Kako smo ve? i objavili, Ministarstvo gospodarstva izradilo je i u Narodnim novinama objavilo dva pravilnika koja od 2007. godine u nepromijenjenom izdanju ure?uju tr�i�te obnovljivih izvora energije i kogeneracijskih postrojenja. Skupa sa izmijenjenim tarifnim sustavom za obnovljive, te izmjenama u Zakonu o tr�i�tu elektri?ne energije i Pravilniku o jednostavnim gra?evinama, mo�e se re?i da je sada, nakon 5 godina prvi puta konkretno posve?ena pa�nje ogromnim problemima koji su pratili razvoj sektora OIE u Hrvatskoj od 2007. do danas.

Jer uz sav optimizam i entuzijazam tr�i�ta koji se mogao osjetiti 2007. prilikom izlaska prvih izdanja ovih pravilnika, iza njih je ostao samo veliki tr�i�ni podba?aj i isto takvi administrativni problemi. I umjesto da su se pravilnici redovno dopunjavali i prilago?avali uvjetima na tr�i�tu, isti su od strane resornog im ministarstva bili tuma?eni kako se kome svidjelo. To je i�lo toliko daleko da su se nakon 2010. po?eli �tuma?iti� i ?lanci kojih u pravilnicima uop?e nema prilikom isho?enja odre?enih dozvola, a sve da bi se stvorio privid funkcioniranja tr�i�ta. Me?utim, rezultati koji su krajem 2011. ostali u obliku izgra?enih objekata u odnosu na sve najave i planove su pora�avaju?i. Zbog pravilnika, ali i onih koji ih provode.

Dok je novi Zakon o obnovljivim izvorima energije u izradi, a isto tako i izmjena svih drugih zakona koji ure?uju sektor energetike, ovi pravilnici bi trebali osigurati br�e pokretanje tr�i�ta, te bolje ispunjavanje zadanih ciljeva.

Pa �to nam to?no donose, i kako bi se mogli/trebali odraziti na tr�i�te. Ve? u op?im odredbama Pravilnik o OIEK donosi, tj. najavljuje prvu veliku promjenu, a to je provo?enje postupka javnog natje?aja za dodjelu prava slu�nosti i prava gra?enja na zemlji�tu RH u svrhu izgradnje postrojenja, te provo?enje javnog natje?aja za pravo priklju?ka, ali sukladno stanju, uvjetima i regulacijskim sposobnostima elektroenergetskog sustava, koje odre?uje HEP-OPS. Propisuje se da natje?ajni postupak provodi Centar za pra?enje poslovanja energetskog sektora i investicije, koji onda ujedno i nadzire razvoj i dinamiku projekata.

U Pravilniku o OIEK se tako?er unijelo vi�e definiranih grupa obnovljivih izvora energije. Tako su u grupi postrojenja do 1MW bioplinske elektrane podijeljene na one do 300kW i one preko 300kW. Kod postrojenja preko 1MW elektrane na biomasu se sada umjesto u dvije dijele u ?etiri kategorije, i to ne vi�e po porijeklu izvora biomase, nego po instaliranoj snazi. Kao i u postrojenjima do 1MW elektrane na bioplin su podijeljene u dvije kategorije prema instaliranoj snazi, na ona do 2MW i na ona od 2 do 5MW. U postrojenjima iznad 1MW dodane su i sun?ane elektrane i elektrane na �ivotinjsku mast pojedina?ne snage do ukupno 5MW.

Druga?ije su podijeljena i kogeneracijska postrojenja. Dodana je i dodatna grupa postrojenja koja koristi obnovljive izvore energije za proizvodnju elektri?ne energije, ali koja nisu spojena na elektroenergetsku mre�u. Tako?er su uvedene i grupe postrojenja koja proizvode toplinsku energiju, a dijele se na postrojenja do 30kW i preko 30kW, te prema izvoru topline na grijanje solarnim kolektorima, biomasom ili energijom okoli�a.

Jo� jedna bitna izmjena u Pravilniku odnosi se na tretiranje Energetskog odobrenja. Isto vi�e nije potrebno ishoditi za jednostavne gra?evine (mali fotonaponski sustavi na krovovima), �to je u skladu sa zadnjim izmjenama Tarifnog sustava i Zakona o tr�i�tu elektri?ne energije. Tako?er, vi�e se u pravilniku ne spominje mogu?nost i potreba isho?enja Prethodnog energetskog odobrenja.

