Jedan od glavnih argumenata postoje?e politi?ke garniture koja u trenutku pisanja ovog ?lanka sada ve? gotovo dvije godine sjedi na vlasti i koja gura takozvane kapitalne projekte jest upravo zapo�ljavanje. Ti kapitalni projekti o kojima se pri?a uklju?uju i guranje nekih od ve?ih projekata u energetici, u prvom redu novih blokova termoelektrana na postoje?im lokacijama ili potpuno novih termoelektrana. Naravno, ta argumentacija u politi?kim krugovima i masovnim medijima ostaje na grubim brojkama nezaposlenih i potencijalno zaposlenih, dok se istovremeno nitko ne pita kakva je kvaliteta tih poslova. Drugim rije?ima, zaboravimo na trenutak suhoparne brojke �to ?e potencijalno zaposleni Hrvati jednog dana ?ak ako se i ostvare ovi projekti konkretno raditi?

Koju doma?u komponentu uklju?uje izgradnja termoelektrane?

Realno gledano, izgradnja jednog bloka termoelektrane je velik i kompleksan projekt koji privremeno mobilizira zna?ajnu koli?inu radne snage, posebice u procesu izgradnje postrojenja i monta�e opreme. To je projekt koji mo�e nakratko razbuditi gra?evinski sektor u smislu izvo?enja, ali ne mo�e ostvariti trajne pomake u smislu pokretanja industrijske proizvodnje. Drugim rije?ima, pro�la su vremena kada su se veliki energetski pogoni zna?ajnijim dijelom bili sastavljeni od doma?ih komponenti, iako ?ak niti tada neki od glavnih dijelova pogona tih velikih objekata (kotlovi, turbine, generatori, itd.) nisu nu�no proizvedeni na podru?ju biv�e dr�ave, nego su do�li s ove ili one strane �eljezne zavjese. Dodajmo jo� k tome ?injenicu da je tijekom devedesetih ispario zna?ajan dio potencijala doma?e proizvodnje opreme za industrijska i druga postrojenja i da oni koji su uspjeli pre�ivjeti ?esto nisu ulagali u njihov daljnji razvoj proizvoda da bi ostali u trendu s me?unarodnom konkurencijom, nerealno je o?ekivati da ?e jedan �kapitalna� termoelektrana ostvariti snove na�ih politi?ara i dovesti do trajnog zapo�ljavanja u proizvodnom sektoru u ve?em broju. Sli?na pri?a je i u sektoru projektiranja gdje jo� uvijek postoje tvrtke koje bi teoretski mogle projektirati ?itavu termoelektranu, ali gdje ?e se ono najvjerojatnije svesti na nostrifikaciju i prilago?avanje glavnih dijelova projekata koje je napravio netko izvana. Drugim rije?ima, kao �to je ve? prije re?eno, doma?a komponenta izgradnje termoelektrane se uglavnom svodi na izvo?enje gra?evinskih i monta�nih radova.

Za�to je strana komponenta u obnovljivim izvorima tolika boljka?

Zanimljiv mi je argument protiv obnovljivih izvora energije kojeg sam u posljednjih gotovo desetak godina imao prilike ?uti, podjednako u masovnim medijima i pojedinim politi?kim krugovima, ali i od kolega u struci o tome kako primjena obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj ne uklju?uje doma?u komponentu i zbog toga ne bi trebala biti strate�ka odrednica razvoja energetike u Hrvatskoj. Iako je dovoljno prelistati nekoliko ?lanaka na ovome portalu da se ta suluda ideja vrlo jednostavno pobije, ?ak i da je to u potpunosti istina, zanimljivo je licemjerje u tretmanu alternativnih izvora energije u odnosu na konvencionalne. Drugim rije?ima, ?ini se da nikog ne smeta ?injenica da je doma?a komponenta prilikom izgradnje termoelektrane zna?ajno niska, no kad je u pitanje kori�tenje solarne energije ili energije vjetra, odjednom ?injenica da je vjetroagregat proizveden u Njema?koj, a solarni panel u Kini postaje nu�an i dovoljan razlog da ih dr�ava prestane poticati, a struka postaje spremna odbacivati kao dio mogu?eg rje�enja za energetske probleme Hrvatske. Na�alost, takav je stav isklju?ivo produkt neinformiranosti i ignorancije politi?kih struktura i ostalih koji odlu?uju o energetskoj budu?nosti Hrvatske.�

