Vlada je na sjednici 12.12.2013. usvojila izmjene i dopune tarifnog sustava kojeg je donijela prije nekih mjesec dana. Izmjene i dopune su uglavnom kozmeti?ke naravi, iako za postrojenja na bioplin, biomasu i integrirane fotonaponske sustave ima i zna?ajnijih promjena.

Pa je tako ispravljena gre�ka u starom tarifnom sustavu kod definiranja potrebne u?inkovitosti postrojenja na bioplin za ostvarivanje poticajne cijene, gdje je gre�kom uvjetovana minimalna u?inkovitost za poticaj za postrojenja na teku?a biogoriva, umjesto za postrojenja na bioplin. Ukratko � sukladno izmjenama postrojenja na bioplin, da bi stekla pravo na poticajnu cijenu moraju ostvariti u?inkovitost na godi�njoj razini od minimalno 50%. Sasvim legitimno na prvi pogled.

Me?utim isti uvjet nije postavljen za postrojenja na biomasu, ve? je kod njih definiran korekcijski faktor kojim se efektivno poti?e i efikasno i neefikasno kori�tenje biomase. Postavlja se pitanje za�to i koji je interes u takvoj definiciji? Posebno uzme li se u obzir da postrojenja na biomasu koriste i onaj dio �umske biomase koji mo�e biti koristan u druge svrhe. Dok istovremeno postrojenja na bioplin, uz proizvodnju energije, rje�avaju i problem �ivotinjskog i poljoprivrednog otpada, koji bi ina?e bio odgovoran za zaga?enje zemljine povr�ine i ispu�tanje emisija u atmosferu. A kao nusprodukt procesa dodatno ostaje na raspolaganju prirodno gnojivo za zemlju.

Tako?er, u definiciji korektivnog koeficijenta za biomasu bri�e se navod o tome da se isti odnosi na pretvorbu primarne energije goriva u isporu?enu elektri?nu energiju i proizvedenu korisnu toplinu.

Time su projekti biomase i bioplina stavljeni u neravnopravan polo�aj u sustavu poticaja, iako za lokalne zajednice postrojenja na bioplin donose ve?u gospodarsku vrijednost. Takav potez mo�e se definirati kao pogodovanje elektranama na biomasu u suprotnosti sa tehni?kim i ekolo�kim trendovima u primjeni istih ili kao zakidanje elektrana na bioplin kojima se, iako rje�avaju i cijeli niz drugih problema lokalne zajednice, propisuje da moraju ispuniti kompliciraniji uvjet za zadovoljavanje kriterija sustava poticaja.

Ima izmjena i vezano za integrirane fotonaponske sustave. Pa je tako promijenjen kompletan ?lanak 6 koji se odnosi na integrirane fotonaponske sustave koji definira potro�nju na mjestu proizvodnje. Definirana je kategorija povezanog kupca i na?in dokazivanja potro�nje na mjestu prizvodnje ukoliko nositelj projekta i vlasnik gra?evine nisu ista osoba. ?ime se, unato? uvjetovanom poticaju za potro�nju na mjestu proizvodnje, i dalje omogu?ava pravni okvir za realizaciju projekata uz najam krova.

Tako?er, za fotonaponske sustave je ispravljena i nelogi?nost na koju smo ukazali vezano za cijenu poticanja vlastite potro�nje i cijenu za prekomjerno proizvedenu energiju. Naime, u prvotnoj verziji tarifnog sustava se velikom razlikom u navedenim cijenama prakti?ki poticala potro�nja energija, �to je potpuno u suprotnosti sa te�njama o energetskoj u?inkovitosti. Tako je sada definirana cijena od 80% poticajne cijene za proizvedenu elektri?nu energiju koja se ne potro�i na mjestu proizvodnje za mjesec za koji se izdaje ra?un za proizvedenu elektri?nu energiju. Dok se puna poticajna cijena ispla?uje za energiju potro�enu na mjestu proizvodnje.

Op?enito, mo�e se re?i da su ove izmjene i dopune donijele pozitivne pomake, ali ve?inom sitne. Jedino zna?ajnije pobolj�anje je redefiniranje otkupne cijene za integrirane fotonaponske sustave, te se za trenutnu definiciju mo�e re?i da ima puno vi�e smisla nego prije.

Problem kvota i ostali navedeni u prvotnom komentaru tarifnog sustava su i dalje prisutni.