Na sjednici vlade 13. velja?e ove godine usvojena je jo� jedna izmjena Tarifnog sustava za proizvodnju elektri?ne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Op?enita politika vlade i ministarstva gospodarstva, a posebno tarifni sustav na ovim je stranicama�kritiziran u vi�e navrata, a zadnja izmjena samo potvr?uje potpunu dezorijentiranost i manjak prijeko potrebnog stabilnog i suvislog zakonodavnog okvira - koji se pri tome dosljedno i provodi.

Izmjene koje su ovoga puta une�ene u Tarifni sustav odnose se prete�no na projekte vjetroelektrana i sun?anih elektrana.

Tako se u izmjenama definira produ�enje roka za dostavu bankovne garancije na 9 mjeseci uz sljede?e obja�njenje: "Budu?i da nositelji projekta nisu u mogu?nosti dostaviti bankarsku garanciju u rokovima definiranim Tarifnim sustavom, a to naro?ito zbog aktualnih gospodarskih i financijskih te�ko?a u gospodarstvu, odnosno nemogu?nosti ispunjavanja financijskih uvjeta poslovnih banaka prilikom izdavanja bankarskih garancija, ukazuje se potreba da se do sada predvi?eni rok od �est mjeseci produlji na rok od devet mjeseci, a kako bi se omogu?io nastavak razvoja projekata obnovljivih izvora energije koji su u visokom stupnju dovr�enosti."

Ovakva izmjena na prvo ?itanje zvu?i razumno. No postavlja se pitanje legalnosti iste. Naime, ukoliko postoje projekti koji nisu u stanju ishoditi bankovnu garanciju u zadanom roku, kao i projekti koji ?ekaju svoj red, nije li ovo izravno pogodovanje i kupovanje vremena prvima na u�trb drugih i ponovno mijenjanje pravila "u hodu"?

Isto tako, analizom projekata na tr�i�tu sasvim je jasno da su ovom odredbom u najte�i polo�aj stavljeni projekti vjetroelektrana koje su ishodile ugovor o otkupu elektri?ne energije, ali ih paralelno ko?e NAP (za koji mnogi argumentiraju da je sasvim nezakonit) i kvota HOPS-a (koja je i sa pravnog i sa tehni?kog stajali�ta vrlo upitna).

Tako da ovakva odredba privremeno kupuje vrijeme takvim projektima vjetroelektrana, ali zapravo im mo�da samo produ�uje agoniju i gasi vatru benzinom.

Neki drugi koraci koji bi kona?no omogu?ili daljnju izgradnju vjetroelektrana trenutno nisu poduzeti. Ali ?ak i da budu poduzeti u dovoljno kratkom vremenu da opravdaju ovakvu izmjenu u tarifnom sustavu, lako je mogu?e da ?e kratkoro?no pomo?i, ali dugoro?no unijeti samo jo� vi�e kaosa u sustav.

Druga izmjena odnosi se na prijelazne odredbe u ?lanku 29 tarifnog sustava uz sljede?e obja�njenje: "Isto tako, ovim Tarifnim sustavom pobolj�ava se status nositelju projekta koji je sklopio ugovor o otkupu elektri?ne energije sukladno odredbama Tarifnog sustava za proizvodnju elektri?ne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Narodne novine, broj 63/2012, 121/2012 i 144/2012), a koji do dana stupanja na snagu Tarifnog sustava nije nastupio rok za dostavu bankarske garancije, te se na taj se na?in takav nositelj projekta stavlja u jednak polo�aj s nositeljem projekta koji je sklopio ugovor o otkupu elektri?ne energije sukladno odredbama ovog Tarifnog sustava, te time pove?aju pravnu sigurnost i pravnu izvjesnost objektivnog pravnog poretka."

Postavlja se pitanje za�to je bilo potrebno zadirati u pro�li tarifni sustav i "stavljati nositelje projekta u jednak polo�aj"? Zna?i li to da je tarifni sustav bio diskriminiraju?i prema nekim projektima? Pozivanje na pravnu sigurnost i pravnu izvjesnost je pomalo smije�na nakon na?ina na koji je usvojen NAP, novi tarifni sustav, pa i na?ina na koji su tretirani projekti sun?anih elektrana, ali i vjetroelektrana.

Hrvatski obnovljivi rulet se nastavlja uz konstantno ga�enje po�ara, ali bez jasno izra�ene vizije i �elje da se isti ponekad i sprije?i.