S obzirom na izbacivanje Prethodnog energetskog odobrenja promijenila su se i pravila upisa projekata u Registar OIEKPP. Tako se u jednom ?lanku napominje da se upisom u Registar stje?e status nositelja projekta, kao i u pro�loj verziji pravilnika, me?utim umjesto da se isti stje?e isho?enjem prethodnog energetskog odobrenja, sada prvi upis u Registar obavlja operator distribucijskog ili prijenosnog sustava temeljem izdane prethodne elektroenergetske suglasnosti.

Za pra?enje stanja Registra i nadzor nad istim zadu�en je Centar za pra?enje poslovanja energetskog sektora i investicije.

S obzirom da je dosta toga izmijenjeno i da trenutno u Registru postoji veliki broj projekata, najzanimljivije u cijeloj pri?i su prijelazne odredbe ovog pravilnika i tuma?enje istih, te kako ?e se tretirati svi ti silni projekti u koje je ulo�eno vi�e ili manje vremena i financijskih sredstava.

Tako se u Pravilniku navodi da ?e se sva prava i obveze ste?ene do dana stupanja na snagu novog Pravilnika temeljem isho?enog prethodnog energetskog odobrenja po�tovati, te da ?e se takvi projekti dovr�iti prema starom Pravilniku. Isto se odnosi i za sve projekte koji su do dana dono�enja novog Pravilnika pokrenuli postupak za isho?enje Energetskog odobrenja. Tako?er se propisuje da ?e projekti koji nisu potpisali ugovor o otkupu elektri?ne energije prema starom Tarifnom sustavu biti u Registru uskla?eni s grupom projekata definiranom prema novom Pravilniku.

Iz svega navedenog, Pravilnik o OIEK na prvi pogled djeluje sasvim razumno i relativno jednostavno, me?utim u sebi ostavlja i ogromna otvorena pitanja koja ?e tek praksa i/ili nove uredbe mo?i razrije�iti. Ono �to treba pohvaliti je dodatna podjela prema grupama postrojenja, pa se tako sada definiraju i solarne elektrane iznad 1MW instalirane snage, ali i obnovljivi izvori energije koji nisu spojeni na mre�u. Tako?er je dodana grupa postrojenja toplinskih obnovljivih izvora energije. �No istovremeno, iako se takvi oto?ni i toplinski sustavi definiraju nigdje se ne predvi?a njihovo poticanje. Takav potez smo kritizirali i kod dono�enja novog Tarifnog sustava, koji je potpuno neprirodno do�ao prije novog Pravilnika, te sada ostavio zrakoprazan prostor. Jer za�to bi netko uop?e prijavljivao svoj oto?ni ili toplinski sustav Ministarstvu radi uno�enja u Registar projekata?

Isto tako trenutno je sasvim nejasno i nedefinirano koji su to kriteriji i standardi koji ?e se koristiti sukladno propisanim potrebama za javnim natje?ajem za priklju?ak i koncesiju, te u kojem ?e se trenutku razvoja projekta provoditi. Uslijed ukidanja PEO, prva stepenica osiguravanja prava na razvoj projekta je isho?enje PEES-a, kada se projekt i upisuje u Registar. Postavlja se pitanje, ukoliko ?e se natje?aji provoditi u zavr�nim fazama razvoja projekta (npr. za ugovor o priklju?enju sa operatorom prijenosnog ili distribucijskog sustava ili u fazi isho?enja gra?evinske dozvole), tko ?e biti voljan i u stanju riskirati toliko sredstava samo da bi na kraju ovisio o natje?aju za koji jo� nisu unaprijed definirani uvjeti? Ukoliko ?e se natje?aji provoditi na po?etku procesa za isho?enje PEES-a i dobijanje koncesije onda ?e cijeli postupak imati smisla, naravno ako se postupak provede stru?no i transparentno.

