Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

E-mail
Autor Ivan Szekeres   
ÄŚetvrtak, 24 Srpanj 2014 20:56

Jedan od glavnih argumenata postoje?e politi?ke garniture koja u trenutku pisanja ovog ?lanka sada ve? gotovo dvije godine sjedi na vlasti i koja gura takozvane kapitalne projekte jest upravo zapošljavanje. Ti kapitalni projekti o kojima se pri?a uklju?uju i guranje nekih od ve?ih projekata u energetici, u prvom redu novih blokova termoelektrana na postoje?im lokacijama ili potpuno novih termoelektrana. Naravno, ta argumentacija u politi?kim krugovima i masovnim medijima ostaje na grubim brojkama nezaposlenih i potencijalno zaposlenih, dok se istovremeno nitko ne pita kakva je kvaliteta tih poslova. Drugim rije?ima, zaboravimo na trenutak suhoparne brojke što ?e potencijalno zaposleni Hrvati jednog dana ?ak ako se i ostvare ovi projekti konkretno raditi?

Koju doma?u komponentu uklju?uje izgradnja termoelektrane?

Realno gledano, izgradnja jednog bloka termoelektrane je velik i kompleksan projekt koji privremeno mobilizira zna?ajnu koli?inu radne snage, posebice u procesu izgradnje postrojenja i montaže opreme. To je projekt koji može nakratko razbuditi gra?evinski sektor u smislu izvo?enja, ali ne može ostvariti trajne pomake u smislu pokretanja industrijske proizvodnje. Drugim rije?ima, prošla su vremena kada su se veliki energetski pogoni zna?ajnijim dijelom bili sastavljeni od doma?ih komponenti, iako ?ak niti tada neki od glavnih dijelova pogona tih velikih objekata (kotlovi, turbine, generatori, itd.) nisu nužno proizvedeni na podru?ju bivše države, nego su došli s ove ili one strane željezne zavjese. Dodajmo još k tome ?injenicu da je tijekom devedesetih ispario zna?ajan dio potencijala doma?e proizvodnje opreme za industrijska i druga postrojenja i da oni koji su uspjeli preživjeti ?esto nisu ulagali u njihov daljnji razvoj proizvoda da bi ostali u trendu s me?unarodnom konkurencijom, nerealno je o?ekivati da ?e jedan „kapitalna“ termoelektrana ostvariti snove naših politi?ara i dovesti do trajnog zapošljavanja u proizvodnom sektoru u ve?em broju. Sli?na pri?a je i u sektoru projektiranja gdje još uvijek postoje tvrtke koje bi teoretski mogle projektirati ?itavu termoelektranu, ali gdje ?e se ono najvjerojatnije svesti na nostrifikaciju i prilago?avanje glavnih dijelova projekata koje je napravio netko izvana. Drugim rije?ima, kao što je ve? prije re?eno, doma?a komponenta izgradnje termoelektrane se uglavnom svodi na izvo?enje gra?evinskih i montažnih radova.

Zašto je strana komponenta u obnovljivim izvorima tolika boljka?

Zanimljiv mi je argument protiv obnovljivih izvora energije kojeg sam u posljednjih gotovo desetak godina imao prilike ?uti, podjednako u masovnim medijima i pojedinim politi?kim krugovima, ali i od kolega u struci o tome kako primjena obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj ne uklju?uje doma?u komponentu i zbog toga ne bi trebala biti strateška odrednica razvoja energetike u Hrvatskoj. Iako je dovoljno prelistati nekoliko ?lanaka na ovome portalu da se ta suluda ideja vrlo jednostavno pobije, ?ak i da je to u potpunosti istina, zanimljivo je licemjerje u tretmanu alternativnih izvora energije u odnosu na konvencionalne. Drugim rije?ima, ?ini se da nikog ne smeta ?injenica da je doma?a komponenta prilikom izgradnje termoelektrane zna?ajno niska, no kad je u pitanje korištenje solarne energije ili energije vjetra, odjednom ?injenica da je vjetroagregat proizveden u Njema?koj, a solarni panel u Kini postaje nužan i dovoljan razlog da ih država prestane poticati, a struka postaje spremna odbacivati kao dio mogu?eg rješenja za energetske probleme Hrvatske. Nažalost, takav je stav isklju?ivo produkt neinformiranosti i ignorancije politi?kih struktura i ostalih koji odlu?uju o energetskoj budu?nosti Hrvatske. 

