Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Da li će distribuirani solar bankrotirati elektroprivrede? - #2 E-mail
Autor Leo Jerkić   
Petak, 01 Travanj 2011 19:26

Nije sve u centima po kWh

Regulatorne agencije imaju drugih opcija osim podizanja cijene električne energije. Kao prvo mogu dopustiti elektroprivredama da ukinu sve poticaje za fotonaponske sustave, pošto u slučaju da elektroprivreda dolazi u opasnost od previše fotonaponskih sustava, očito nisu potrebni dodatni poticaji za dodatnu penetraciju fotonapona. Smanjenje poticaja pri sve većoj instaliranoj snazi je uobičajeni način funkcioniranja feed-in-tarifa i drugih vrsta poticaja za obnovljive izvore energije.

Jednom kada se poticaji ukinu drugi korak bi bio promijeniti strukturu cijene električne energije, jer iako mi mislimo da kupujemo samo jednu stvar od elektroprivrede i to kWh mi zapravo kupujemo i električnu energiju na zahtjev. Čak i kuća koja ima takav fotonaponski sustav koji proizvodi više električne energije nego što je potreba te kuće mora biti spojen na mrežu kako bi uzimala električnu energiju iz mreže za vrijeme kišnih dana ili po noći odnosno kako bi se predao višak električne energije u mrežu. Postoji mogućnost korištenja baterija za spremanje viška električne energije, te se tako može maknuti kuću sa mreže, ali to je skuplji način funkcioniranja jer baterije trenutačno koštaju čak oko 200 dolara po kWh.

Kako fotonaponski sustavi (FN) ne omogućuju korisnicima da se riješe elektroprivrede, regulatori mogu povećati fiksnu cijenu usluga elektroprivrede, a da cijena kWh ostane ista. Rast cijene bi poboljšao profite bez da poboljša ekonomiju FN-a. Druga opcija bi bila promijeniti način naplate električne energije, tako da više cijene budu prisutne kada nema dovoljno električne energije (sumrak tokom ljeta), a niže cijene tokom dana kada FN radi.

Količina FN-a

Postoje prirodni limiti količine FN-a koji se može instalirati od strane potrošača. Mnoge kuće su u hladu zbog drugih kuća ili zgrada, drugi potrošači iznajmljuju prostor u kojem žive pa nemogu instalirati FN sustave. Krovovi u industriji i u komercijalnim zgradama nisu dovoljno veliki da proizvedu dovoljno snage kako bi pokrili potrebe industrije i trgovine.

Velike solarne elektrane bi mogle proizvesti dovoljno električne energije, ali one bi morale prodavati električnu energiju elektroprivredi po nižoj cijeni, tako da bi im trebalo još puno vremena da konkuriraju bez dodatnih poticaja.

Drugi potencijalni poremećaji

Tirpak je naveo i druge tehnologije koje mogu napraviti poremećaje u elektroprivredama: energetsku efikasnosti, pametne mreže, LED-ovi, jefitniji vodik, i toplinske pumpe. On nije išao u detalje zašto bi te tehnologije mogle biti važne u stvaranju poremećaja, ali mišljene gosp. Konrada je da samo jeftini vodik može promijeniti priču iz prijašnjih paragrafa.

Samu pametnu mrežu postavljaju elektroprivrede na zahtjev regulatora, ona neće omogućiti život bez mreže, kad to je mreža. Isti slučaj bi bio i sa tzv. mikromrežama koje su dio pametnih mreža i koje bi u slučaju da se odvoje u male samostalne mreže još uvijek bile mreže, te bi i za njih vrijedili zakoni mreža, na što bi regulatori mogli utjecati.

Potencijal da LED smanji korištenje energije je mala. Iako će se zbog njih smanjiti prodaja električne energije to neće biti dovoljno da ugrozi elektroprivrede, jer će se raditi o uštedama do 15% (prema procjenama u članku).

Toplinske pumpe  smještene na geotermalnim izvorima su već sada tehnologija koja je sazrela te vjerojatno neće vidjeti brzi pad cijena kao solar. One jesu jako efikasan način da se grije i hladi zgrada te će njihovo veće korištenje smanjiti ukupnu količinu potrošene energije. Unatoč tome toplinske pumpe će prije biti dobra stvar za elektroprivrede nego loša pošto će pumpe uglavnom zamijenjivati prirodni plin ili naftu sa električnom energijom te time povećavati prihod elektroprivredi. Još je dodatni bonus da pupme rade najviše noću po zimi kada treba grijati zrak a tada elektroprivreda ima najmanju potražnju i relativno višu proizvodnju iz vjetra. Kada se koriste za hlađenje, one snižavaju vršno optrećenje sustava po ljeti jer zamjenjuju manje efikasne klima uređaje.

Općenito gledajući energetsku efikasnost (koja uključuje LED i toplinske pumpe) teško da će one potkopati elektroprivrede zbog velikih prepreka za korištenje. Naime, energetska efikasnost je već sada puno jefintija od efiaksnosti mreže, pri čemu je mreža nekih pet puta skuplja od efikasnosti već sada. I da ta razlika skoči na deset puta teško da će doći do radikalne promjene u brzini primjene efikasnih tehonologija.



Index članka
Da li će distribuirani solar bankrotirati elektroprivrede?
#2
#3
Sve stranice
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Obnovljivi izvori energije za početnike

OIE u regiji

Nove tehnologije

Nova energetika

Zadnje vijesti

Želite li više koristiti obnovljive izvore energije?