tre?eg svijeta, Indiji, Kini, Nepalu, daju ogroman doprinos u o?uvanju okoli�a.
• Odsutnost mirisa - farme ne moraju biti dislocirane.
• Dobivanje visokokvalitetnoga gnojiva - smanjeno kori�tenje umjetnih gnojiva.
• Dobivanje bioplina - struja, kuhanje, grijanje, trovanje punice (�alim se :-) ).
• ?ista voda - vra?anje u proces digestije.

U Europi naro?ito se razvijala AD tehnologija i sistemi tokom ll. svjetskog rata kada je vladala nesta�ica energenata. Kasnije je taj vid energije malo zapostavljen radi relativno jeftinih fosilnih goriva, a nakon 70-tih ponovno raste interes za AD sisteme. Danas u Europi uspje�no radi preko 1.000 AD ve?ih ili manjih sistema. Samo u Njema?koj je u zadnjih 5 g. postavljeno preko 250 AD sistema. Najve?e iskustvo s AD sistemima ima Danska u kojoj sada postoji i uspje�no radi 18 velikih (stari podatak) centraliziranih AD sistema.

Sustav anaerobne razgradnje organske materije podrazumijeva:

• Priprema sirovine.
• Digestori.
• Sakuplja?i plina.
• Sistemi za kori�tenje plina.
• Kori�tenje mulja kao gnojiva.
• Ho?e li se razvijati zajedni?ki sistem od nekoliko gospodarstava �to je za preporuku, jer smanjuje po?etne tro�kove, a veliki sistemi su i efikasniji, ili pak pojedina?ni, ovisi o mnogo ?imbenika.

�

Uvodni podaci o sirovini, anaerobnim digestorima, i proizvodima anaerobne digestije

�

�to digestor jede i kako �ivi?

• Humani i animalni izmet, biljni ostaci, otpad pivarske, pekarske, i sli?nih industrija. Kod otpada mesne industrije obvezno odvajati masti (ova vrsta digestora ne voli masti).
• Omjer mije�anja sirovina/voda: 1/10, PH lagano lu�nat.
• Retencija: Vrijeme zadr�avanja sirovine u digestoru 40-60 dana.
• Dodavanje sirovine u digestor u jednolikim razmacima. Barem dva puta dnevno (i mi grickamo cijeli dan).
• Grijanje u hladnim danima.
• Pad: Horizontalni digestori 3-5 % ulaz - izlaz.
• Odnos: du�ina/promjer digestora 5/1.
• Materijali za izradu: beton, ?elik, prokrom, polietilen, poliesteri, ferocement.
• Plinosprema, preporu?ljivo odvojena od digestora.
• Veli?ina digestora, 10-30 m³ izgleda prihvatljivo, ali 50 m³ ili ve?e je bolje.
• Temperatura sirovine 35^oC.
• ?i�?enje digestora -� jednom godi�nje.
• Sastojci plina:�
  Bioplin je mje�avina od 60-70% metana, 30-40% uglji?nog dioksida, te sumporovodika (smrad po trulim jajima) i vodena para.
• Uglji?ni dioksid nije potrebno odvajati, osim ako se �eli smanjivati volumen plinospreme, pove?ati kalori?na vrijednost bioplina, proizvoditi suhi led, ili upu�tati ga u staklenike.
• Topla voda iz motora.
  Ugrijanom vodom sistema za hla?enje motora grijati sadr�aj digestora.
  Motor postavljati samo ako je dnevna koli?ina proizvedenog plina dovoljna za njegov rad.
• Ispu�ni plinovi iz motora su vrlo opasna ali i korisna rabota.
• Digestorski Mulj (digestat,efluent, kako vam drago).
  Proizvod anaerobnog procesa u digestoru. Kori�tenje kao gnojivo.
  Nakon izlaza iz digestora, aeriranja, cije?enja i su�enja tokom nekoliko tjedana dobivate izvanredno gnojivo za va�a polja.
• Ocjednu vodu vra?ati natrag u proces, jer ?e vam digestor postati veliki potro�a? vode.

�

Razliku u procesu razlaganja lako je uo?iti na tablici.

Za proces AD potrebna su ve?a po?etna ulaganja u obliku izrade postrojenja koje ?e omogu?iti odvijanje digestije bez prisutnosti kisika. Razvijene su bezbrojne varijante digestora. Mali, veliki, podzemni, nadzemni, djelomi?no ukopani, okrugli pravokutni, uspravni, polo�eni, metalni, plasti?ni, betonski. Svi su oni izvedivi i mogu?i, ali treba se dr�ati pravila da moraju biti prakti?ni i ne preskupi.