Zeleno zapošljavanje ne smije se tretirati samo kao brojka

Jedna od stvari koja me izuzetno smeta ve? neko vrijeme u ovoj državi jest da stalno slušam o zapošljavanju isklju?ivo kroz brojke, gdje se potpuno zaboravljaju vrsta posla i uvjeti rada u kojima zaposlenici rade. Ne samo da se ne uzima u obzir kvaliteta radnih mjesta, nego se ?ini kao da je zapošljavanje samo sebi postalo svrha. U tom smislu moram nažalost zamjeriti i svojim kolegama koji redovno govore o tzv. „zelenim poslovima“ kroz brojke i broj?ani potencijal zapošljavanja, a ?esto zaboravljaju istaknuti prednosti zaposlenja u tom sektoru. Pri tome ne mislim isklju?ivo na umjetno stvorenu tržišnu potrebu za energetskim certifikatima koja je dovela taj tržišni segment energetske u?inkovitosti do razine lakrdije, ve? o konkretnom kvantitativnom i kvalitativnom potencijalu zapošljavanja u proizvodnom i uslužnom sektoru vezanom uz ekologiju i obnovljive izvore energije i energetsku u?inkovitost u Hrvatskoj. Naime, otvaranjem tržišnog segmenta upravo u tim sektoru postoji potencijal za otvaranjem odre?enog broja vrlo kvalitetnih radnih mjesta, samo nažalost zbog nepovoljne tržišne klime koja uklju?uje i šizofrene promjene strateškog i zakonodavnog okvira te nedostatak kvalitetnih izvora financiranja za projekte zelene energetike ta radna mjesta još uvijek ?ini potencijalnim.

Zelena energetika nije za svakoga – ili možda je?

Zaboravimo na trenutak ?injenicu da sustavno državno poticanje obnovljivih izvora energije kroz poticajnu otkupnu cijenu elektri?ne energije nije ostvarilo svoj cilj pove?anja udjela obnovljivih izvora energije i pomirimo se s ?injenicom da je država bez obzira na to jednostavno zatvorila pipu (http://www.h-alter.org/vijesti/ekologija/energija-kraj-povjerenja-u-drzavu). Nemojmo tražiti krivca u nerazumijevanju politi?kih struktura fiksiranih na rezove jer od njih razumijevanje uz ?injenicu da je Hrvatska ve? šestu godinu za redom u recesiji niti ne treba o?ekivati. Umjesto toga, vrijeme je da se gra?ani koji žele vidjeti i koristit obnovljive izvore energije okrenu svojim susjedima i pokrenu lokalne  inicijative koje ?e dovesti do pritiska na lokalne vlasti i pokretanja s mrtve to?ke. Jedno od mogu?ih rješenja na koje s optimizmom gledam jest pokretanje energetskih zadruga (http://www.obnovljivi.com/aktualno/2826-energetske-zadruge-kao-buducnost-energetike) na lokalnim razinama, ?ija scena u Hrvatskoj trenutno broji gotovo desetak njih u raznim stadijima djelovanja. ?injenica jest da sam tijekom posljednjih godinu dana aktivnog djelovanja u sektoru zelene energetike naišao na velik interes gra?ana i nekolicinu odli?nih ideja u tom sektoru koje se nažalost nisu uspjele realizirati, upravo zbog polaganja nade u državu ili manjka kvalitetnih izvora financiranja

Druga velika stvar u koju ja osobnu polažem nadu jest skoro osnivanje eti?ne banke u Hrvatskoj (http://www.h-alter.org/vijesti/hrvatska/budjenje-banktivizma) koja bi mogla barem djelomi?no riješiti problem financiranja projekata zelene energetike, jer glavni izvor financiranja za takve projekte ne bi trebali biti isklju?ivo EU fondovi, iako vrlo kreativnih primjera (http://www.obnovljivi.com/hrvatska-i-regija/2933-viseci-solarni-paneli-za-solarnu-elektranu-u-virovitici) ?ak i u Hrvatskoj ima. Drugim rije?ima, o?ito je potrebna jedna ili više financijskih institucija koje ?e pratiti daljnji razvoj zelene energetike i koje bi trebale prodrmati taj sektor. Ako to ne?e biti eti?na banka teško mi je vjerovati da ?e netko drugi za to smo?i snagu i pokazati razumijevanje.

Tags:     zelena energetika      zeleni poslovi      zapošljavanje      obnovljivi izvori energije
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska rijeÄŤ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Obnovljivi izvori energije za po?etnike

OIE u regiji

Nove tehnologije

Nova energetika

Želite li više koristiti obnovljive izvore energije?