REN21 je objavio izvje�taj Obnovljivi izvori energije - 2014 Svjetski izvje�taj o stanju (Renewables 2014 Global Status Report - GSR) ?ije ?emo najzanimljivije dijelove ukratko prenijeti u desetak ?lanaka tokom idu?ih par mjeseci.

U ovom posljednjem ?lanku ?emo u najkra?im mogu?im crtama prenijeti poglavlje o stanju politi?kog okru�enja za obnovljive izvore energije bez ulaska u bilo kakve detalje. Distribuirani OIE u zemljama u razvoju kao poglavlje uop?e ne?emo obra?ivati, a za kraj ?emo prenijeti najva�nije crte pra?enja globalne energetske tranzicije. Ukoliko �elite vi�e detalja pro?itajte originalni ?lanak na engleskom jeziku.

Politi?ko okru�enje

Obnovljivi izvori energije su predmet poticajnih interesa za veliki broj dr�ava na svijetu. Broj dr�ava koje promoviraju razvoj i kori�tenje ovih tehnologija je pro�le godine ponovno porastao.

Vladaju?e strukture se okre?u obnovljivim izvorima energije kako bi ispunili primarni cilj odr�avanja i pro�irenja postoje?ih energetskih servisa, a drugi uklju?uju socijalne, politi?ke i ekonomske ciljeve uklju?uju?i smanjivanje zdravstvenog utjecaja i utjecaja na okoli� kori�tenjem energije, te pove?avanje pristupa energiji i sigurnosti opskrbe.

Do po?etka ove godine je neka vrsta poticaja postojala u 138 dr�ava �to je rast u odnosu na 127 zemalja godinu ranije. Od tih 138 dr�ava, 95 njih sa poticajima su bile zemlje u razvoju. Pro�le godine je fokus bio na reviziji postoje?ih poticaja pa je tako u mnogim zemljama do�lo do retroaktivnih promjena ?ime se ograni?io OIE rast. S druge strane neke dr�ave unapre?uju poticaje, te ih uskla?uju sa tehnolo�kim razvojem i razvojem doma?ih i me?unarodnih tr�i�ta.

Ciljevi poticaja

Postoje razli?iti ciljevi za obnovljive izvore energije pri ?emu se ve?ina fokusira na elektroenergetski sektor, ali sve va�niji postaju i ciljevi za obnovljivo grijanje i hla?enje, te transport. Ve?ina ciljeva se ve�e za specifi?nu godinu iako ima slu?ajeva da se cilja� na vi�e godina.

Pro�le godine je 12 dr�ava imalo ciljeve ba� za tu godinu pri ?emu je Al�ir postigao svoj cilj od 10 MW vjetroelektrana, Kina je postigla cilj od 49 GW OIE do 2013. godine, dok ih neke nisu dostigle kao �to je recimo bio Indijski od 4.325 MW novih OIE, a Tongo i Fiji nisu postigli 100% energije iz OIE. Francuska nije postigla cilj od 1.000 MW solarnih elektrana, a Ju�na Koreja nije dostigla 100 MW novih vjetroelektrana u 2013. godini.

Neke dr�ave su pak predstavile nove ciljeve, pa je tako Azerbejd�an postavio cilj od 9,7% OIE do 2020. godine, Butan je postavio cilj od 20 MW do 2025. godine, Kazahstan je postavio cilj od 3% OIE do 2020. godine, a Kenija je postavila cilj od 5.000 MW OIE do 2016. godine. Rusija je pak postavila cilj od 6 GW OIE do 2020. godine, dok je cilj Katara 2% OIE proizvodnje do 2020. godine.

Isto tako su mnoge zemlje promijenile ili unaprijedile svoje ciljeve pa je tako Kina postavila cilj od 18 GW vjetroelektrana i ukupno 35 GW solarnih elektrana do 2015. godine. Indija je postavila cilj od 55 GW OIE do 2017. godine, Portugal je postavio specifi?ne ciljeve za svaku tehnologiju, Velika Britanija je pove?ala cilj za priobalne vjetroelektrane na 39 GW do 2030. godine, dok je Njema?ka iste smanjila sa 25 GW na 15 GW do 2030. godine. To su samo neki od potencijalnih ciljeva pojedinih dr�ava.

Poticaji za elektri?nu energiju

U svijetu se koristi cijeli miks regulatornih politika, fiskalnih poticaja i javnih financijskih mehanizama uklju?uju?i feed-in-tarife, RPS-ove (obnovljivi standardni portfelji), smanjivanje poreza, niske zajmove, javne tendere, neto mjerenja - koji promoviraju kori�tenje obnovljivih izvora energije. U ve?ini slu?ajeva zemlje koriste razli?ite mehanizme koje smatraju najboljima za svoje slu?ajeve. Ve?ina akcija je pro�le godine bila povezana sa feed-in-tarifama koje su i najrasprostranjenije, te koje se prili?no modificiraju. Samo dvije dr�ave su uvele feed-in-tarife pro�le godine i to Kazahstan i Ekvador. U ve?ini zemalja se smanjuju feed-in-tarife i to ponajvi�e u Europi.