�

Postrojenja za anaerobnu digestiju

Digestore se po veli?ini mo�e podijeliti na:

Mali digestori od 2 do 30 m³ - ugra?ena plivaju?a plinosprema, i skromna dodatna oprema.

Srednji digestori od 30 do 80 m³ - mije�anje sadr�aja, odvojena plinosprema, grija?i, i ostala ?uda tehnike. Prednost je u tome da se ure?aji mogu dodavati postepeno, kako se pro�iruje uporaba plina.

Veliki digestori preko 80 m³ - obvezna uporaba pomo?nih ure?aja, osposobljeno osoblje, velika investicija.

Prije odluke o izgradnji digestora trebate si postaviti slijede?a pitanja.

• Dobivanje energije? I da i ne.
• Osnovni proizvod je visokokvalitetno gnojivo.
• Ima li gnojivo nedostatke? Ono je teku?e, te je potrebno cije?enje i su�enje (preporu?ljivo ocjednu vodu vra?ati u proces), ili je potrebna cisterna za distribuciju po polju.
• �to s plinom? Grijanje, struja.
• Imam li dovoljno stoke? Ako imate nekoliko grla stoke, ne ra?unajte na proizvodnju struje. Tada igra opcija sakupljanja plina nekoliko dana. Tu igrajte na dobit kvalitetnog gnojiva, pove?ane higijene.

�

�to se dobiva izgradnjom anaerobnog digestora?

Humus: Pri organskoj gnojidbi oboga?uje hranjivim tvarima povr�inski sloj i ?uva ga. U povr�inskom sloju raste bilje. Umjetna gnojiva ne sudjeluju u njegovoj za�titi, nego na�alost, doprinose njegovoj eroziji i zaga?enju. Vrijednost gnojiva koje se dobije iz digestora je neusporedivo ve?a od umjetnih gnojiva.

Metan: Ovisno o sirovini i uvjetima digestije AD razvija izme?u 50 i 70% metana u bioplinu, idealnog za kori�tenje u ruralnim prostorima kao pogon stacionarnih motora, proizvodnju struje, grijanje, osvjetljenje i.t.d.

Razli?ite sirovine proizvode i razli?ite postotke metana u bioplinu

�

Sumporovodik: Nekoliko postotaka. Dobro ga je odvajati radi mirisa koji se pojavljuje pri izgaranju, a i �teti motorima s unutarnjim izgaranjem. U velikim sistemima se odvaja kao elementarni sumpor.

Uglji?ni dioksid: Odvajati ako se �eli pove?ati kalorijska vrijednost plina, ili upu�tati direktno u staklenike, proizvoditi suhi led.

Higijena: Kako je sva sirovina u kontroliranim uvjetima, onemogu?ena je pojava glodavaca i zaga?ivanje zemlje amonijakom.

�

Teorija i praksa digestije

Pro?itali ste uvod i prvo poglavlje zar ne? Sad vam je jasno, da vam ni�ta nije jasno. Polako, korak po korak. Tu ?ete nau?iti teoriju digestije, konstrukciju digestora, postupke sa sirovinom tako da postupak mo�ete prilagoditi va�im potrebama. Maksimalno su kori�teni podaci o izgradnji koji omogu?avaju pojedincima da skoro sve instalacije i sisteme mogu izgraditi sami, osim nekoliko specifi?nih ure?aja; Areometar, termometar, lakmus papir. Ekonomi?ni AD ure?aji su male tvornice koje proizvode gorivo, gnojivo i trebaju ostvarivati profit. Ako gospodarstvo raspola�e s otprilike 20-tak krava, mo�e se razmi�ljati o potpunoj energetskoj neovisnosti. To ne moraju biti samo goveda. Bitna je koli?ina i kvaliteta tvari za digestiju.

�

Uspje�an AD sistem je samo onaj sistem koji ostvaruje prihod, stoga ne visite samo na plinu. Iskoristite sve potencijale AD-a.

