IRENA (Me?unarodna agencija za obnovljive izvore energije) je prije par tjedana predstavila svoj izvje�taj REthinking Energy 2014 koji analizira transformaciju svjetskog elektroenergetskog sektora, te daje izvje�taj o napretku tranzicije prema odr�ivoj energetskoj budu?nosti. IRENA-in izvje�taj navodi da bi novi sustav ?ija su osnova obnovljivi izvori energije pobolj�ao pristup i sigurnost opskrbe energijom, otvorio nova radna mjesta, te pobolj�ao op?enito zdravlje stanovni�tva i okoli�a. Danas donosimo pregled ?etvrtog poglavlja koje se bavi ekonomskim, socijalnim i okoli�nim ciljevima.

4. Obnovljivi izvori energije mogu pomo?i u postizanju ekonomskih, socijalnih i okoli�nih ciljeva

Politika koja promovira obnovljive izvore energije mo�e u isto vrijeme postizati ekonomske, socijalne i okoli�ne ciljeve. Klju?ni dio promi�ljanja o energiji je da donosioci odluka krenu sa holisti?kim pristupom u kreiranju energetske budu?nosti svijeta.

Postoji vi?enje koje tvrdi da su OIE dobri za okoli�, ali su preskupi. Kao �to je demonstrirano ranije sve manji tro�kovi za OIE zna?e da zami�ljena usporedba "jeftino protiv ?istog" vi�e nije toliko va�na. Ovo postaje sve o?itije kada ekonomisti razvijaju alate kojima se mjere drugi utjecaji proizvodnje elektri?ne energije kao �to su volatilnost cijene energije i tro�kovi zaga?enja.

Efektivna analiza tro�kova i beneficija razli?itih oblika energije moraju uzeti u obzir mnogo ve?i ekonomski razvoj nego �to je prisutan danas, uklju?uju?i industrijski razvoj, porast u BDP-u, zapo�ljavanje, balans razmjene, energetski pristup i zdravlje.

4.1 Pobolj�anje balansa razmjene

Solar, vjetar, hidroenergija, geotermalna energija i oceanska energija su lokalni prakti?ki neograni?eni resursi koji se s vremenom ne tro�e. Kori�tenjem OIE se mogu potaknuti pozitivne strukturalne promjene u balansu trgovinske razmjene zemlje ukoliko smanjenje uvoza fosilnih goriva ili pove?anje u izvozu nadvlada uvoz OIE tehnologija. �panjolsko kori�tenje OIE je tako prema procjenama smanjilo uvoz fosilnih goriva za 2,8 milijardi dolara u 2010. godini, dok je Njema?ka izbjegla tro�kove od ?ak 13,5 milijardi dolara u 2012. godini.

Ukoliko zemlja izvozi fosilna goriva kori�tenjem OIE se mo�e minimizirati doma?a potro�nja goriva, te maksimizirati koli?ina fosilnih goriva za izvoz. Kratkoro?no kori�tenje OIE mo�da ne?e pozitivno utjecati na balans razmjene, pa recimo veliko kori�tenje solara koji se proizvodi u inozemstvu mo�e na po?etku imati negativan utjecaj. Ipak uvozne OIE tehnologije bi omogu?ile smanjenje uvoza fosilnih goriva tokom barem 20 godina, stoga je dugoro?ni efekt na balans razmjene vrlo vjerojatno pozitivan. Dodatno razvoj lokalne industrije OIE mo�e pobolj�ati balans razmjene.

4.2 Dodavanje lokalne vrijednosti

Mnoge zemlje zahtijevaju da investicije u OIE projekte uklju?uju lokalni udio (razvoj projekta i projektiranje, izgradnu i instalaciju, servis i odr�avanje) kako bi maksimizirali vrijednost svoje ekonomije. Iako postoji velika razlika u vlastitom industrijskom razvoju i ekspertizi, mnoge zemlje mogu dati visok udio u proizvodnji. Isto tako se lokalna vrijednost mo�e dodati instalacijom i odr�avanjem sustava OIE.