Prijelazne i zavr�ne odredbe pak daju pravo svima sa isho?enim PEO da u roku zavr�e svoje projekte. Naravno, ve? sada je jasno da ?e mnogi projekti otpasti radi neispunjavanja rokova zadanih Pravilnikom iz 2007., me?utim vjerojatno je da ?e ih ipak ostati dovoljno za ispunjenje ciljeva do 2020. Ukoliko tome bude tako, onda se gubi i smisao natje?aja, barem u kratkoro?nom razdoblju od nekoliko godina.

Mogu?nosti nastale ovakvim pau�alnim definiranjem pravila igre su razne, te ukoliko se uskoro ne urede dodatnim uredbama i drugim dokumentima, postavlja se pitanje tko ?e biti taj koji odlu?uje i tuma?i pravila igre? Nadle�ni Centar za pra?enje poslovanja energetskog sektora i investicije zasada nije objavio nikakve dokumente na tu temu.

U Pravilniku o stjecanju statusa povla�tenog proizvo?a?a elektri?ne energije najbitnije je primijetiti razra?eniji sustav tretiranja kogeneracijskih postrojenja u smislu prava istih na stjecanje statusa povla�tenih proizvo?a?a.

Uvodi se i vrlo bitna iznimka u slu?aju proizvodnje elektri?ne energije iz jednostavnih gra?evina, kada se status povla�tenog proizvo?a?a stje?e automatizmom temeljem elektroenergetske suglasnosti koju izdaje operator distribucijskog sustava. Tako?er se detaljnije razra?uje stjecanje statusa povla�tenog proizvo?a?a iz jednostavnih gra?evina sa svim definiranim koracima koji se odnose na operatora distribucijskog sustava i HROTE. Od bitnijih stavki definira se potreba za idejnim projektom u postpuku izdavanja prethodne elektroenergetske suglasnosti. Propisuje se i obveza ODS-a istovremeno s izdavanjem PEES-a i dostavljanja ugovora o priklju?enju i ugovora o otkupu elektri?ne energije koji se sklapa s HROTE.

U puno vi�e detalja se opisuju i prava i obveze povla�tenih proizvo?a?a u smislu izvje�?ivanja o pogonu i nadzora rada od strane HERA-e, a propisuju se i kaznene mjere za one koji se ne pridr�avaju tih odredbi.

Pravilniku o stjecanju statusa povla�tenog proizvo?a?a je puno razra?eniji od svog prethodnika i daje HERA-i bolji alat za nadzor takvih postrojenja i tr�i�ta op?enito. U praksi ?e sigurno pokazati odre?ene mane, ali svakako treba pozdraviti detaljiziranje procedure za jednostavne gra?evine � posebno male fotonaponske sustave, kao i detaljiziranje nadzora obnovljivih postrojenja i upotrebe kogeneracijskih postrojenja, te njihove korisnosti. Ostaje samo da se sve navedeno u?inkovito primijeni i u praksi.

Na kraju, postavlja se pitanje da li su sve ove promjene svrsishodne, te da li ?e pomo?i da se ostvari onaj najbitniji cilj � otvaranje investicija i izgradnja svih planiranih megavata do 2020. godine?

Uz sav napredak koji u sebi sadr�e oba ova pravilnika, veliku opasnost nastanku kaosa na tr�i�tu predstavlja nedore?enost Pravilnika OIEK. No, uz po�tivanje postoje?ih projekata i njihove dinamike razvoja sukladno starom Pravilniku, ta nedore?enost ne bi trebala predstavljati problem jo� neko vrijeme. Dapa?e, znaju?i broj projekata u registru koji ?e se sukladno zavr�nim i prijelaznim odredbama razvijati u godinama koje dolaze prema Pravilniku iz 2007., lako je mogu?e da nove odredbe novog Pravilnika ne?e imati nikakav utjecaj na tr�i�te u razdoblju od sljede?ih par godina. Ostaje za nadati se da ?e se u me?uvremenu pojaviti nove uredbe i odluke koje ?e pove?ati transparentnost i u?inkovitost trenutnog stanja.

Bit ?e zanimljivo pratiti razvoj doga?aja oko daljnje izgradnje projekata i razvoja tr�i�ta, te ho?e li ovakav model kona?no gurnuti Hrvatsku prema ve?em kori�tenju OIE, ili ?e papirnate promjene donijeti i daljnju agoniju s birokracijom i korupcijom u kojoj, pokazalo se do sada, projekti OIE jednostavno ne uspijevaju za�ivjeti.