• Plin: Proizvodnja struje, grijanje, prodaja eventualnog vi�ka.
• Digestorski mulj: Distribucija po poljima u teku?em obliku, cije?enjem (vodu vra?ati u proces AD) i su�enjem dobiva se humus koji se tako?er koristi kao gnojivo, mo�e se na njemu uzgajati gliste, a nakon odre?enih postupaka (sterilizacija) mo�e se njime hraniti stoka ili koristiti za stelju.
• Uglji?ni dioksid: Njegovim odvajanjem pove?ava se kalorijska vrijednost plina, odvojen CO₂ se mo�e direktno upu�tati u staklenike, mo�e se proizvoditi suhi led.
• Sumporovodik H₂S: Njegovim odvajanjem smanjuje se miris pri izgaranju (trula jaja) smanjuje se opasnost korozije u sistemima, i dobiva se elementarni sumpor.

�

�to ?ete vi�e koristiti proizvode AD-a, to ?e va� sistem biti uspje�niji - naravno na va�e zadovoljstvo, i susjedovu zavist.

�

Za�to je ovaj tekst tako dug i op�iran?

Anaerobna digestija nije obi?no nabacivanje gnoja u neku rupu, i kako bog da.
Za anaerobnu digestiju se mora ostvariti neke uvjete (metanske bakterije su fine be�tije). Hermeti?ki zatvorene posude, vo?enje procesa itd. Kako su ta postrojenja obi?no dosta velika, zahtijevaju i relativno velike tro�kove, a da ne govorimo o veselju susjeda ako sistem ne radi. Smatram da je potrebno dati cjelovitu informaciju o AD sistemima jer tek tada pojedinac mo�e odlu?iti ho?e li u?i u taj projekt ili ne. Zatim, mo�e li se svojim znanjem nositi s izradom digestora i pomo?nih ure?aja "koji ?e funkcionirati". Sve se to mo�e na tr�i�tu i kupiti, ali to strahovito poskupljuje ure?aj. Nakon �to se upozna sa teorijom digestije, digestorom, pomo?nim ure?ajima i proizvodima digestije mo�e odlu?iti �ta ?e prvo graditi, koliko veliko, koje ?e ure?aje postaviti, kada? Koje mo�e napraviti sam, a koje treba kupiti.

�

TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE BIOPLINA

Svaka tehnologija ima svoju cijenu. Konstrukcija, odr�avanje, nove tehnike. Postavlja se pitanje zaga?ivanja okoli�a, ekonomi?nosti, kvalitete dobivenog gnojiva, kvalitete plina, sanitarnih uvjeta itd.

�

BIOLOGIJA BIOPLINA - vratimo se u prapovijest.

Razumijevanje procesa anaerobne razgradnje organske materije pri kojem se dobiva gorivi plin i gnojivo kao glavni produkti tog procesa je vrlo va�no jer ?e tek makar i djelomi?no poznavanje tog procesa omogu?iti pravilnu konstrukciju i vo?enje AD-a. Prije mnogo milijuna godina Zemljina atmosfera se uglavnom sastojala od: Uglji?nog dioksida, metana, kisika u tragovima i vodene pare. Svi �ivu?i organizmi i �ivot tog doba bili su anaerobni i nisu trebali kisik za �ivot.

