Aktualno
Obnovljiva obnova poplavljenih podru?ja |
![]() |
Autor Zoran Kordi? |
Srijeda, 11 Lipanj 2014 07:52 |
Ali, nakon nedavnih poplava, imamo li pravo više nadati se dobroj hidrološkoj sezoni koja bi ja?e pokrenula proizvodnju iz velikih hidroelektrana? Rijeke imaju svoje zakonitosti, a poplave, kao ova nedavna su najgori mogu?i scenarij za naseljeno stanovništvo. Pozitivan primjer kako u nesre?i vidjeti priliku je dopis kojim su tri organizacije civilnog društva (Zeleni forum, Platforma 112 i Mreža za ruralni razvoj) pozvali na niskoenergetsku obnovu poplavljenih podru?ja. Takva obnova podrazumijeva obnovu poplavljenih ku?a od obnovljivih i biorazgradivih materijala (primjerice izolacija od slame, gline, ov?je vune) koji su lokalno dostupni (drvo, kamen). U dopisu zaklju?uju da ovakva obnova donosi brojne prednosti, od smanjene potrošnje energije (što vodi do manjih troškova za enegente), boljeg zdravlja ljudi koji borave u tim prostorima i pokretanje lokalne gospodarske aktivnosti. U ovakvoj obnovi sigurno ima mjesta i za korištenje obnovljivih izvora jer sun?evi toplinski kolektori i sustavi grijanja na šumsku biomasu mogu odli?no pokriti preostale potrebe za energijom u ku?anstvima, a osim što su cijenom prihvatljivi, mnoge županije daju i poticaje za njihovo korištenje. Na taj na?in obnova ne bi bila samo niskoenergetska, ve? i obnovljiva. Za jednostavne i prakti?ne tehnologije kao što su sun?evi toplinski kolektori, Zelena akcija i Zelena mreža aktivisti?kih grupa ve? godinama organiziraju dvodnevne te?ajeve za samogradnju, na internetu je objavljen i priru?nik. Za malo složenije tehnolgije kao što su fotonaposnki sustavi potrebno je pro?i edukaciju koja se danas provodi u brojnim obrazovnim ustanovama, kao što je primjerice solarni edukacijski centar u Zadru. Umjesto grijanja na lož ulje, mnoga ku?anstva prelaze na grijanje na pelete i drvnu sje?ku. Ove i sli?ne „niske tehnologije“ mogu zna?ajno poboljšati kvalitetu življenja i smanjiti ovisnost o neodrživim izvorima energije. Ne samo to, ove tehnologije mogu potaknuti i razvoj doma?ih proizvo?a?a opreme takvih sustava, kao i lokalno zapošljavanje. Udruženi, pojedinici mogu postati i zajedni?ki vlasnici malo ve?ih sustava i koristiti primjerice manje tokove i bivše mlinice kao male hidroelektrane (grad Pleternica u Slavoniji je vlasnik takve jedne male hidroelektrane koja opskrbljuje grad elektri?nom energijom). Iskustva vani pokazuju da lokalno stanovništvo ima najve?ih koristi od obnovljivih izvora kada se mještani udružuju u energetske zadruge i sami postaju (su)vlasnici elektrana na obnovljive izvore. Sami ili udruženi, pojedinci mogu sami kreirati u kojoj ?e mjeri koristiti obnovljive izvore i na koji na?in. Put prema energetskoj neovisnosti je održiv scenarij kakav si poplavljena podru?ja trebaju priuštiti, na korist svih mještana. |
Zadnje vijesti