�to se ti?e neto mjerenja pet dr�ava ih je uvelo pro�le godine te ih sada ukupno koristi 43 dr�ave. U Europi ga je uvela Gr?ka za male solarne sustave i vjetroelektrane, kao i Latvija, a Ukrajina ga je uvela za male solare na krovovima. Honduras ga je uveo za projekte snage do 250 kW, dok su Filipini u prakti?ni rad uveli sustave predstavljene 2008. godine.

Kod dr�ava koje koriste tendere ili aukcije je njihov broj sko?io na 55 na po?etku godine sa samo 9 u 2009. godini. Predvodnici su i dalje Brazil, ?ile, Ekvador, Peru i Urugvaj, dakle dr�ave Latinske Amerike gdje je taj sustav i najrazvijeniji. U Europi je tendere obajvila Francuska za oceansku energiju, Italija za vjetroelektrane i Norve�ka za vjetroelektrane. I Rusija je objavila prve tendere za OIE projekte.

Osim toga su neke dr�ave uvele fiskalne poticaje i javno financiranje kako bi nadvladale barijere u razvoju, dok su pak u Europi neke dr�ave uvele dodatne poreze na OIE (Gr?ka), a Francuska je smanjila porez na solarnu fotonaponsku opremu.

Od pro�le godine se sve vi�e pojavljuju i poticaji za spremanje energije, pa je tako Ontario, Kanada uveo 50 MW cilj spremanja energije, Kalifornija je uvela cilj do 200 MW spremanja do 2015. godine, te 1,3 GW do 2020. godine.

Poticaji za grijanje i hla?enje

Globalno gledano, grijanje i hla?enje su odgovorni za skoro pola svjetske potra�nje za energijom. Moderna biomasa, direktno kori�tenje geotermalne energije i solarna toplinska energija zajedni?ki predstavljaju va�an dio proizvedene energije, te predstavljaju veliki potencijal za pokrivanje svjetskih rezidencijalnih, komercijalnih i industrijskih potreba za grijanjem i hla?enjem. Kao rezultat toga zemlje i dalje postavljaju ciljeve, poticaje i politiku za promociju tehnologija obnovljivog grijanja i hla?enja. Ipak ovaj sektor jako zaostaje za sektorom proizvodnje elektri?ne energije iz obnovljivih izvora energije.

EU zemlje su postavile specifi?ne ciljeve za obnovljivo grijanje i hla?enje. Osim toga neke zemlje u Africi, Europi i na Bliskom istoku su postavile ciljeve za grijanje vode solarom. Ukupno gledanje ciljevi za grijanje i hla?enje postoje u barem 41 dr�avi na svijetu i barem 19 dr�ava ima toplinsku obvezu kori�tenja OIE na dr�avnom ili regionalnom nivou kojim se promovira kori�tenje tehnologije obnovljivog grijanja.

Iako se potpora ovom sektoru uglavnom pove?ava postoje i slu?ajeve da se ista ukida pa tako u ?ileu nisu produ�ene olak�ice za solarne toplinske sustave, a u Indiji su smanjeni poticaji za solarno grijanje vode.

Transportni poticaji

Ve?ina politike povezana sa kori�tenjem obnovljivih izvora energije u transportnom sektoru se fokusira na potporu poizvodnje i promociju kori�tenja biogoriva. Tokom pro�le godine se nastavilo uvo?enje ili revizije takve politike u pojedinim zemljama, a naj?e�?e se koristi miks fiskalnih poticaja i regulative. Uobi?ajeno se koriste poticaji za proizvodnju biogoriva, porezni poticaji i mandati za smjese. Po?etkom ove godine� su mandati za smjese sa odre?enim udjelom biogoriva postojali u 33 zemlje.

Gradski i lokalni poticaji

Tisu?e mjesta i gradova imaju aktivne poticaje, planove i ciljeve za kori�tenje obnovljivih izvora energije. Sve ve?i broj poticaja se nastavio i pro�le godine po�to gradovi i lokalna vlada poku�avaju smanjiti emisije, te potaknuti lokalnu industriju, smanjiti potrebe za energijom kroz energetsku efikasnost, smanjiti stres za elektroenergetsku mre�u, posti?i sigurnost opskrbe i nezavisnost od dr�avne mre�e, te pove?ati otpornost na klimatske promjene. Lokalne vlade sve vi�e poku�avaju olak�ati financiranje OIE projekata, sve vi�e reguliraju te donose odluku o nabavi. Sve ve?a koordinacija izme?u lokalnih, regionalnih i dr�avnih vlada otvara vrata op?inama kako bi se pove?alo kori�tenje obnovljivih izvora energije i stimuliralo ubrzanu transformaciju tr�i�ta.