Gdje je bio kisik? u �eljeznom oksidu, uglji?nom dioksidu, vodikovom oksidu H₂O. U idu?ih nekoliko milijuna godina, i pod uticajem sretnih okolnosti, Kisik se po?eo osloba?ati i omogu?io �ivot koji danas poznajemo. Kako to da ima toliko kisika u Zemljinoj atmosferi? Od zelenih biljaka, i njihovog procesa fotosinteze.
Fotosinteza; Proces, kod zelenih biljaka pri kojem se uz pomo? svjetlosti odvija sinteza elemenata potrebnih za njihov �ivot. Ovim postupkom biljke uzimaju iz atmosfere uglji?ni dioksid, i razla�u ga na njegove sastavne dijelove. Pri tome uzimaju ugljik, a u atmosferu osloba?aju kisik. Ljudi i �ivotinje koriste taj kisik za odr�avanje svojega �ivota. Iz prethodnoga, vidljiv je savr�en ritam i izbalansiranost tog procesa i njegovo kru�enje u prirodi. �ivot na primitivnoj Zemlji je bio vrlo jednostavan. Nije bilo aerobnih organizama, fotosinteznog bilja i skoro ni�ta kisika. Polako, tokom milijuna godina fotosintezne biljke su se �irile planetom, ubrzavale procese fotosinteze, a time pove?avale i koli?inu kisika u zraku. Povratka vi�e nije bilo. Svi anaerobni oblici u slobodnoj atmosferi su nestali. Anaerobni organizmi postoje i danas, no mo�e ih se na?i samo u anaerobnom okoli�u kao:�Dna mo?vara gdje razgra?uju organsku materiju i proizvode "mo?varni plin" (BIOPLIN). Digestori, i u sli?nim situacijama. Anaerobni organizmi (uglavnom bakterije) i danas su neobi?no va�ni. U prirodi sve kru�i. Anaerobni procesi razla�u kompleksne organske tvari na elemente koji su potrebni vi�im bi?ima za �ivot jer ga mogu konzumirati samo u tim oblicima. Izvori hrane za bilje su zrak i tlo. Biljke koriste za svoj rast hranu u elementarnom obliku, Ugljik, Kisik, Vodik, Du�ik, Fosfor, Pota�a KaCl. Procesom fotosinteze bilje pretvara te elemente u proteine i ugljikohidrate. Prvi u hranidbenom lancu su biljojedi zatim svejedi i na kraju predatori. Svi oni, ovisno o na?inu prehrane, dobivaju ugljikohidrate iz bilja, a proteine iz mesa, riba i grahorica. Po prestanku �ivota tih organizama, koji se sastoje od kompleksnih molekula, njihove ostatke razgra?uju bakterije na jednostavne molekule, i vra?aju se u proces kru�enja tvari. Ljudi su uspjeli tokom vremena razviti tehnologiju anaerobnog raspadanja organske tvari u ure?ajima koje su nazvali "DIGESTORI, FERMENTORI, AD itd.�Bez obzira kako AD ure?aj izgledao, veli?inu, stupanj opremljenosti, svima je zajedni?ki ovakav raspored slojeva pri digestiji.

�

Na vrhu je naravno bioplin, zatim kora - gnjusna stvar s kojom ?ete koji puta ratovati. Slijede?a postaja je aktivni mulj. To je blagovaona za na�e metanske bakterije. U prizemlju je stvar zvana prera?eni mulj. Podrum ko i svaki podrum. Pogledajte si va�. Sve i sva�ta �to ste u njega nabacali. Tako i ovdje. Talog. Sva ne?ist mineralnog porijekla kojoj ste dozvolili da se pro�verca u digestor nalazi se ovdje. �to je ima vi�e to ?ete ?e�?e ?istiti digestor.

Anaerobne procese koriste i mnoga dana�nja �iva bi?a za odr�anje svoga �ivota. Anaerobne bakterije �ive u probavnom traktu mnogih �ivotinja. Termiti, pre�iva?i, uglavnom sva bi?a koja se hrane hranom biljnog porijekla. Danas se anaerobne bakterije mogu prona?i uglavnom u probavnom traktu tih �ivotinja, mo?varama i naravno u digestorima. Anaerobni metabolizam, kao unutarnji proces �ivih bi?a nije tako efikasan kao aerobni metabolizam. Anaerobne bakterije ne mogu tolikom brzinom razgra?ivati materiju kao aerobne. Anaerobne tro�e mnogo energije na proizvodnju plina. Na otvorenim komposti�tima aerobne bakterije strahovitom brzinom razgra?uju tvari. Stoga se temperatura u komposti�tima zna podi?i i do 70^oC. Ta toplina se mo�e sistemom cijevi koristiti za zagrijavanje digestora. Sli?na tvar ?e se u anaerobnim uvjetima raspadati relativno sporo i razvijati malo topline. Potreba za zagrijavanjem AD-a u hladnijim podru?jima. Kako AD opona�a prirodne procese i te?e relativno sporo, uo?ljiva je osjetljivost sistema i njegovo relativno lagano iskakanje iz takta. Promjene temperatura izvan optimuma, vrsta sirovine, prisutnost antibiotika, otrovi. Sve to uglavnom ne smeta aerobnoj digestiji, ali anaerobnu digestiju mo�e usporiti pa ?ak i zaustaviti. Proces nastanka plina u AD-u odvija se u koracima. Enzimi postepeno razgra?uju slo�ene molekule u jednostavne molekule. Proces se mo�e usporediti s postupkom gdje grupa radnika razgra?uje slo�ene molekule, dodaje ih drugoj grupi koja ih prera?uje u jednostavnije, i taj proces traje dok ih zadnja grupa ne pretvori u vodu (H₂O), uglji?ni dioksid (CO₂), sumporovodik H₂S, i metan CH₄. AD se mo�e usporediti s dobro organiziranom tvornicom u kojoj svaki radnik zna svoj posao (vi ste �ef), i o vama ovisi da radnici dobro obave svoj posao.

