EPIA-ino izvje�?e "Global market outlook for photovoltaics 2014-2018" donosi podatke o dosada�njem razvoju svjetskog fotonaponskog tr�i�ta i predvi?anja za slijede?ih nekoliko godina. U prvom smo dijelu prenijeli trenutno stanje na tr�i�tu, a u ovom dijelu prenosimo EPIA-ina predvi?anja za nadolaze?e godine.

Predvi?anja za europsko tr�i�te

Dosada�nja EPIA-ina predvi?anja pokazala su se prili?no to?nima, te je i situacija na tr�i�tu u 2013. godini, kada je zabilje�eno 38,4 GW, bila u prosjeku najlo�ijeg (28 GW) i najboljeg (48 GW) scenarija.

Prema dosada�njoj nestabilnoj situaciji na tr�i�tu i relativno nepovoljnim zakonodavnim okvirima i poticajima, i u slijede?im godinama situacija na tr�i�tu mogla bi biti nestabilna. Drasti?no smanjenje FiT programa usporiti ?e tr�i�te, a u najlo�ijem scenariju, bez dr�avnih potpora, europsko tr�i�te moglo bi zna?ajno oslabiti i bilje�iti rast od 6 do 8 GW. U najboljem scenariju tr�i�te bi se moglo stabilizirati i u 2015. godini nastaviti daljnji rast potaknut konkurentno�?u na novim europskim tr�i�tima. To bi trebalo stabilizirati najve?a europska fotonaponska tr�i�ta, Njema?ku i Italiju, nastaviti rast u �panjolskoj i Francuskoj, te nastaviti trenutnu zakonodavnu situaciju u Ujedinjenom Kraljevstvu. Doprinos tr�i�ta srednje veli?ine, kao �to su Belgija, Nizozemska, Danska, �vicarska, Austrija i Portugal trebao bi pomo?i odr�ati stanje na tr�i�tu na sli?nim razinama kao iz 2013. godine.

O?ekuje se da bi do kraja 2018. godine moglo biti postavljeno ukupno izme?u 119 i 156 GW FN sustava. Do kraja 2013. godine bilo je postavljeno 81,5 GW, te bi u najboljem slu?aju do kraja 2015. godine Europa mogla dose?i 100 GW.

U nadolaze?im godinama posebno ?e biti zanimljivo pratiti zemlje koje do sada nisu imale postavljene zna?ajne kapacitete, i to zbog velikog neiskori�tenog potencijala, ali i mogu?nosti svjedo?enja druga?ijem razvoju tr�i�ta od na?ina na koji se do sada razvijalo u naprednijim europskim zemljama. To se posebice odnosi na Poljsku, Hrvatsku, Ma?arsku i Irsku, te dio dr�ava koje nisu ?lanice EU, kao �to su Turska i neke balkanske dr�ave.

U izvje�?u se isti?e kako su ciljevi iz 2009. godine, postavljeni u Nacionalnom akcijskom planu za obnovljive izvore energije (NREAP), daleko od dana�nje situacije na fotonaponskom tr�i�tu, te bi gotovo sve zemlje, osim Njema?ke i Gr?ke, morale ponovo odrediti svoje planove i definirati ciljeve.

EPIA-ini scenariji objavljeni 2012. godine pokazuju da bi udio fotonapona u elektroenergetskom miksu do 2030. godine mogao biti izme?u 10 i 15%. Prema dana�njoj situaciji, bez zna?ajnijih zakonodavnih promjena udio od 7 do 11% ?ini se realisti?niji.

EPIA-ine procjene potencijala za 2020. godinu gotovo su dvostruko ve?e od planova zadanih u NREAP-u, te iznose 150 GW, dok su NREAP ciljevi postavljeni na 84 GW.

Predvi?anja za svjetsko tr�i�te

Prema najlo�ijem scenariju, u sljede?ih pet godina svjetsko bi tr�i�te moglo godi�nje rasti za 35 do 39 GW, a takva stagnacija rezultat je smanjenja rasta u Europi i problema uspostavljanja odr�ivih tr�i�ta u zemljama u rastu. Diljem svijeta fotonapon ?e i dalje ovisiti o zakonodavnim okvirima, a dono�enje politi?kih odluka odraziti ?e se na sveukupno stanje na tr�i�tu. Najbolji scenarij predvi?a slabije europsko tr�i�te i rastu?e tr�i�te u ve?ini zemalja u razvoju.

U najboljem scenariju europsko tr�i�te bi moglo bilje�iti godi�nji rast od 13 GW, te pove?anje na 17 GW kroz slijede?ih 5 godina, te bi u tom slu?aju svjetsko tr�i�te u 2018. godini moglo zabilje�iti rast ve?i od 68,6 GW. Azijsko-pacifi?ka regija, uklju?uju?i Kinu, trebala bi ?initi najve?i udio u rastu u slijede?im godinama, te bi u najboljem slu?aju za pet godina ukupni postavljeni fotonaponski sustavi mogli iznositi 430,3 GW.

�

Izvor: http://www.epia.org/home/