Aktualno
Autor Leo Jerki? | ||||
ÄŚetvrtak, 06 Lipanj 2013 20:33 | ||||
Stranica 2 od 2
Italija Italija je deseta najve?a industrijska ekonomija svijeta te ima 60 milijuna stanovnika, a godišnja potrošnja elektri?ne energije je 285 TWh. 1980. su hidroelektrane proizvodile ?etvrtinu potreba za elektri?nom energijom te države, a danas je taj postotak na oko 12% zbog ve?e potražnje i smanjene gradnje novih hidroelektrana. Italija ima udio geotermalne energije od oko 2% još od 1960ih i 1970ih godina. Ipak, udio obnovljivih je bio u konstantnom padu do sredine prošlog desetlje?a kada je po?ela ve?a izgradnja solarnih fotonaponskih elektrana, vjetroelektrana i elektrana na biomasu. Vjetar je prošle godine imao udio od oko 5%, a biomasa od oko 4%, ali prava zvijezda u toj državi je solar koji je od 2007. do prošle godine došao na udio od ?ak 6% u ukupnoj potražnji elektri?ne energije. Sve zajedno udio obnovljivih je 17% ukupne potražnje, ne ra?unaju?i velike hidroelektrane. Španjolska Španjolska ima oko 47 milijuna stanovnika te sve više obnovljivih (a da nisu hidroelektrane) od sredine 1990ih. Prije toga je Španjolska isklju?ivo koristila samo hidroelektrane koje su još 1996. imale udio od oko 25% u ukupnoj potrošnji elektri?ne energije. Kao i u Portugalu godišnja proizvodnja iz hidroelektrana jako varira ovisno o tome da li je kišna ili suha godina. Udio drugih obnovljivih izvora energije je od 2002. sko?io sa 2% na 22%. Ve?i dio od toga ?ini vjetar sa udjelom od skoro 15%, solar ima malo više od 3%, a biomasa udio od skoro 2%. Njema?ka Njema?ka je peta najve?a industrijska ekonomija svijeta sa svojih 80 milijuna stanovnika, te ima godišnju proizvodnju elektri?ne energije od 575 TWh, a dobiva i najviše pažnje od energetskih analiti?ara i kriti?ara. Njema?ka nije veliki proizvo?a? iz hidroelektrana, te je ta proizvodnja na godišnjoj razini od samo 20 TWh, što je recimo šest puta manje od Norveških 120 TWh. Stoga je cijela penetracija obnovljivih izvora energije u Njema?koj iz vjetra, solara, bioplina i biomase. Njema?ka sada ukupno proizvodi više obnovljive energije od Norveške, a 2011. je udio obnovljivih bio skoro 19%. Hidroelektrane su imale udio od 3%, vjetar 8%, biomasa 8%, te solar 3%. Francuska U tri desetlje?a od 1980. je udio obnovljivih u Francuskoj konstantno padao zbog udvostru?enja potrošnje elektri?ne energije. 1980. hidroelektrane su imale 27% udjela u opskrbi elektri?nom energijom, a sada je taj postotak na nekih 10-12%. Porast u udjelu obnovljivih nakon 2005. je u potpunosti zbog dodavanja vjetroelektrana, solarnih fotonaponskih elektrana i biomase. Francuska je 1970ih krenula u politi?ki program razvoja nuklearne energije, zapo?ela veliki program gradnje nuklearnih elektrana, te je stoga i poticala pove?anu potrošnju elektri?ne energije. Posljedice toga su vidljive i danas. Francuska se obvezala na odre?eni postotak iz obnovljivih izvora energije do 2020., ali sama politi?ka elita još nije spreman odre?i se nuklearne budu?nosti, te po svemu sude?i ne?e ispuniti svoje obveze – niti su oko toga posebno zabrinuti. Udio vjetra u Francuskoj opskrbi je prošle godine bio oko 3%, iz biomase oko 1%, a iz solarnih fotonaponskih elektrana manje od 1%. SAD SAD je nave?i udio obnovljivih izvora energije imao davne 1983. godine kada je on iznosio 14,1%. Prošle