Proces anaerobne digestije mo�e se podijeliti na korake:

• Aerobno. Ne�to kisika ulazi u AD dodavanjem sirovine koja se podvrgnula fermentaciji. Dakle, prvo aerobne bakterije na ulazu u AD potro�e kisik, proizvedu uglji?ni dioksid i ne�to topline.To je ujedno i sva toplina koju razvije AD.
• Enzimi. U toj fazi anaerobne bakterije osloba?aju enzime koji razla�u slo�ene organske molekule u jednostavnije molekule.
• Kisela faza. Bakterije apsorbiraju �pojedu� jo� uvijek relativno velike i kompleksne molekule. Glavni proizvodi tog procesa su: Jednostavne molekule od kojih su ve?ina masne kiseline, vodik, ugljikov dioksid.
• Proizvodnja plina. Zadnja grupa bakterija u lancu prera?uje masne kiseline u vodu, vodikov sulfid, uglji?ni dioksid i najbolje na kraju metan.
• Dobiveni plin "BIOPLIN", je mje�avina metana, ugljikovog dioksida, sumporovodika, i vodene pare.

�

�

Sastav, priprema sirovine za digestor, i na?in punjenja digestora

• Organski otpad se u grubo mo�e podijeliti u dvije grupe.
• Otpad bogat ugljikom: Trave, �etveni ostaci, itd. (Kompostiranje)
• Otpad bogat amonijakom i du�ikom: Urin, ljudski izmet, izmet peradi, klaoni?arski otpad (bez masno?a molim).
• Otpadne, ugljikom bogate tvari sadr�e veliki postotak ugljikoceluloze od koje nastaje plin, a otpad �ivotinjskog porijekla slu�i kao hrana anaerobnim bakterijama.

Eksperimenti su pokazali da je za optimalan rad digestora potreban pravilan odnos ugljika i du�ika u sirovini koja ulazi u digestor. Bez obzira mo�e li se sirovina do digestora dopremati gravitacijskim kanalima ili na neki drugi na?in apsolutno je preporu?ljivo sirovinu "dobro pripremiti".�Sjeckanje sjeckanje sjeckanje, drobljenje, mehani?ko mije�anje, razrije?ivanje vodom.

Taj na?in omogu?ava da sva sirovina bude fermentirana, na izlazu AD-a ne?e se pojaviti nefermentirana materija i dobiti ?e se kvalitetniji i ?i�?i humus.�Dakle apsolutno je potrebno sirovinu prvo obraditi u bazenima za pripremu sirovine.

Vratimo se ponovno odnosu Ugljik / Du�ik.

Prvi uvjet koji mora ispuniti sirovina za digestiju je proizvodnja plina. Da se to mo�e ostvariti odnos Ugljik/Du�ik se mora kretati u odre?enim granicama. S biolo�ke to?ke gledi�ta digestor se mo�e usporediti s organiziranim dru�tvom malih �ivotinjica koje se �pre�deravaju� i pretvaraju sirovinu u metan, uglji?ni dioksid i humus. Ugljik (u obliku ugljikohidrata) je bakterijama "kruh", a du�ik (u obliku proteina) je "meso i riba". Bakterije koriste ugljik za energiju, a du�ik za rast. Bakterije tro�e ugljik 30 puta br�e nego du�ik. Sli?no kao i kod ljudi. I mi koristimo 30 puta vi�e tjestenine nego mesa. Pri tom odnosu dobit ?emo i najve?u produkciju plina. U suvi�ku odnosa C/N preko 60 du�ik ?e biti brzo utro�en i ostat ?e neiskori�teni ugljik. To ?e usporiti proizvodnju plina. Kada je odnos C/N ispod 10, ugljik ?e biti brzo utro�en, digestija ?e se usporiti, a vi�ak du�ika ?e biti izgubljen u obliku amonijaka koji smrdi, a ne gori.

Gubitkom du�ika gubi se na kvaliteti humusa.