Lokaliziranje nekog udjela mo�e otvoriti poslove i razviti doma?e kapacitete. Mogu?nost te lokalne proizvodnje naravno ovisi o ekonomskom i industrijskom razvoju te veli?ini doma?eg OIE tr�i�ta. Zbog toga su neke dr�ave razvile zahtjeve za lokalni udio s tim da oni moraju biti povezani sa procesom u?enja-radom te pomo?i u razvoju doma?e industrije koja je me?unarodno konkurentna.

Slika 1: Radna intenzivnost po industrijama

Na prikazu se vidi da su OIE tehnologije radno intenzivnije (po MW novih instalacija) od ugljena, prirodnog plina ili nuklearne energije. Kada se stvara nova energetska politika donosioci odluka bi trebali uzeti u obzir broj poslova koje ?e otvoriti takva politika i koliko istih mo�e biti lokalizirano. Ipak, prije odluke o lokalnoj proizvodnji mora se uzeti u obzir i veli?ina tr�i�ta, te konkurentnost i tehnolo�ke mogu?nosti za pobolj�anje efikasnosti i kvalitete.

4.3 Pove?anje bruto doma?eg proizvoda

Sve vi�e studija pokazuje da je utjecaj OIE na BDP pozitivan, pogotov ako su OIE jeftiniji od alternative ili stvaraju lokalnu industriju koja je konkurentna.

Jedna takva detaljna studija o kori�tenju OIE u Japanu, pri ?emu se postavlja cilj od 14 do 16% OIE u energetskom misku do 2030. godine (uklju?uju?i hidroelektrane i geotermalne elektrane) je zaklju?ila da su beneficije otprilike dva do tri puta ve?e od tro�kova. Kategorije su: u�teda uvoza fosilnih goriva, kvantitativna ekonomska vrijednost smanjenih emisija CO₂ i indirektni i inducirani ekonomski utjecaji. Ekonomski utjecaji ?ine 75 do 90% svih beneficija.

Nedavna analiza makroekonomskih utjecaja Europskog energetskog plana 2050 pokazuje da tranzicija prema odr�ivijem energetskom sustavu mo�e posti?i neto stvaranje poslova i pozitivni ekonomski utjecaj uz sve manje tro�kove OIE tehnologija.

4.4 Stvaranje poslova

Dok sporim oporavkom svjetske ekonomije ne raste tr�i�te zaposlenih, kori�tenje OIE daje priliku da se ti problemi barem umanje. Stvaranje poslova postaje sve va�nije u svjetskoj debati oko OIE. Ipak, specifi?ni analiti?ki posao i empirijski dokazi o ovoj va�noj temi su jo� uvijek prili?no limitirani. IRENA-in rad na OIE poslovima poma�e u popunjavanju rupa u znanju, te daje opse�an pregled razli?itih dimezija zapo�ljavanja u OIE sektoru.

Prema tom izvje�taju OIE sektor sada u svijetu podr�ava oko 6,5 milijuna direktnih i indirektnih poslova. Ova cifra je bez velikih hidroelektrana koje bi dodatno pove?ale broj zaposlenih, ali za koje je te�ko do?i do podataka. 6,5 milijuna zaposlenih ?ine 14% pove?anje u odnosu na procjenu 2012. godine. Rast je nastao zbog sve ve?e nove instalirane snage te ve?e ukupne instalirane snage (pogon i odr�avanje). Najvi�e zaposlenih je u sektoru solaru, a uklju?uje i bioenergiju, geotermalnu energiju, oceansku energiju, energiju vjetra i male hidroelektrane.

Zapo�ljavanje je u skladu sa regionalnim prijelazom ve?inskih instalacija sa OECD zemalja na druge zemlje pri ?emu je glavni fokus Kina. Smanjenje cijena solarnog fotonapona i vjetroelektrana tako?er poti?e rast iako predstavlja i izazov za dobavlja?e. Vode?e svjetske dr�ave u zapo�ljavanju su ujedno i vode?e zemlje u kori�tenju lokalnih tehnologija - Kina, Brazil, SAD, Indija, Njema?ka, �panjolska i Banglade�. Zaposlenost u solarnom fotonaponu pokazuje i veliki rast u drugim zemljama kao �to su Japan, Malezija i Australija.

