Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji elektri?ne energije u pojedinim dr�avama je ?esto u vijestima u zadnje vrijeme. Na nekim konferencijama danas se ve? po?elo pri?ati ne samo o 100% proizvodnji elektri?ne energije iz obnovljivih, nego i 200% do 300% proizvodnje kako bi se pokrile potrebe za grijanjem, hla?enjem i prijevozom.

U ovome tekstu prezentiran je kratki pregled penetracije obnovljivih izvora energije u pojedinim dr�avama. Podaci kori�teni u analizi su dobiveni od Energy Information Administration (EIA) Ameri?kog Odjela za energiju. Pregledavan je udio obnovljivih izvora energije u dr�avama od 1980. do 2011.(2012.). U ovoj analizi se na grafovima prikazuje ukupna penetracija obnovljivih izvora energije, te penetracija svih obnovljivih izvora energije bez hidroelektrana. U pojedinim slu?ajevima se izdvaja proizvodnja i specifi?nih obnovljivih izvora energije.

Pregled zapo?injemo sa dvije Skandinavske dr�ave koje ve? jako dugo skoro svu proizvodnju imaju iz obnovljivih izvora energije, Norve�kom i Islandom.

Norve�ka

Norve�ka koja ima malo vi�e stanovnika od Hrvatske je zadnjih 30 godina skoro svu elektri?nu energiju proizvodila iz hidroelektrana.

Od po?etka ovog stolje?a Norve�ka je po?ela graditi i vjetroelektrane i elektrane na biomasu. Danas obnovljivi izvori energije koji ne spadaju u hidroelektrane ?ine oko 1,5% ukupne proizvodnje Norve�ke. Norve�ka koristi samo 3% fosilnih goriva u opskrbi energijom.

Island

Island je proizvodio 100% svojih potreba za elektri?nom energijom iz obnovljivih izvora od 1980. godine. Iako je puno manji od Norve�ke sa svojih 320.000 stanovnika, Island je dodao puno vi�e drugih obnovljivih u sustav ?ija su osnova velike hidroelektrane.

Od kraja 1990ih Island je po?eo graditi geotermalne elektrane, te ih sada ima 26% u ukupnoj proizvodnji elektri?ne energije te zemlje.

Portugal

Portugal je 2010. i 2011. proizveo ve?i postotak elektri?ne energije iz obnovljivih izvora energije od Danske.

Udio obnovljivih u energetskom miksu Portugala se ipak dramati?no mijenja iz godine u godinu zbog velike ovisnosti o velikim hidroelektrana. Udio hidroelektrana u proizvodnji elektri?ne energije Portugala je uvijek bio veliki, u 1988. je bio 58%, u 1997. 40%, a 2010. jo� uvijek velikih 38%. Zbog Mediteranske klime u Portugalu nekih godina ima su�e, pa se recimo 2005. dogodilo da je iz velikih hidroelektrana proizvedeno samo 4,6 TWh elektri?ne eneregije, a u ki�noj 2010. ?ak 16 TWh.

Kriti?ari vjetra i solara ?esto govore o varijabilnosti proizvodnje iz tih izvora energije, a rijetko spominju varijabilnost drugih izvora kao �to su velike hidroelektrane. Iz ovih podataka se vidi da je varijabilnost na godi�njoj razini puno ve?a za hidroelektrane nego za solar i vjetar.

Razvoj energije vjetra u Portugalu je jedna od uspje�nih pri?a, po�to je 2002. vjetar ?inio samo 1% opskrbe elektri?nom energijom u toj zemlji od 10,6 milijuna stanovnika, a sada ?ini skoro jednu petinu. Biomasa je pro�le godine proizvodila malo vi�e od 5% potra�nje dok je solar imao udio manji od 1%.

Danska

Za razliku od Portugala, Danska prakti?ki nema potencijala za hidroelektrane, te je proizvodnja iz obnovljivih izvora energije prakti?ki u potpunosti okrenuta energiji vjetra i biomase.

Proizvodnja iz OIE u Danskoj jo� jasnije od Portugala pokazuje da, iako postoji varijabilnost unutar godine, ona je mnogo manja nego kod dr�ava sa velikim udjelom hidroelektrana. Tokom pro�le godine je u Danskoj, koja ima 5,6 milijuna stanovnika 45% elektri?ne energije do�lo iz OIE. Vjetar je ?inio 30% proizvodnje dok je biomasa imala udio od 15%.