Akcije lokalnih vlasti ?esto komplementiraju, a u mnogim slu?ajevima i nadma�uju politiku na razini regije ili cijele dr�ave. Tako recimo 36 Indijskih gradova imaju solarne planove, a Danski Kopenhagen ima cilj od 100% OIE u elektri?nom energiji i grijanju i hla?enju do 2035. godine, te 100% OIE u svim sektorima do 2050. godine. Dr�avne vlade ?esto prou?avaju unutar nacionalne akcije te onda iskori�tavaju uspje�ne programe za podizanje ideje na dr�avnu razinu.

Ova godina je tako?er bila godina konsolidacija i ja?e participacije gradova u formalnim me?unarodnim klimatskim pregovorima. Prvi "Dani gradova" su odr�ani tokom 19.UNFCCC COP19 konferencije na kojoj su sudjelovali dr�avni ministri i gradona?elnici.

Pra?enje globalne energetske tranzicije

Razvoj obnovljivih izvora energije je tokom zadnjeg desetlje?a nadvladao sva o?ekivanja. Svjetska instalirana snaga i proizvodnja iz svih obnovljivih tehnologija se prili?no pove?ala, a poticaji za razvoj su se pro�irili na sve vi�e zemalja i regija u svijetu.

Tablica 1: Pregled dodanih instalacija tokom 2013. po tehnologijama, te ukupna instalirana proizvodnja na kraju 2013.

REN21 je postala prva me?unarodna organizacija koja je po?ela pratiti razvoj obnovljivih izvora energije nakon svoga osnutka, te uspje�no izdaje najiscprniji svjetski pregled stanja obnovljivih svake godine. Danas na godi�njem REN21 izvje�taju sura?uje vi�e od 500 stru?njaka.

Razvoj po?etkom 2000-ih je pokazao trend porasta OIE investicija, instalirane snage i integracije u svim sektorima. Ipak ve?ina srednjostruja�kih izvje�taja nije pretpostavila ubrzani rast obnovljivih koji se dogodio tokom zadnjeg desetlje?a. Ve?ina je predvi?ala instaliranu snagu do 2020. godine na razini one koja je nadma�ena ve? 2010. godine.

Nekoliko faktora je postavilo temelje za ovaj ubrzani rast. Energetska kriza koja je po?ela 1970-ih, te svaki budu?i svjetski naftni �ok je potvrdio ulogu energije u dr�avnoj i ekonomskoj sigurnosti. Nekoliko dr�ava kao �to su Njema?ka, Danska, �panjolska i SAD su stvorile kriti?na rana tr�i�ta za obnovljive izvore energije �to je potaknulo prvi tehnolo�ki napredak te time postavilo temelje za eksplozivni rast tr�i�ta. Sve ve?a �elja za ubla�ivanjem klimatskih promjena te adaptacija na njene utjecaje je dodatno utjecala na moment.

Udio OIE u svjetskim sektorima topline, elektri?ne energije i transportu konstantno rastu s time da taj rast nije bio toliki zbog sve ve?e potra�nje za energijom i sve vi�e stanovnika pogotovo u zemljama u razvoju i nadolaze?im ekonomijama. Unato? tome tr�i�ta OIE i tehnolo�ki razvoj su bili ubrzani ?ak i u usporedbi sa drugim tehnologijama u razvoju kao �to su mobilni telefoni.

Najve?i udio i dalje imaju i hidroelektrane, ?ija se prednost ispred drugih izvora OIE ipak uvelike smanjila. �to se ti?e proizvodnje elektri?ne energije prve su hidroelektrane, dok biomasa ima najve?i udio u ukupnoj OIE proizvodnji. Tradicionalna biomasa je ostala konstantna ili je pala u zadnjem desetlje?u dok moderna biomasa ubrzano raste.

Vjetroelektrana ima osam puta vi�e od po?etka 2004. godine. Do kraja pro�le godine su 24 zemlje imale vi�e od 1.000 MW vjetroelektrana, a prosje?ni vjetroagregat ima duplo ve?u snagu nego prije 10 godina, te su tro�kovi istih tako?er pali zbog ?ega je energija vjetra postala konkurentna sa novim fosilnim gorivima na mnogim dana�njim tr�i�tima.

