EPIA-ino izvješće "Global market outlook for photovoltaics 2014-2018" donosi podatke o dosadašnjem razvoju svjetskog fotonaponskog tržišta i predviđanja za slijedećih nekoliko godina. U prvom smo dijelu prenijeli trenutno stanje na tržištu, a u ovom dijelu prenosimo EPIA-ina predviđanja za nadolazeće godine.

Predviđanja za europsko tržište

Dosadašnja EPIA-ina predviđanja pokazala su se prilično točnima, te je i situacija na tržištu u 2013. godini, kada je zabilježeno 38,4 GW, bila u prosjeku najlošijeg (28 GW) i najboljeg (48 GW) scenarija.

Prema dosadašnjoj nestabilnoj situaciji na tržištu i relativno nepovoljnim zakonodavnim okvirima i poticajima, i u slijedećim godinama situacija na tržištu mogla bi biti nestabilna. Drastično smanjenje FiT programa usporiti će tržište, a u najlošijem scenariju, bez državnih potpora, europsko tržište moglo bi značajno oslabiti i bilježiti rast od 6 do 8 GW. U najboljem scenariju tržište bi se moglo stabilizirati i u 2015. godini nastaviti daljnji rast potaknut konkurentnošću na novim europskim tržištima. To bi trebalo stabilizirati najveća europska fotonaponska tržišta, Njemačku i Italiju, nastaviti rast u Španjolskoj i Francuskoj, te nastaviti trenutnu zakonodavnu situaciju u Ujedinjenom Kraljevstvu. Doprinos tržišta srednje veličine, kao što su Belgija, Nizozemska, Danska, Švicarska, Austrija i Portugal trebao bi pomoći održati stanje na tržištu na sličnim razinama kao iz 2013. godine.

Očekuje se da bi do kraja 2018. godine moglo biti postavljeno ukupno između 119 i 156 GW FN sustava. Do kraja 2013. godine bilo je postavljeno 81,5 GW, te bi u najboljem slučaju do kraja 2015. godine Europa mogla doseći 100 GW.

U nadolazećim godinama posebno će biti zanimljivo pratiti zemlje koje do sada nisu imale postavljene značajne kapacitete, i to zbog velikog neiskorištenog potencijala, ali i mogućnosti svjedočenja drugačijem razvoju tržišta od načina na koji se do sada razvijalo u naprednijim europskim zemljama. To se posebice odnosi na Poljsku, Hrvatsku, Mađarsku i Irsku, te dio država koje nisu članice EU, kao što su Turska i neke balkanske države.

U izvješću se ističe kako su ciljevi iz 2009. godine, postavljeni u Nacionalnom akcijskom planu za obnovljive izvore energije (NREAP), daleko od današnje situacije na fotonaponskom tržištu, te bi gotovo sve zemlje, osim Njemačke i Grčke, morale ponovo odrediti svoje planove i definirati ciljeve.

EPIA-ini scenariji objavljeni 2012. godine pokazuju da bi udio fotonapona u elektroenergetskom miksu do 2030. godine mogao biti između 10 i 15%. Prema današnjoj situaciji, bez značajnijih zakonodavnih promjena udio od 7 do 11% čini se realističniji.

EPIA-ine procjene potencijala za 2020. godinu gotovo su dvostruko veće od planova zadanih u NREAP-u, te iznose 150 GW, dok su NREAP ciljevi postavljeni na 84 GW.