Ve?ina vjetroelektrana u Danskoj je izgra?ena tokom zadnjih �esnaest godina, te unato? konzervativcima na vlasti u zadnjih petnaest godina podr�ka za energiju vjetra i biomasu nije nikada izostala, te me?u svim parlamentarnim strankama postoji konsenzus o daljnjem razvoju obnovljivih izvora energije.

Italija

Italija je deseta najve?a industrijska ekonomija svijeta te ima 60 milijuna stanovnika, a godi�nja potro�nja elektri?ne energije je 285 TWh.

1980. su hidroelektrane proizvodile ?etvrtinu potreba za elektri?nom energijom te dr�ave, a danas je taj postotak na oko 12% zbog ve?e potra�nje i smanjene gradnje novih hidroelektrana. Italija ima udio geotermalne energije od oko 2% jo� od 1960ih i 1970ih godina. Ipak, udio obnovljivih je bio u konstantnom padu do sredine pro�log desetlje?a kada je po?ela ve?a izgradnja solarnih fotonaponskih elektrana, vjetroelektrana i elektrana na biomasu. Vjetar je pro�le godine imao udio od oko 5%, a biomasa od oko 4%, ali prava zvijezda u toj dr�avi je solar koji je od 2007. do pro�le godine do�ao na udio od ?ak 6% u ukupnoj potra�nji elektri?ne energije. Sve zajedno udio obnovljivih je 17% ukupne potra�nje, ne ra?unaju?i velike hidroelektrane.

�panjolska

�panjolska ima oko 47 milijuna stanovnika te sve vi�e obnovljivih (a da nisu hidroelektrane) od sredine 1990ih. Prije toga je �panjolska isklju?ivo koristila samo hidroelektrane koje su jo� 1996. imale udio od oko 25% u ukupnoj potro�nji elektri?ne energije. Kao i u Portugalu godi�nja proizvodnja iz hidroelektrana jako varira ovisno o tome da li je ki�na ili suha godina.

Udio drugih obnovljivih izvora energije je od 2002. sko?io sa 2% na 22%. Ve?i dio od toga ?ini vjetar sa udjelom od skoro 15%, solar ima malo vi�e od 3%, a biomasa udio od skoro 2%.

Njema?ka

Njema?ka je peta najve?a industrijska ekonomija svijeta sa svojih 80 milijuna stanovnika, te ima godi�nju proizvodnju elektri?ne energije od 575 TWh, a dobiva i najvi�e pa�nje od energetskih analiti?ara i kriti?ara.

Njema?ka nije veliki proizvo?a? iz hidroelektrana, te je ta proizvodnja na godi�njoj razini od samo 20 TWh, �to je recimo �est puta manje od Norve�kih 120 TWh. Stoga je cijela penetracija obnovljivih izvora energije u Njema?koj iz vjetra, solara, bioplina i biomase.

Njema?ka sada ukupno proizvodi vi�e obnovljive energije od Norve�ke, a 2011. je udio obnovljivih bio skoro 19%. Hidroelektrane su imale udio od 3%, vjetar 8%, biomasa 8%, te solar 3%.

Francuska

U tri desetlje?a od 1980. je udio obnovljivih u Francuskoj konstantno padao zbog udvostru?enja potro�nje elektri?ne energije. 1980. hidroelektrane su imale 27% udjela u opskrbi elektri?nom energijom, a sada je taj postotak na nekih 10-12%.

Porast u udjelu obnovljivih nakon 2005. je u potpunosti zbog dodavanja vjetroelektrana, solarnih fotonaponskih elektrana i biomase.

Francuska je 1970ih krenula u politi?ki program razvoja nuklearne energije, zapo?ela veliki program gradnje nuklearnih elektrana, te je stoga i poticala pove?anu potro�nju elektri?ne energije. Posljedice toga su vidljive i danas.

Francuska se obvezala na odre?eni postotak iz obnovljivih izvora energije do 2020., ali sama politi?ka elita jo� nije spreman odre?i se nuklearne budu?nosti, te po svemu sude?i ne?e ispuniti svoje obveze � niti su oko toga posebno zabrinuti.

