Energetska neovisnost i kori�tenje obnovljivih izvora energije su danas jedni od glavnih ciljeva gotovo svih zemalja EU, pa i �ire. Svjetske zalihe nafte, ugljena i plina su ograni?ene i nejednako geografski raspodijeljene, a zbog politi?kih i raznih ekonomskih razloga njihovo ekspolatiranje i kori�tenje sve skuplje, a dobava sve nesigurnija. S druge strane obnovljivi izvori energije nude sigurnu, uvijek dostupnu dobavu energije, koja je i geografski dobro raspodijeljena, te sukladno tome mnoge zemlje ozbiljno rade na svojim planovima stvaranja energetske neovisnosti, tj. kori�tenja vlastitih i uvijek dostupnih odr�ivih izvora energije za opskrbu svojih gra?ana. Danska se tako obvezala do 2050. godine ste?i potpunu energetsku neovisnost kori�tenjem isklju?ivo doma?ih obnovljivih izvora energije, a u istom smjeru se kre?u i Njema?ka, te neke druge zemlje.

Web stranice Obnovljivi.com i Vjetroelektrane.com tako?er sna�no poti?u i zastupaju ideju energetske neovisnost, te smo slijedom toga podr�ali i inicijativu EREC-a, Greenpeace-a i jo� nekih europskih udru�enja povezanih s obnovljivim izvorima i za�titom okoli�a za 100% obnovljivu EU. Sada ?emo kroz cijelu seriju ?lanaka prezentirati tehni?ke, dru�tvene i ekonomske pretpostavke ostvarivanja tog cilja na vi�e razina. Bit ?e prezentirani otoci koji su cilj energetske neovisnosti postigli ili su mu blizu, te ?e se objasniti primjene istoga modela i na hrvatskim otocima. Nakon toga ?e biti prezentirana detaljna razrada ideje energetske neovinosti za pojedine regije, dr�ave, a na kraju i za cijelu Hrvatsku. Cilj je pokazati da je to tehni?ki mogu?e, ali i ekonomski i dru�tveno opravdano. Prilikom pisanja ?lanaka cijelo vrijeme ?emo se sna�no oslanjati na istra�ivanja i znanstvene radove ?ija je zajedni?ka poveznica da je na njima radio dr.sc. Goran Kraja?i? sa FSB-a u Zagrebu, koji nam je ovom prilikom i vanjski suradnik prilikom objave ?lanaka.

Otoke naj?e�?e karakteriziraju male izolirane zajednice, slaba transportna i lo�a elektroenergetska povezanost s kopnom, �to zna?ajno pove?ava tro�kove �ivota. Jedan od na?ina na koji je mogu?e rije�iti ve?inu navedenih problema je pobolj�anje energetske u?inkovitosti, razvoj mre�e obnovljivih izvora energije i razvoj energetski neovisnog otoka.

Jedan od osnovnih i najjednostavnijih koraka svakako je rje�avanje problema nedostatka energetske u?inkovitosti, �to je vrlo lako mogu?e posti?i upotrebom u?inkovitijih elektroenergetskih ure?aja, uvo?enjem u?inkovitijeg sustava javne rasvjete ili prelaskom s elektri?nih bojlera na sun?eve toplinske kolektore za pripremu potro�ne tople vode.

Gledaju?i dugoror?no, razvoj obnovljivih izvora energije na otocima i razvoj kvalitetne elektroenergetske mre�e, odnosno razvoj energetski neovisnog otoka, idealno je rje�enje za problematiku �ivota na otocima.

Sams�

Danski otok Sams�, ?ija povr�ina iznosi 114,26 km², te ima ne�to vi�e od 4.000 stanovnika, prvi je energetski neovisan otok koji je u samo osam godina u potpunosti po?eo upotrebljavati obnovljive izvore energije. Ovaj projekt preobrazbe zapo?eo je 1998. godine, a danas se sve potrebe stanovnika zadovoljavaju pomo?u 11 vjetroagregata nominalne snage 1 MW koji se nalaze na otoku i pomo?u 4 termoelektrane na biomasu koje zadovoljavaju 70% potreba za toplom vodom i grijanjem, a od kojih se na jednoj nalazi i fotonaponski sustav. Sve to smanjilo je oto?ke emisije stakleni?kih plinova za oko 140%, a uz to se vi�ak proizvedene energije (oko 10%) predaje u elektroenergetsku mre�u i koristi na kopnu.

U osam godina prilagodbe, Europska unija, razne agrencije i fondovi ulo�ili su oko 67,1 milijun eura, dok je Sams� ulo�io oko 17 milijuna eura u izgradnju pet od deset vjetroagregata na moru. Dodatna tri vjetroagregata financirana su od strane privatnih ulaga?a, kao �to su poljoprivrednici, a dva vjetroagregata financirana su od strane oto?kih dioni?ara. Za 11 vjetroagregata na kopnu izdvojeno je 8,9 milijuna eura, od ?ega je 9 vjetroagregata u vlasni�tvu poljoprivrednika. Na sli?an na?in financirane su i toplinske elektrane, pa su dvije elektrane u vlasni�tvu danske energetske kompanije NRGi, jedna je u privatnom vlasni�tvu, a jedna je u vlasni�tvu oto?kih dioni?ara. Iako u po?etnoj fazi izgradnje nije bilo zami�ljeno podijeljeno vlasni�tvo, takva odluka pokazala se vrlo prakti?nom, te je otvorila dodatne mogu?nosti za ulaganja u nove projekte.

Najve?i problem prilagodbe bio je sektor transporta, koji, zbog jo� nerazvijene tehnologije, nije u potpunosti mogao zadovoljiti prelazak na upotrebu energije iz obnovljivih izvora energije. Kako bi se nadoknadila razlika za upotrebu fosilnih goriva u transportu, otok je odlu?io dodatno postaviti 10 vjetroagregata na moru, koji godi�nje proizvedu, i otpreme na kopno, oko 28.000 MWh elektri?ne energije, �to je vi�e energije nego �to se na otoku iskoristi u transportu, uklju?uju?i i trajekte koji otok povezuju s kopnom. Kako bi se do kraja rije�io ovaj problem, u sklopu centra Samsoe Energy Academy, dodatno se radi na razvoju biogoriva, bioplina i pre�anog ulja, a postoje i planovi za daljnji razvoj elektri?nih vozila.

Samsoe Energy Academy otvoren je 2007. godine, te slu�i kao demonstracijski centar, kongresni centar i centar za razvoj tehnologija. Kroz organizirane izlo�be i radionice centar godi�nje posjeti oko 4.000 politi?ara, novinara i studenata diljem svijeta.