Zeleno zapo�ljavanje ne smije se tretirati samo kao brojka

Jedna od stvari koja me izuzetno smeta ve? neko vrijeme u ovoj dr�avi jest da stalno slu�am o zapo�ljavanju isklju?ivo kroz brojke, gdje se potpuno zaboravljaju vrsta posla i uvjeti rada u kojima zaposlenici rade. Ne samo da se ne uzima u obzir kvaliteta radnih mjesta, nego se ?ini kao da je zapo�ljavanje samo sebi postalo svrha. U tom smislu moram na�alost zamjeriti i svojim kolegama koji redovno govore o tzv. �zelenim poslovima� kroz brojke i broj?ani potencijal zapo�ljavanja, a ?esto zaboravljaju istaknuti prednosti zaposlenja u tom sektoru. Pri tome ne mislim isklju?ivo na umjetno stvorenu tr�i�nu potrebu za energetskim certifikatima koja je dovela taj tr�i�ni segment energetske u?inkovitosti do razine lakrdije, ve? o konkretnom kvantitativnom i kvalitativnom potencijalu zapo�ljavanja u proizvodnom i uslu�nom sektoru vezanom uz ekologiju i obnovljive izvore energije i energetsku u?inkovitost u Hrvatskoj. Naime, otvaranjem tr�i�nog segmenta upravo u tim sektoru postoji potencijal za otvaranjem odre?enog broja vrlo kvalitetnih radnih mjesta, samo na�alost zbog nepovoljne tr�i�ne klime koja uklju?uje i �izofrene promjene strate�kog i zakonodavnog okvira te nedostatak kvalitetnih izvora financiranja za projekte zelene energetike ta radna mjesta jo� uvijek ?ini potencijalnim.

Zelena energetika nije za svakoga � ili mo�da je?

Zaboravimo na trenutak ?injenicu da sustavno dr�avno poticanje obnovljivih izvora energije kroz poticajnu otkupnu cijenu elektri?ne energije nije ostvarilo svoj cilj pove?anja udjela obnovljivih izvora energije i pomirimo se s ?injenicom da je dr�ava bez obzira na to jednostavno zatvorila pipu (http://www.h-alter.org/vijesti/ekologija/energija-kraj-povjerenja-u-drzavu). Nemojmo tra�iti krivca u nerazumijevanju politi?kih struktura fiksiranih na rezove jer od njih razumijevanje uz ?injenicu da je Hrvatska ve? �estu godinu za redom u recesiji niti ne treba o?ekivati. Umjesto toga, vrijeme je da se gra?ani koji �ele vidjeti i koristit obnovljive izvore energije okrenu svojim susjedima i pokrenu lokalne� inicijative koje ?e dovesti do pritiska na lokalne vlasti i pokretanja s mrtve to?ke. Jedno od mogu?ih rje�enja na koje s optimizmom gledam jest pokretanje energetskih zadruga (http://www.obnovljivi.com/aktualno/2826-energetske-zadruge-kao-buducnost-energetike) na lokalnim razinama, ?ija scena u Hrvatskoj trenutno broji gotovo desetak njih u raznim stadijima djelovanja. ?injenica jest da sam tijekom posljednjih godinu dana aktivnog djelovanja u sektoru zelene energetike nai�ao na velik interes gra?ana i nekolicinu odli?nih ideja u tom sektoru koje se na�alost nisu uspjele realizirati, upravo zbog polaganja nade u dr�avu ili manjka kvalitetnih izvora financiranja

Druga velika stvar u koju ja osobnu pola�em nadu jest skoro osnivanje eti?ne banke u Hrvatskoj (http://www.h-alter.org/vijesti/hrvatska/budjenje-banktivizma) koja bi mogla barem djelomi?no rije�iti problem financiranja projekata zelene energetike, jer glavni izvor financiranja za takve projekte ne bi trebali biti isklju?ivo EU fondovi, iako vrlo kreativnih primjera (http://www.obnovljivi.com/hrvatska-i-regija/2933-viseci-solarni-paneli-za-solarnu-elektranu-u-virovitici) ?ak i u Hrvatskoj ima. Drugim rije?ima, o?ito je potrebna jedna ili vi�e financijskih institucija koje ?e pratiti daljnji razvoj zelene energetike i koje bi trebale prodrmati taj sektor. Ako to ne?e biti eti?na banka te�ko mi je vjerovati da ?e netko drugi za to smo?i snagu i pokazati razumijevanje.