Ve? smo nekoliko puta iznosili na�e stavove oko gradnje termoelektrane Plomin C, posebno u trenucima kada su se iznosile neargumentirane tvrdnje o velikoj prednosti u cijeni u odnosu na neke druge obnovljive izvore energije, posebno vjetroelektrane, ali i solarne elektrane, a dodatno i u trenucima kada se rasprava poku�ala poentirati oko doma?e industrije i opreme na �tetu obnovljivih izvora. U nastavku donosimo i priop?enje Udruge za razvoj Hrvatske (URH) na tu temu sa aspekta usporedbe s projektom biotoplifikacije koji ta Udruga promovira.

Gradnja TE Plomin C snage oko 500 MW izaziva u Hrvatskoj javnosti dileme oko potrebe gradnje i vrste goriva (ugljen ili plin). Projekt se nalazi u fazi pripreme dokumentacije za gradnju i financiranje, koje po?iva na stranom ulaganju, u kojem smislu je HEP objavio me?unarodni Natje?aj za iskaz interesa.

Bez sumnje, Hrvatskoj treba u ovom ?asu ve?i objekt za proizvodnju elektri?ne energije, ali �jo� vi�e od toga treba zaposliti na�e ljude. Prema pisanju Jutarnjeg lista od 11.8.2012., danas je na Zavodu za zapo�ljavanje 8.000 mladih ljudi koji su zavr�ili �kolovanje, bez radnog iskustva. Prema izjavi Prvog potpredsjednika Vlade na konferenciji Lidera od 3. srpnja 2012. procjenjuje se da je za otvaranje jednog radnog mjesta potrebno 100.000 �, �to zna?i da ?e se na investiciji vrijednoj oko 800 milijuna �, otvoriti 8.000 radnih mjesta.

Takva procjena ima smisla ako se sva oprema proizvede u Hrvatskoj, �to u ovom slu?aju ne stoji. Na�e gospodarstvo mo�e u?estvovati u monta�i krupne opreme i proizvodnji pomo?nih ure?aja, �to vrijedi oko 20%, dakle 160 milijuna �. A to ?e u najboljem slu?aju, dok traje gradnja (do 4 godine), zaposliti 1.600 ljudi.

Objekt ?e se graditi u stranom in�enjeringu (projektiranje, izbor opreme, izbor izvo?a?a, monta�a i nadzor nad monta�om, organizacija gradnje, ispitivanje i pu�tanje u pogon),� �to s aspekta tehnolo�kog razvoja i u?e�?a doma?e industrije nije povoljno.

In�enjering nije va�an samo zbog svoje financijske te�ine (oko 15% vrijednosti ukupne investicije), ve? ponajvi�e zbog toga �to onaj tko radi in�enjering, ima klju?nu ulogu u izboru opreme i izvo?a?a, odnosno dodjeli posla tvrtkama, a time i zapo�ljavanju.

In�enjering koji na takvom objektu objedinjuje tehni?ku struku (elektro, strojarsku i gra?evinarsku), financijsku i komercijalnu, velika je �kola za mlade stru?njake koji takovu kompleksnu materiju mogu nau?iti samo u gradnji objekata. �U pro�losti HEP-a poznato je da su se svi objekti, osim Plomina 2 (!), gradili u doma?em in�enjeringu.

Uz pretpostavku godi�njeg rada 8000 h, TE Plomin 3 ?e proizvesti oko 4.000 GWh elektri?ne energije, a uz pretpostavku (visoke) u?inkovitosti 50%, utro�it ?e 8.000 GWh primarne energije, odnosno preko 1 milijun tona ugljena.

U okoli� (more i zrak) 'bacit ?e' 4.000 GWh toplinske energije i preko milijun tona CO₂ (svakih 3600 kWh proizvedene elektri?ne energije proizvodi 1 tonu CO₂), �to po cijeni 10 �/toni CO₂ vrijedi 10 milijuna �, koju cijenu treba, pored cijene goriva,� ura?unati u godi�nje tro�kove proizvodnje.

Ne ulaze?i u isplativost objekta (koje ?e se znati tek nakon �to se sazna cijena opreme i uvjeti pod kojima ?e se objekt ugovoriti), potrebno se upitati da li s aspekta zaposlenosti i razvoja gospodarstva ima boljih rje�enja?