godine je udio obnovljivih izvora energije bio 12,7% pri ?emu su postoje?e velike hidroelektrane imale ľ udjela, a vjetar je dao ve?i dio ostatka udjela. U 2011. je udio vjetra u opskrbi SAD-a bio skoro 4%, a cijeli udio obnovljivih je tada dostigao nivo iz 1980. Iako je ukupna proizvodnja iz obnovljivih došla na preko 500 TWh u 2012. sa manje od 300 TWh 1980., ukupna proizvodnja elektri?ne energije se skoro udvostru?ila sa 2.300 TWh na 4.100 TWh prošle godine. Stoga do ve?e instalacije energije vjetra u 2009., udio obnovljivih je konstantno padao od 1983. godine. Velika Britanija Od Europskih zemalja je Velika Britanija definitivno u zaostatku. Ukupni udio obnovljivih izvora energije u opskrbi je manji 10%, te ?ak i Francuska zbog svojih hidroelektrana u Francuskim Alpama ima ve?i udio obnovljivih izvora energije od 16%. Razlog za to ne leži u nedostatku resursa, jer iako nema mnogo sunca Velika Britanija ima najbolje potencijale vjetra u Europi – puno bolje nego Njema?ka i bolje i od Danske. Problem nije ni u tehnologiji i iskustvu, jer Britanija razvija vjetar mnogo duže od Francuske. Velika Britanija je prvi put ušla u sektor obnovljivih izvora energije 1990. sa svojim programom Non-Fossil Fuel Obligation (NFFO). Originalno je to bio na?in za financiranje „?iste“ nuklearne energije, ali je tadašnja vlada ostala šokirana ?injenicom da su time otvorili vrata i za druge ?iste tehnologije kao što su vjetroelektrane i hidroelektrane. Britanija je napravila grešku sa svojim modelom kvota (u isto vrijeme su Njema?ke feed-in-tarife u potpunosti uspjele), te se od toga još nije oporavila, a danas ima manje obnovljivih u odnosu na druge Europske zemlje, te ima i zastarjele nuklearne elektrane. Prije dvije godine Velika Britanija je proizvela skoro 5% potreba za elektri?nom energijom iz vjetroelektrana, i skoro 4% iz elektrana na biomase. Udio hidroelektrana je pak manji od 2%. Zaklju?ak Neke države imaju udio od skoro 100% elektri?ne energije iz obnovljivih izvora energije danas. Norveška skoro sve proizvodi iz hidroelektrana, a Island ľ iz hidroelektrana i Ľ iz geotermalnih elektrana. Danska i Portugal skoro polovicu svojih potreba za elektri?nom energijom namiruju iz obnovljivih izvora energije, pri ?emu je udio vjetroelektrana u Portugalu oko 20%, dok je u Danskoj oko 33%. Italija i Španjolska imaju oko tre?inu elektri?ne energije iz obnovljivih izvora energije, pri ?emu Italija oko 17% proizvodi iz izvora koji nisu iz hidroelektrana, a u Španjolskoj 2/3 od ukupne proizvodnje iz obnovljivih izvora energije dolazi iz vjetroelektrana, solarnih elektrana i elektrana na biomasu. U Njema?koj je ?etvrtina proizvodnje iz obnovljivih, a od toga je 80% iz izvora koji nisu hidroelektrane. U Francuskoj i SAD-u je udio obnovljivih izvora koji nisu hidroelektrane manji od 5%. U Velikoj Britaniji je udio obnovljivih manje od 10%, a 90% od toga su izvori koji nisu hidroelektrane. Iz ovoga je o?ito da zemlje kada odlu?e mogu proizvoditi veliki postotak elektri?ne energije iz obnovljivih izvora energije. Sam izazov nikad nije bio tehni?ke prirode nego politi?ka volja za ve?im udjelom obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji elektri?ne energije, te implementacija poticaja na funkcionalan i održiv na?in. Izvor: www.renewableenergyworld.com
|
Zadnje vijesti