Prosje?ni odnos C/N u izmetu pojedinih organizama

�

Ova tablica ?e vam biti od velike koristi pri spravljanju sirovine za va� AD, stoga je nemojte zanemariti.�Uglavnom treba te�iti odnosu C/N 30 - taj odnos omogu?ava najbolju digestiju. Donja granica odnosa C/N bi trebala biti 15. Naravno da to u velikoj ve?ini slu?ajeva nije mogu?e, ali je dobro poznavati tu vrijednost i nastojati je posti?i.

Kao najgrublji pokazatelj ispravnog rada va�eg AD-a treba biti slijede?e.�Ako va� AD proizvodi kroz 24 sata pribli�no 1 m³ plina, po m³ svoje zapremine, stvar je OK. To je karakteristika negrijanog AD-a po toplom vremenu. Kada uvedete grijanje, podi?i ?ete proizvodnju plina na pribli�no 2 m³ plina. Za eventualnu korekciju pH u AD-u koristiti hidrauli?no vapno. To se treba obaviti vrlo pa�ljivo. Dodati 02�03 grama vapna razmu?enog u vodi, na litru pripremljene sirovine.�pH mora biti izme?u 7 i 8. Provjera lakmus papirom.

Problemi koje mo�e stvoriti neodgovaraju?i� pH u AD-u.

�

Tako?er, problemi mogu nastati u slu?aju lije?enja �ivotinja (vrijedi i za ljude), naro?ito antibioticima, te jo� nekim lijekovima.

Pitajte veterinara kada vam lije?i� �ivotinje. Ne koristite niti izmet niti urin. Mo�ete si napraviti takvo s....e da ?e vam pomo?i jedino detaljno pra�njenje i jo� detaljnije pranje i dezinficiranje kompletnog digestora. Ima nekih �kola koje tuma?e da antibiotici nakon �to svoje odrade, mogu pomo?i produkciju plina, ali ja se ne bih s time igrao. Lijepo molim da ne pomi�ljate na kori�tenje vode od strojeva za pranje koji koriste deterd�ente u bilo kojem obliku, boji i koli?ini. Vrlo nepovoljno djeluju i sapuni koje koristi ?ovjek za pranje.�Najbolje bi bilo kada bi se �to se ?ovjeka ti?e, koristio samo otpad iz klozeta, s tim da uvedete bide. Dakle, ne koristiti toalet papir.

Jelovnik digestora Po 1 m³

*ovisi o koli?ini vode u izmetu. ** Novinski papir prvo namo?iti, pa osu�iti. Tada se lagano da sjeckati.

Niti ti podaci nisu Sveto Pismo. C/N zna varirati jer to najvi�e ovisi o vrsti hrane koju organizam konzumira, i koli?ini koja je upotrijebljena. Pa, na kraju, ne mjeri se to apotekarskom vagom. Kineska iskustva pokazuju da ukoliko se koristi i humani izmet, najbolji rezultati se posti�u mije�anjem 10% humanog, 30% �ivotinjskog, 10% biljne mase, i 50% vode.

�

OVAJ DIO OBVEZNO PRO?ITAJTE

VRLO VRLO VRLO va�ni podaci za pripremu sirovine. Organski otpad (�ivotinjski, ljudski, biljni) ulazi u digestor pomije�an sa vodom.�Preporu?ljivo je koristiti filtriranu vodu iz lagune za filtraciju da vam sa AD ne pretvori u velikog potro�a?a vode.

Koliko sirovine (izmet, bilje i voda) u koju veli?inu digestora.

Svje�i biljni i �ivotinjski otpad ve? sadr�i neku koli?inu vode.

Tako je na primjer svje�i svinjski izmet trostruko te�i nego osu�en.

Razli?iti otpad sadr�ava razli?ite postotke vlage.

Gove?i sadr�ava vi�e vlage nego svinjski.

Izmet peradi manje od svinjskoga, itd.

• PONOVNO: odnos, kruta tvar/voda = kruta tvar 8 - 10 % /�voda 92 - 90 %.
• Digestor mora jesti u obrocima koji garantiraju zadr�avanje sirovine u njemu kroz 40 dana.
• Zna?i, "ukupni dnevni obrok" mora biti 1/40 zapremine digestora.
• Za svinje to zna?i otprilike 10kg vla�nog izmeta dnevno+25 lit vode / 1 m³ digestora.
• Za orijentaciju: 1 - 1,5 dio vode : 1 dio svinjskoga izmeta.
• Ako mjerite te�inu izmeta i vode posudama, ne zaboravite odbiti te�inu posude.
• Apsolutno je preporu?ljivo dnevni obrok podijeliti na nekoliko i dodavati u jednolikim vremenskim razmacima. AD se ne voli pre�derati.
• Ne pove?avati koli?inu (barem ne dugoro?no) iznad kapaciteta digestora.

