Obnovljivi izvori energije su nam potrebni, ali su skupi i potrebni su im poticaji. Ulaganje u ekologiju i odr�ivi razvoj je za bogate. Nemamo razvijenu industriju za obnovljive, te nam stoga nisu po�eljni jer ne otvaraju nova radna mjesta.

To su sve uobi?ajeni citati i izjave koje ?ete ?uti po medijima i stru?nim skupovima od ve?ine onih koji se bave energetskom politikom u Hrvatskoj. I tih argumenata se dr�e svaki puta kada poku�avaju opravdati slabo iskori�tavanje obnovljivih, te prikazati nu�nu potrebu za novim velikim investicijskim projektima u energetici, posebno na podru?ju iskori�tavanja fosilnih goriva. Naravno, postoje i mnogi koji upozoravaju na sasvim suprotno - da Hrvatska od fosilnih goriva ima jo� manje koristi i prilika za razvoj gospodarstva nego u slu?aju kori�tenja obnovljivih. Da se i fosilna goriva jednako tako, ako ne i vi�e poti?u. Samo ne kroz javno transparentan sustav. Da se fosilna goriva poti?u i time �to im se ne kvantificira �teta koju ?ine u okoli�u, kao i utjecaj na ljudsko zdravlje. Da su u ovoj dr�avi u kojoj je industrija gotovo pa izumrla upravo obnovljivi slijede?a �ansa za usvajanje novih tehnologija i proizvodnje, �ansa koju mi uporno propu�tamo iskoristiti. Da su dugoro?no upravo ti, na�i obnovljivi izvori oni koji nam jedini mogu omogu?iti sigurnu i jeftiniju energiju i konkurentnije gospodarstvo.

Na zagreba?kom Fakultetu strojarstva i brodogradnje se tim mladih stru?njaka pod vodstvom prof. Nevena Dui?a bavi upravo ovom problematikom, te su odradili i objavili brojne istra�iva?ke radove na tu temu. Jedan od upe?atljivijih su prezentirali krajem pro�le godine u obliku rada i prezentacije.

Sa�etak rada prenosimo u cijelosti:

Ograni?avanje porasta globalnog zatopljenja i smanjenje emisija stakleni?kih plinova tra�i zaokret u dosada�njem vo?enju energetske politike mnogih zemalja. Dok tehnologije s minimalnim i gotovo nultim emisijama stakleni?kih plinova, postoje i primjenjuju se nekoliko dekada, zabrinjavaju?a je vrlo spora stopa rasta njihovog tr�i�nog udjela te jo� uvijek znatno ve?a ulaganja i subvencije u fosilna goriva na svjetskoj razini. Da bi do�lo do promjena potrebno je vrlo pomno planirati potro�nju i dobavu energije. Kvalitetno i racionalno predvi?anje budu?e energetske potro�nje osnovna je pretpostavka za naprednu analizu i modeliranje energetskih sustava te ?e kao ulazni podatak presudno utjecati na dimenzioniranje istih. Kroz ovaj rad odabran je bottom up pristup, kao najprimjerenija metodologija koja ?e opisati utjecaj pravnih, ekonomskih ili ?isto tehnolo�kih mehanizama. Scenariji dobave energije u potpuno obnovljivom energetskom sustavu za 2050. te mogu?nost ostvarivanja niskouglji?nog dru�tva su simulirani pomo?u H2RES i EnergyPLAN modela za energetsko planiranje. Usporedba korisne energije potrebne za grijanje u 2050. pokazuje razliku ve?u od 16%, za razli?iti tempo obnove postoje?ih zgrada u sektoru ku?anstva od 1% i 3% godi�nje. Svekolika elektrifikacija cestovnog prometa osobnih automobila u kombinaciji s postro�enim zahtjevima za u?inkovito�?u motora s unutra�njim izgaranjem mo�e dovesti i do 30% u�teda u usporedbi s referentnim scenarijem transportnog sektora u 2050. godini. U periodu 2030.-2050. mogu?e je smanjiti emisije stakleni?kih plinova za 82%, a kori�tenje obnovljivih izvore energije te proizvodnja sinteti?kih goriva omogu?uju prelazak na potpuno obnovljiv energetski sustav u Hrvatskoj u 2050. ?ime se mo�e otvoriti 192000 radnih mjesta samo u odr�avanju postrojenja i proizvodnji goriva, pove?ati sigurnost opskrbe te smanjiti vanjskotrgovinsku bilancu za cjelokupan uvoz fosilnih goriva, prema rezultatima simulacija, za 4-5 milijardi EUR.

Sve brojke navedene u sa�etku govore upravo suprotno onim izjavama sa po?etka teksta. A poruka je jasna - ne mo�emo si priu�titi ne krenuti putem niskouglji?nog razvoja i ekonomije bazirane na odr�ivim rje�enjima. Izme?u ostaloga rad se poziva i na istra�ivanje UNDP-a prema kojemu u Hrvatskoj 5-6% BDP-a godi�nje odlazi na subvencije za fosilna goriva. Zna?i oko 2 milijarde eura godi�nje. Kada se to usporedi sa potrebnim investicijama prelaska na 100% obnovljivi sustav do 2050., te kada se u obzir uzmu i u�tede uvoza fosilnih goriva, dolazi se do ?injenice da budu?e u�tede u nabavci i subvencioniranju fosilnih goriva mogu u potpunosti pokriti investicijske tro�kove prijelaza na obnovljive izvore energije.

Kompletan rad i prezentacija dostupni su na: Zelena ekonomija (rad), Zelena ekonomija (prezentacija).

S obzirom na ?injenice koje ovaj rad otkriva, te uzev�i dodatno u obzir i potencijale koje Hrvatska ima u izgradnji imid�a kroz ekolo�ku poljoprivredu i turizam, put koji je ovaj rad zacrtao do 2050. godine bi trebao biti prakti?ki jedina opcija koju bi trebalo sustavno provoditi.