Slika 2: Broj zaposlenih u OIE sektoru po najnaprednijim dr�avama

Kina je i dalje vode?a u generiranju poslova sa 2,6 milijuna istih, pri ?emu fotonaponska industrija zapo�ljava 1,6 milijuna ljudi. Brazil je drugi i to ponajv�e zbog teku?ih biogoriva, SAD je tre?i. U Europi je zbog smanjenja tr�i�ta fotonapona do�lo do gubitka poslova u Njema?koj i �panjolskoj. S druge strane je u Aziji narastao broj zaposlenih i to u Banglade�u gdje sada ima preko 100.000 zaposlenih, u Japanu ima 60.000 novih solarnih poslova, a Malezija je otvorila 10.000 poslova u proizvodnji solara.

Trendovi zapo�ljavanja su vrlo razli?iti te ovise o tehnologiji koja se koristi. Poslovi u solarnom fotonaponskom sektoru su nadma�ili poslove u sektoru vjetroelektrana tokom zadnjih nekoliko godina, te su se utrostru?ili od 2011. godine. Zapo�ljavanje u bioenergiji predvode teku?a biogoriva unato? trendu mehanizacije u sektoru pogotovo u Brazilu. Za druge sektore fali vi�e podataka o zaposlenima, ali sve ve?a aktivnost u geotermalnom sektoru i sektoru malih hidroelktrana zna?i da tamo radi i vi�e ljudi nego prije. Pregled po sektorima mo�e se vidjeti na slici ispod.

Slika 3: Broj zaposlenih po OIE sektorima

4.5. Sve ve?i pristup energiji

Pristup modernoj energiji je klju?an za ekonomski razvoj, a ipak jo� uvijek vi�e od 1,3 milijardi ljudi nema pristup elektri?noj energiji, a 2,6 milijardi ljudi ovisi o tradicionalnoj biomasi za kuhanje i grijanje. Kako bi se postigao univerzalni pristup elektri?noj energiji do 2030. godine brzina ekspanzije se mora udvostru?iti kori�tenjem rje�enja na mre�i i bez mre�e.

Modularnost, skalabilnost i decentralizirana priroda obnovljivih izvora energije zna?i da se mogu adaptirati na lokalne uvjete te pru�iti �iroki spektar energetskih usluga koje ovise o potrebama kranjih korisnika. Postoji sve vi�e dokaza da OIE koji nisu spojeni na mre�u mogu pove?ati primanja ku?anstava i prilike za zapo�ljavanje. IRENA procjenjuje da bi univerzalni pristup modernim energetskim uslugama izvan mre�e mogao otvoriti do 4,5 milijuna poslova u samom sektoru. Ipak postoje mnogi izazovi koji moraju biti nadvladani kako bi se postigla koli?ina potrebna da se dostigne cilj univerzalnog pristupa elektri?noj energiji.

Veza izme?u energije, zdravlja, edukacije i vode predstavlja va�nu priliku za obnovljive izvore energije. Pristup modernoj energiji je potreban kako bi se cjepiva i drugi medicinski pribor u ruralnim podru?jima mogli stavljali u hladnjak. Isti problemi postoje i u edukaciji.

4.6. Smanjivanje utjecaja na okoli�

Potro�a?i su sve svjesniji o utjecaju proizvodnje energije na okoli� i vlade �ele smanjiti taj utjecaj. Utjecaji na okoli� se mogu podijeliti u dvije �iroke kategorije: lokalno i globalno.

Lokalni utjecaji se ti?u bli�eg okoli�a same elektrana, uklju?uju?i sve manje prirodne resurse, one?i�?enje, promjena kori�tenja zemlje, degradacija tla i vizualni utjecaj. Tu se uklju?uje i rizik od nesre?a.