Jedan od njih je Projekt energetskog kori�tenja �uma 'Biotoplifikacija Hrvatske', koji je inicirala Udruga za razvoj Hrvatske, a poticaj je dobila ?injenicom da izvozimo velike koli?ine ogrjevnog drva.� Izvoz raste, a u razdoblju 2003. - 2009. porastao je 3 puta. Tendencija rasta ostaje, jer su za taj obnovljivi izvor energije zainteresirane susjedne dr�ave.

U skladu sa svojom misijom razvoja zemlje na temelju vlastitih resursa, URH nije mogao ne uo?iti ?etiri apsurda:

1. gospodarski, da izvozimo prete�no neobra?eno drvo,
2. energetski, da izvozimo primarnu energiju, a uvozimo korisnu elektri?nu energiju,
3. socijalni, da u dana�njoj kriznoj situaciji s velikim postotkom nezaposlenosti ne koristimo doma?u industriju, koja raspola�e vlastitom tehnologijom za gradnju energetski u?inkovitih kogeneracijskih postrojenja na biomasu i
4. tehnolo�ki, da pored silnog napretka u tehnologiji grijanja i dalje koristimo drvo za grijanje s niskim� standardom gorenja, energetski neu?inkovito, �tetno za okoli� i skladi�tenje na dvori�tima i ulicama gradova Gorske Hrvatske.

Projektom 'Biotoplifikacije Hrvatske' je predvi?ena:

1. Gradnja bioelektrana-toplana (BE-TO), tipiziranih� kogeneracijskih postrojenja na biomasu elektri?ne snage 1 MW_el i toplinske snage 4 MW_topl .
2. Izgradnja pripadnih toplinskih mre�a u cilju:
   • toplifikacije stambenih i poslovnih prostora, sportskih dvorana, hotela, rekreacijskih centara, vojarna, kaznionica, ...
   • opskrbe toplinskom energijom postrojenja procesne industrije: su�ara, plastenika, staklenika, poslovnih zona i sl.

Projekt je multifunkcionalan i omogu?ava, osim proizvodnje elektri?ne i toplinske energije:

1. Regionalni razvoj manje naseljenih podru?ja Hrvatske
2. Ve?i prihod Hrvatskim �umama od dana�nje prodaje ogrjevnog drva, uzgoj i njegu �uma kojom se pove?ava �umska biomasa i za�tita od po�ara
3. Drvnoj industriji energiju za su�enje i zaradu od prodaje elektri?ne energije
4. Metalnoj i elektroindustriji zaposlenje i tehnolo�ki razvoj.

Projekt je isplativ (dosad analizirani slu?ajevi pokazuju povrat investicija ispod deset godina), energetski u?inkovit (iskori�tenje goriva oko 80%) te doprinosi za�titi okoli�a (emisija CO₂ je neutralna).

Izgradnjom 200 takovih BE-TO proizveli bismo jednaku koli?inu elektri?ne energije kao i jedna TE snage 200 MW, ali i oko 4.000 GWh toplinske energije, koja se ne baca u okoli�, nego korisno upotrebljava,� sve uz uvjet da je godi�nje na raspolaganju 5 milijuna m³ biomase (4 milijuna tona), koliko je, prema mi�ljenju �umarskih eksperata, mogu?e dobiti iz na�ih �uma. Nije potrebno u ovoj fazi izgraditi svih 200 objekata, ali i 40-tak koje predla�e Projekt Biotoplifikacije zna?ajno bi usmjerio na�u energetiku u pravcu zapo�ljavanja.

U tom smislu URH je organizirao Savjetovanje 'Toplinarstvo � energetska �ansa Hrvatske' koje je odr�ano u Zagrebu, 19. i 20. travnja 2012., u prostorijama HGK, a nakon Savjetovanja o Projektu smo 23.5.2012. pisali Prvom potpredsjedniku Vlade i Ministru gospodarstva, na �to jo� nismo primili odgovor.

Kao zaklju?ak: Nismo protiv gradnje velikih elektroenergetskih objekata, ako su isplativi i ako doprinose razvoju doma?e tehnologije, ali� smatramo da bi Projekt 'Biotoplifikacije Hrvatske', uz neposrednu podr�ku Vlade, polu?io daleko ve?i efekt za razvoj gospodarstva i zaposlenost (na�e gorivo, na�a oprema, na�a tehnologija).

Dr.sc. Nikola ?upin, dipl.ing el.

Udruga za razvoj Hrvatske, Predsjednik

U Zagrebu, 28. kolovoza 2012.