Za�to je krajnji kupac elektri?ne energije u Hrvatskoj obvezan pla?ati naknadu za obnovljive izvore energije i visokou?inkovitu kogeneraciju koja korist od toga? Jo� jedan parafiskalni namet i cije?enje ionako praznih d�epova gladnih umirovljenika i o?ajne radni?ke klase koja se bori za minimalac da bi otplatio par �vicarskih kvadrata?

Naizgled iz natpisa medija to bi bio jednostavan zaklju?ak, a na�alost ni Ministarstvo gospodarstva nije moglo devet godina suvislo objasniti potro�a?ima elektri?ne energije u Hrvatskoj ?emu slu�i naknada za obnovljive izvore energije i kakvi se sve pozitivni u?inci javljaju za krajnjeg potro�a?a, a da o tromom i monopolisti?kom HEP-ODS-u niti ne govorimo. Osim onog ekolo�kog u?inka, tako dobro znanog kojeg svi volimo, ali nekako jako te�ko izdvojimo 3,5 lipe za ?ist zrak, vodu i zemlju, zatim imaginarnu energetsku neovisnost, investicije, radna mjesta, itd� za krajnjeg potro�a?a ipak je najva�niji u?inak jeftinija elektri?na energija. Da, jeftinija elektri?na energija. Zvu?i nevjerojatno. Vi�e odvajam za obnovljive izvore, ve?i mi je ra?un za elektri?nu energiju, a elektri?na energija mi je jeftinija. Nelogi?no, ali istinito.

Naime obnovljivi izvori su najjeftiniji mogu?i energent, jeftiniji od ugljena, nafte, plina i nuklearne energije. Dolaze u razli?itim oblicima u neograni?enim koli?inama i besplatni su. Sunce i vjetar su sveprisutni i uz dana�nju tehnologiju vrlo lako se pretvaraju u korisnu elektri?nu energiju. Dakle, izvor energije je besplatan, lokalno prisutan i sve �to je potrebno je uzeti poznatu tehnologiju i izvr�iti pretvorbu u elektri?nu energiju koju svi mo�emo koristiti iz misteriozne crne kutije koju zovemo uti?nica.

Ako je energija besplatna za�to moramo subvencionirati proizvodnju iz obnovljivih izvora energije? Energija je besplatna, ali tehnologija nije. Ure?aji i oprema za pretvorbu energije su tro�ak koji si proizvo?a? elektri?ne energije moraju kroz neko realno vrijeme vratiti da bi imali interes ulagati u elektrane. Za hrvatske prilike uz postoje?u makroekonomsku stabilnost i tro�ak kapitala da bi investicija bila interesantna za financiranje o?ekuje se minimalni povrat investicije od sedam ili eventualno osam godina. I tu nastaje problem. Uz proizvo?a?ke cijene elektri?ne energije na tr�i�tu od oko 0,30 kn/kWh povrat investicije u npr. sun?ane elektrane je 15 do 20 godina. Takvu investiciju ne?e nitko financirati jer je upitno da li bi neto prihodi uop?e pokrivali kamate na kredit, da ne govorimo o drugim rizicima na tako dugi vremenski rok, kao �to su �promjena kamata, te?aja, porezne politike itd..

I �to sad mo�emo u?initi? Da bi investiciju u?inili interesantnom moramo skratiti vrijeme povrata investicije odnosno subvencionirati cijenu tako proizvedene elektri?ne energije na na?in da se investicija isplati za sedam do osam godina. To ?inimo tako da krajnji kupci pla?aju naknadu za obnovljive izvore, a onda iz tako prikupljene naknade, proizvo?a?ima pla?amo uve?anu cijenu proizvedene elektri?ne energije. Nakon sedam, osam godina i povrata investicije u tehnologiju proizvo?a?i jo� dvadesetak godina proizvode elektri?nu energiju koja je vrlo jeftina. Takva vrlo jeftina energija na globalnom tr�i�tu spu�ta cijene elektri?ne energije te krajnji korisnici imaju ni�u cijenu elektri?ne energije nego �to bi ona bila da nema obnovljivih izvora energije.

Zato veliko DA naknadi za obnovljive izvore jer je to najpametnije ulaganje u budu?nost.

Goran Ore�ki, mag.ing.el.