Sve vrste opskrbe energijom uklju?uju?i obnovljive izvore energije imaju utjecaj na okoli�. Ipak OIE imaju gotovo neznatan utjecaj u odnosu na druge izvore energije i to od proces proizvodnje, one?i�?enja zraka, rada i dekomisije. Ve?ina OIE ne koristi gorivo tokom rada, te ne tro�e prirodne resurse koji su ograni?eni. Bioenergija se mo�e potro�iti, te uni�tit zemlju ukoliko se s njom ne upravlja na odr�iv na?in. Geotermalne lokacije se pak mogu potro�iti tokom vremena. Problemi sa bukom i osvjetljenjem iz kopnenih vjetroelektrana mogu imati lokalni utjecaj na okoli�.

Ve?ina OIE tro�i manje vode naspram fosilnih goriva ili nuklearnih elektrana, s time da se voda mora koristiti za ?i�?enje fotonapona i CSP-a, a sam CSP zahtjeva hla?enje. Osim toga OIE imaju puno manji rizik u smislu nesre?a i smrtnih slu?ajeva u odnosu na druge izvore energije kao �to su ugljen, nafta ili nuklearne elektrane.

Elektri?na energija je odgovorna za vi�e od 40% emisija uglji?nog-dioksida. Emisije stakleni?kih plinova se identificiraju kroz cijeli �ivotni vijek tehnologije za proizvodnju elektri?ne energije od proizvodnje komponenti za elektrane i izgradnju, do proizvodnje, rje�avanje problema sa otpadom i dekomisijom elektrane.

Veliki broj razli?itih faktora kroz OIE tehnologije, fosilna goriva i nuklearnu energiju zahtjeva detaljniji uvid u to odakle dolaze emisije. O?ito je da se mora gledati koliko se uglji?nog-dioksida koristi u proizvodnji soalrnih panela, kao i transportu prirodnog plina od polja do elektrane, kao i emisija za vrijeme dekomisije nuklearne elektrane, te za vrijeme upravljanja radioaktivnim otpadom. Na prikazu ispod su navedene emisije po kWh tokom radnog vijeka za razli?ite OIE i konvencionalne tehnologije.

Slika 4: Emisije ekvivalentnih grama uglji?nog-dioksida po tehnologijama

Solar, vjetar, nuklearna energija, hidroelektrane i geotermalne elektrane ispu�taju 10 do 120 puta manje emisija nego naj?i�?a fosilna goriva (prirodni plin) i do 250 puta manje nego ugljen. Beneficije koje pru�aju OIE u smanjivanju emisija stakleni?kih plinova zna?i da je njihovo �irenje dio pragmati?nog scenarija kojim se mogu izbje?i katastrofalne klimatske promjene.

4.7 Preporuke za donosioce odluke

Primarni fokus donosioca odluka je do sada bio na tro�kove isporu?ene elektri?ne energije. Ipak, �ira problematika po?inje poticati debatu koja uklju?uje lokalne i globalne utjecaje na okoli� i socio-ekonomske beneficije.

Maksimiziranje socio-ekonomskih beneficija kori�tenjem OIE i stvararanje poslova ovisi o kombinaciji poticaja kojima se stimuliraju investicije, promovira edukacija, daje podr�ka industrijskom razvoju i poti?e istra�ivanje i inovacije. Ovi poticaji mogu biti uspje�ni ukoliko su stabilni tokom vremena, te budu prilago?eni za specifi?ne uvjete zemlje. Donosioci odluka trebaju uzeti u obzir slijede?e:

- dugoro?ni utjecaj kori�tenja OIE na balansiranje razmjene elektri?ne energije sa drugim dr�avama

- kori�tenje mehanizama koji poti?u razvoj loklane industrije, moraju biti skrojeni prema pojedinim snagama i slabostima zemlje

- utjecaj OIE na prihode i zaposljenje kroz sve segmente lanca vrijednosti

- potencijal kori�tenja OIE koji nije spojen na mre�u mo�e prili?no pobolj�ati ruralnu ekonomiju na tro�kovno-efikasan na?in

- intenzivnost emisija proizvodnih tehnologija mjerenu u gCO₂ po kWh kako bi se usporedio globalni utjecaj na okoli� po tehnologijama

Prvi ?lanak o izvje�taju mo�e se pro?itati ovdje, drugi ovdje, a tre?i ovdje.