Hrvatska energetska regulatorna agencija je 10. studenog objavila javnu raspravu o Desetogodi�njem planu razvoja hrvatske prijenosne mre�e koja je trajala samo dva tjedna, a za dokument koji ima 153 stranice.

U dokumentu se u planovima priklju?enja osim standardnih hidroelektrana od obnovljivih izvora energije u ve?em obimu spominju samo vjetroelektrane. Ostali obnovljivi izvori energije se spominju samo u kontekstu postojanja potencijala za iste, ali i o?ekivanje da ?e se takve elektrane isklju?ivo priklju?ivati na distribucijsku mre�u. Tako?er se u kontekstu malih distribuiranih izvora navodi da se njihov mogu?i utjecaj na prijenosnu mre�u ne uzima u obzir, �to zna?i da se ne o?ekuje ve?a realizacija takvih projekata.

Kod vjetroelektrana se ponavljaju stari problemi pri ?emu je prvi i najve?i problem jo� uvijek HOPS-ova kvota od 400 MW za vjetroelektrana o kojoj periodi?no pi�emo ve? godinama, a koja je u suprotnosti sa Energetskom strategijom Republike Hrvatske iz 2009. godine koja je navela 1.200 MW vjetroelektrana do 2020. godine. S obzirom da se ovaj problem vu?e ve? du�i niz godina bilo je za o?ekivati da HOPS predlo�i nova jasna rje�enja problema penetracije vjetroelektrana na prijenosnu mre�u, ali to na�alost nije slu?aj, te se samo spominju isti problemi (za koje je upitno da li su uop?e realni!) koji su poznati godinama. Time se sustavno ko?i razvoj sektora, a da se u smislu rje�avanja problema ne poduzima ni�ta.

Zanimljivo je da se HOPS u planu poziva na nediskriminatorni pristup pru�anja pristupa i usluge svim korisnicima prijenosne mre�e, a u isto vrijeme samo za vjetroelektrane navodi dubinski pristup financiranju priklju?ka vjetroelektrana za investitore. S druge strane HOPS planira investirati svoja sredstva kako bi omogu?io priklju?ak za termoelektrane za koje se planira izgradnja u slijede?ih deset godina. Istovremeno nigdje se ne navodi regulacijska uloga i sposobnost takvih elektrana u smislu pove?anja mogu?nosti prihvata vjetroelektrana na mre�u.

Ukoliko se pogledaju samo iznosi potencijalnih ulaganja konvencionalnih elektrana u odnosu na vjetroelektrane razlika je ogromna, pa se tako u idu?ih deset godina potencijalno planira ulo�iti ?ak 1,5 milijardi kuna u konvencionalne elektrane ukoliko budu izgra?ene, dok se za vjetroelektrane planira samo 317,5 milijjuna kuna. Jo� je zanimljivije da se iza 2020. godine uop?e ne planira ulo�iti sredstva u dodatni priklju?ak vjetroelektrana (odnosno mogu?nost ve?eg priklju?ka istih) dok se u toj fazi planira ?ak 740 milijuna kuna potencijalnih investicija u konvencionalne elektrane.

Ovakav plan je apsolutno suprotan ciljevima razvoja elektroenergetskog sektora prema Energetskoj strategiji Republike Hrvatske i EU direktivama, te se ovako mo�e o?ekivati isklju?ivo daljnje pove?anje ovisnosti o uvozu energenata, pa i elektri?ne energije, daljnja velika karbonizacija u sektoru, te dugoro?na nekonkurentna cijena proizvodne elektri?ne energije na tr�i�tu.

I makar je HOPS zadu�en isklju?ivo za transparentno upravljanje prijenosnom elektroenergetskom mre�om, ovakav desetogodi�nji plan se ne mo�e nazvati nikako druga?ije nego tendencioznim i nerazvojnim. Tendencioznim jer se implicira investiranje u priklju?ak za termoelektrane ?ime se iste subvencionira u odnosu na vjetroelektrane koje moraju dubinski pla?ati svoj priklju?ak na mre�u. Nerazvojnim jer se ne rje�avaju problemi sa integracijom ve?eg broja obnovljivih izvora u sustav direktno, nego se navode samo neke mogu?nosti rje�enja.