Kako stojimo sa svinjama i digestorom?

�

Upotrebljavati ?istu ili filtriranu vodu iz digestora. Vrijedi za sve sirovine.

Pri kori�tenju bilja potrebno je pove?avati koli?inu teku?ine. Osnovno je pravilo:��TO NEKA TVAR SADR�AVA MANJE VODE, TO JE VI�E TREBA DODATI. Sirovina pri ulazu u digestor mora imati izgled "tankog" vodenog mulja. Koliko je sirovine u�lo u digestor, toliko efluenta mora i iza?i.

Da se uzgajiva? krava ne osjeti o�te?enim, evo i te ra?unice. Svaka od va�ih 25 kvalitetnih muznih krava,�a va�e su naravno takve, dnevno u prosjeku izbaci 9 kg izmeta, a po�to izmet krave sadr�i ve?i postotak vode, razrije?ujemo ga u odnosu 1 : 1. Zna?i, ra?unica vam je:

25 kravica x 9 kg izmeta = 225 kg izmeta + 225 litara vode = 450 litara sirovine za digestor.

Pomo?u te ra?unice mo�ete orijentaciono izra?unati i potrebnu zapreminu va�eg AD-a. Kako je ciljano zadr�avanje (retencija) sirovine u AD-u 40 dana, to onu dobivenu vrijednost od 450 pomno�ite s 40 dana i va� AD ?e biti mrcina od 18 m³. Zaokru�ite na barem 20 m³.

�

�

Bomeometar

Za pripremu sirovine i kontrolu njene gusto?e vrlo je prakti?no koristiti bomeometar. Poku�ajte prona?i instrument s opsegom skale 1,00-1,40 - to je od 0-40 po Bomeu. Ukoliko mjerenje uzorka poka�e vrijednost 1,10-1,34, to je 12,5-36,5 po Bomeu �to je izme?u 8 i 10 % krutih tvari u sirovini.

Pri tom mjerenju (pazite na ve?e krute sastojke koji vam mogu poremetiti mjerenja) opet koristite tri uzorka, dobivene vrijednosti zbrojite i podijelite s tri �to daje najvjerojatniju gusto?u sirovine.

Doziranje sirovine, rezime

Pravilnim doziranjem ?ete dobiti vi�e plina, vi�e kvalitetnog gnojiva, smanjiti mogu?nost zaraze. Treba uva�iti ?injenicu da gove?i izmet sadr�i vi�e vode od svinjskoga, a koko�ji manje od svinjskoga.�Prilikom ra?unice za doziranje ra?unajte s tim da sirovina mora provesti 40 dana u AD-u.�Dakle dnevni obrok mora biti 1/40 zapremine AD-a. Taj podatak vam je alfa i omega rada s AD-om. Stvar se mo�e izraziti i druga?ije. Ako je dnevni obrok 10 kg svje�eg svinjskoga izmeta, tada treba u njega umije�ati do 15 litara vode po m³ AD-a, i to?ka. Jednu je stvar dobro kontrolirati. Kada ste sirovinu usuli u AD, pro�e?ite do izlaznog bazena i prekontrolirajte je li toliko i iza�lo u taj bazen, a tada digestat� ispustite u lagunu za aeraciju. KOLI?INA IZI�LOG DIGESTATA MORA BITI JEDNAKA KOLI?INI SIROVINE KOJU STE UPUSTILI U DIGESTOR.

Mogu?i problemi i rje�enja pri radu s digestorom

Naro?ito kod sakupljanja izmeta i urina u peradarnicima. Jedno od rje�enja ako nisu na stelji nego u� gajbama, prostrti ispod gajbi li�?e, travu.�Tu masu u odre?enim intervalima ?istiti, primijeniti (djelomi?no kompostiranje) i upu�tati u digestor.

Sirovina biljnog porijekla

U svrhu pove?anja proizvodnje plina i omogu?ivanja pravilne digestije te sirovine, sva biljna masa mora biti podvrgnuta djelomi?nom kompostiranju. Proces djelomi?nog kompostiranja traje 7-10 dana, ovisno o temperaturi okoli�a. Kroz to vrijeme aerobne bakterije ?e pripremiti biljnu sirovinu za anaerobni proces.