Udio vjetra u Francuskoj opskrbi je pro�le godine bio oko 3%, iz biomase oko 1%, a iz solarnih fotonaponskih elektrana manje od 1%.

SAD

SAD je nave?i udio obnovljivih izvora energije imao davne 1983. godine kada je on iznosio 14,1%. Pro�le godine je udio obnovljivih izvora energije bio 12,7% pri ?emu su postoje?e velike hidroelektrane imale � udjela, a vjetar je dao ve?i dio ostatka udjela.

U 2011. je udio vjetra u opskrbi SAD-a bio skoro 4%, a cijeli udio obnovljivih je tada dostigao nivo iz 1980. Iako je ukupna proizvodnja iz obnovljivih do�la na preko 500 TWh u 2012. sa manje od 300 TWh 1980., ukupna proizvodnja elektri?ne energije se skoro udvostru?ila sa 2.300 TWh na 4.100 TWh pro�le godine. Stoga do ve?e instalacije energije vjetra u 2009., udio obnovljivih je konstantno padao od 1983. godine.

Velika Britanija

Od Europskih zemalja je Velika Britanija definitivno u zaostatku. Ukupni udio obnovljivih izvora energije u opskrbi je manji 10%, te ?ak i Francuska zbog svojih hidroelektrana u Francuskim Alpama ima ve?i udio obnovljivih izvora energije od 16%.

Razlog za to ne le�i u nedostatku resursa, jer iako nema mnogo sunca Velika Britanija ima najbolje potencijale vjetra u Europi � puno bolje nego Njema?ka i bolje i od Danske. Problem nije ni u tehnologiji i iskustvu, jer Britanija razvija vjetar mnogo du�e od Francuske.

Velika Britanija je prvi put u�la u sektor obnovljivih izvora energije 1990. sa svojim programom Non-Fossil Fuel Obligation (NFFO). Originalno je to bio na?in za financiranje �?iste� nuklearne energije, ali je tada�nja vlada ostala �okirana ?injenicom da su time otvorili vrata i za druge ?iste tehnologije kao �to su vjetroelektrane i hidroelektrane. Britanija je napravila gre�ku sa svojim modelom kvota (u isto vrijeme su Njema?ke feed-in-tarife u potpunosti uspjele), te se od toga jo� nije oporavila, a danas ima manje obnovljivih u odnosu na druge Europske zemlje, te ima i zastarjele nuklearne elektrane.

Prije dvije godine Velika Britanija je proizvela skoro 5% potreba za elektri?nom energijom iz vjetroelektrana, i skoro 4% iz elektrana na biomase. Udio hidroelektrana je pak manji od 2%.

Zaklju?ak

Neke dr�ave imaju udio od skoro 100% elektri?ne energije iz obnovljivih izvora energije danas. Norve�ka skoro sve proizvodi iz hidroelektrana, a Island � iz hidroelektrana i � iz geotermalnih elektrana.

Danska i Portugal skoro polovicu svojih potreba za elektri?nom energijom namiruju iz obnovljivih izvora energije, pri ?emu je udio vjetroelektrana u Portugalu oko 20%, dok je u Danskoj oko 33%.

Italija i �panjolska imaju oko tre?inu elektri?ne energije iz obnovljivih izvora energije, pri ?emu Italija oko 17% proizvodi iz izvora koji nisu iz hidroelektrana, a u �panjolskoj 2/3 od ukupne proizvodnje iz obnovljivih izvora energije dolazi iz vjetroelektrana, solarnih elektrana i elektrana na biomasu.

U Njema?koj je ?etvrtina proizvodnje iz obnovljivih, a od toga je 80% iz izvora koji nisu hidroelektrane. U Francuskoj i SAD-u je udio obnovljivih izvora koji nisu hidroelektrane manji od 5%. U Velikoj Britaniji je udio obnovljivih manje od 10%, a 90% od toga su izvori koji nisu hidroelektrane.

Iz ovoga je o?ito da zemlje kada odlu?e mogu proizvoditi veliki postotak elektri?ne energije iz obnovljivih izvora energije. Sam izazov nikad nije bio tehni?ke prirode nego politi?ka volja za ve?im udjelom obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji elektri?ne energije, te implementacija poticaja na funkcionalan i odr�iv na?in.

Izvor: www.renewableenergyworld.com