AmCham (Ameri?ka gospodarksa komora) u Hrvatskoj je pro�li mjesec objavila studiju o zna?aju OIE na emisije CO2 koja se ponajvi�e bavi o tro�kovima prelaska Hrvatske na obnovljivu zelenu energetiku.

Cijela studija na trinaest stranica sa svim podacima mo�e se prona?i ovdje. Sama studija je napisana na jednostavan i razumljiv na?in te bez prevelikog ulaska u detalje� zbog ?ega ukupno i ima 13 stranica.

AmCham kao zaklju?ak studije navodi da bi tro�kovi za nove termoelektrane na ugljen odnosno kroz idu?ih 8 godina bili 4.300 milijuna eura odnosno 6.000 milijuna eura plus jo� dodatnih 7.400 milijuan eura za postoje?e doma?e termoelektrana (uvoz goriva i kupovina prava za emsije uglji?nog-dioksida). S obzirom da se radi o ogromnim sredstvima AmCham smatra da se umjesto toga treba razvijati obnovljive izvore energije i to sve koji su dostupni (hidroenergija, geotermalna energija, biomasa, energija sunca i energija vjetra).

AmCham se zala�e i za mjere koje ?e omogu?iti pove?anje instalacija vjetroelektrana i solarnih elektrana kroz poticanje ulaganja potencijalnih investitora u te izvore energije. Klju?ne zada?e za realizaciju takvog pristupa su sljede?e:

-pojednostavniti administrativnu proceduru,

-ukinuti postoje?e kvote za gradnju vjetroelektrana i solarnih elektrana,

-ukloniti zapreke za priklju?enje vjetroelektrana i solarnih elektrana ve?ih snaga na elektroenergetsku mre�u.

Ova analiza tako?er pokazuje da su klimatsko - energetski ciljevi EU za 2030. godinu za Republiku Hrvatsku u pogledu konkurentnog, sigurnog i niskouglji?noga gospodarstva EU nedosti�ni bez osiguranja uvjeta za svekoliko kori�tenje energije Sunca i vjetra.

U studiji se prikazuje i stanje tr�i�ta u Hrvatskoj sa osvrtom na sada�nje stanje te mogu?im scenarijima pokrivanja manjka elektri?ne energije u Hrvatskoj kori�tenjem termoelektrana na plin ili ugljen, te kao alternative kori�tenjem OIE pri ?emu se razmatraju slu?ajevi sa ve?om koli?inom hidroeletrana/biomase/geotermalne energije, te slu?ajeve sa ve?om koli?inom energije sunca i vjetroelektrana.

Scenarij koji je prikazan kao potencijalno najbolji i najisplativiji tako predvi?a izgradnju vjetroelektrana i solarnih elektrana koje bi godi�nje proizvodile 5.500 GWh, izgradnju hidroelektrane koje bi proizvodile dodatnih 3.000 GWh, geotermalne sa 200 GWh, te biomase za 1.500 GWh elektri?ne energije. Osim toga bi se koristila proizvodnja iz postoje?ih hidroelektrana, vjetroelektrana i energije sunca, te iz NE Kr�ko. S obzirom da ovaj prijedlog podrazumijeva prakti?ki 100% elektri?ne energije iz OIE kod njega se o?ekuje i implementacija sustava za napredno vo?enje mre�e, izgradnja sustava za pohranu energije, te izgradnja kogeneracijskih elektrana za regulaciju.