Ako se ne provede kompostiranje sva biljna masa ?e isplivati na povr�inu i zaustaviti proces digestije.�Nekompostirana biljna masa pluta na vodi.

Proces kompostiranja razla�e vo�tanu ovojnicu i vlaknaste tvari biljke. �to ?e bilje biti sitnije sjeckano, drobljeno, to ?e proces kompostiranja biti br�i i dobiti ?e se vi�e plina.

Za ubrzanje kompostiranja mo�e se pregledati neki poljoprivredni priru?nik. Masi se dodaje hidratno vapno ili enzimi za fermentaciju (kvasac). Prednost kompostiranja je i u tome da snizuje odnos ugljik/du�ik u biljkama. Taj se odnos obi?no kre?e od 60:1 - 100:1. Nakon tjedan dana odnos pada na 16:1 - 21:1, �to je mnogo bli�e idealnom okoli�u u digestoru.

JO� JEDNOM TREBA NAGLASITI: SIROVINA DODANA DIGESTORU, NE SMIJE BITI LAK�A OD VODE.

Na povr�ini ?e nastati kora, koja ?e ometati pravilnu digestiju i isplinjavanje. Hrana za stoku treba biti �to sitnije isjeckana, samljevena. Ma radite s njom �to ho?ete samo da bude �to sitnija. Stelju za stoku tako?er �to sitnije isjeckati i kompostirati prije mije�anja s fekalijama.

Izmetu pre�iva?a: goveda, ovce, koze, niukom slu?aju ne dozvoliti da se osu�i. �to god poslije radili ono ne?e apsorbirati vodu nego ?e plutati na povr�ini i ometati proces. Dakle, tu vrstu izmeta odr�avati vla�nom do ulaska u digestor.

�to vi�e koristiti izmet pre�iva?a. Dapa?e, on mnogo efikasnije razla�e tvari u digestoru.

Razli?ite biljke, stupanj isjeckanosti bilja i razli?ita godi�nja doba zahtijevaju i razli?ite periode kompostiranja. Za toplog vremena iznad 20^oC treba 7-10 dana, a za hladnog vremena ne ispod 10 - 15 dana.

Kod sakupljanja sirovine nastojati pokupiti �to manje ne?isto?e koja ne fermentira.

Posebno za uzgajiva?e svinja: Ako se �na nesre?u� bavite samo svinjama, obvezno morate dodavati izmetu �to sitnije nasjeckanu, samljevenu, zdrobljenu i najva�nije djelomice kompostiranu biljnu masu. Radite s njom �to god vam padne napamet samo da ne ispliva na povr�inu AD-a.��etveni ostaci, li�?e, uglavnom suha tvar, zahtijevaju du�e kompostiranje od svje�e zelene mase. I pri kraju ovog poglavlja ekvivalenti koli?ine izmeta pojedinih �ivotinja.

Koli?ina izmeta. 25 junica, = 17 mlije?nih krava, =183 svinje, =23 konja, =44000 pili?a.

DA PONOVIMO. SIROVINE ZA DIGESTOR SU: Sve vrste gnoja, klaoni?arski otpad (osim kostiju, masno?e i dlaka), �etveni ostaci, rije?ni i ribnja?arski korov, te svi ostali biljni ostaci. Tako?er otpad prehrambene industrije, restorana, i otpad od fermentacije u prehrambenoj industriji.

Izuzeci: Jedini izuzetak je priprema sirovine za �ar�ni AD. Pri radu tog AD-a prete�no se koristi biljna masa, kod koje je vrlo velik odnos C/N. Takvoj (biljnoj) sirovini se mora (nakon kompostiranja) dodati i ne�to hrane u obliku izmeta �ivotinja. Ti �ar�ni AD-i su vrlo profitabilni po�to proizvode i do sedam puta vi�e plina u odnosu na AD koji koristi prete�no izmet �ivotinja. �ar�ne digestore je jednostavnije napraviti, jer su tehni?ki manje zahtjevni. S druge strane �ar�ni AD-i zahtijevaju vi�e fizi?kog rada u pripremi sirovine.

�

S time bismo zavr�ili uvodni dio. No budite uvjereni. Posjetit ?ete ga dosta ?esto. Koji puta i u panici.

�

Mo�ete krenuti dalje. (Uskoro!)