Solarni fotonapon je najbr�e rastu?a energetska tehnologija do sada, te je od 2004. godine instalirana snaga narasla ?ak 53 puta. Zadnjih 10 godna je do�lo do spektakulranog pada tro�kova sustava zbog tehnolo�kog napretka, bolje efikasnosti i ve?e industrijske proizvodnje. Tro�kovi su pali za ?ak 60% od 2011. do 2012. godine, za �to je zaslu�na Kina koja dominira u svjetskoj proizvodnji modula i ?elija. U istom periodu je instalirana CSP snaga porasla 10 puta pri ?emu se investicije pomalo pomi?u sa �panjolske i SAD-a sa ubrzanim razvojem u JAR-u, Bliskom Istoku, Aziji, Sjevernoj Africi i Latinskoj Americi.

Geotermalna energija je tako?er pove?ala proizvodnju elektri?ne i toplinske energije, dok su oceanske tehnologije za proizvodnju elektri?ne energije tako?er imale veliki razvoj u zadnjih 10 godina.

Iako je u elektri?nom sektoru do�lo do velikog razvoja u zadnjem destlje?u obnovljivo grijanje i hla?enje su zaostali. Iako se tokom zadnjeg desetlje?a desio veliki rast u kori�tenju geotermalne, solarne toplinske i biomase za grijanje vode i prostora te hla?enje. No, s obzirom da je udio grijanja i hla?enja u kona?noj potro�nji energije puno ve?i od onog elektri?ne energije razvoj tog sektora je prili?no va�an.

U transportnom sektoru se kori�tenje OIE u obliku biogoriva pove?alo za 15 puta, dok se kori�tenje etanola pove?alo za ?etiri puta. Osim toga pojavile su se i inicijative za povezivanje OIE elektri?ne energije sa elektri?nim transportom.

Obe?avaju?a budu?nost za OIE

Za razliku od 2004. godine, kori�tenje OIE tehnologija za proizvodnju elektri?ne energije, grijanje i hla?enje i prijevoz se sada koristi u mnogim zemljama na planeti te nedavni trendovi ukazuju na odr�ivi razvoj energetike u svijetu. Prije jednog desetlje?a OIE su bili jako zanimljivi onima koji su bili zainteresirani za udaljavanje od konvencionalnih goriva zbog utjecaja na okoli�. Danas su OIE demonstrirali da osim �to smanjuju utjecaj na okoli� poti?u ekonomski razvoj, stvaraju poslove te poma�u diverzifikaciji prihoda i stimuliraju novi tehnolo�ki razvoj.

Tablica 2: Pregled instalirane snage u sektoru proizvodnje elektri?ne energije po proizvodnoj tehnologiji

Udio OIE u svjetskoj proizvodnji elektri?ne energije se konstantno pove?ava dok se udio nuklearnih elektrana smanjuje. Ideja postizanja velikog udjela OIE (bez hidroelektrana) je bila radikalna prije 10 godina, ali je danas prema mnogim stru?njacima odr�iva. Nekoliko lokalnih, regionalnih i dr�avnih vlada se ve? obvezalo na 100% OIE u jednom ili vi�e sektora tokom idu?ih desetlje?a.

Unato? tome postoje mnogi izazovi za OIE sektor. Ogromni poticaji za fosilna goriva i nuklearne elektrane ostaju, te su jo� uvijek ve?i od poticaja za obnovljive izvore energije. Mnoge dr�ave ula�u sve ve?e resurse u istra�ivanje i kori�tenje nekonvencionalnih fosilnih resusrsa, dok se ve?ina vlada opire internalizaciji vanjskih tro�kova povezanih sa ekstrakcijom i kori�tenjem fosilnih goriva.

Novi razvoj i investicije u OIE, kao i napredak energetske efikasnosti se mora nastaviti ako se �eli posti?i ograni?avanje rasta svjetske temperature manje od 2 stupnjeva celzijusa. Kako bi se to dogodilo potrebna je stabilna i predvidiva politika odnosno politi?ki okvir. Integrirani politi?ki okvir koji bi uklju?ivao i energetsku efikasnost, te bi dodatno potaknuo svjetsku tranziciju prema OIE.

Posljednje desetlje?e je potaknulo tu energetsku tranziciju, ali ?e biti potreban zajedni?ki odr�ivi napor da se on i ostvari. Sa sve ambicioznijim ciljevima, inovativnom politikom i tehnolo�kim napretkom OIE mogu i dalje nadma�iti o?ekivanja te omogu?iti ?istu energetsku budu?nost.

Ostali ?lanci se mogu pro?itati�na sljede?im linkovima:

REN 21, prvi dio

REN 21, drugi dio

REN 21, tre?i dio

REN 21, ?etvti dio

REN 21, peti dio

REN 21, �esti dio