Strogi zakonski uvjeti na emisije CO₂ su potaknuli vlasnike termoelektrane Tilbury da prestanu koristiti ugljen kao energent, te da po?nu koristiti biomasu. Tako je ta elektrana postala najve?a elektrana na biomasu na svijetu.

Tilbury je Londonska glavna luka za pretovar kontejnera i lokacija gdje se nalazi jedna stara termoelektrana na ugljen iz 1960-ih ukupne snage od 1.062 MW, a koja je sada postala zeleno uto?i�te nakon �to je uspje�no prenamijenjena u elektranu na biomasu snage 742 MW. Time je postala uvjerljivo najve?a elektrana na biomasu na svijetu, po�to je dosada�nji rekorder bila elektrana Rodenhuize u Belgiji ?ija je snaga 180 MW.

RWE npower je odlu?io da umjesto ulaganja u mjere smanjenja emisija termoelektrane ista po?ne koristiti energiju iz biomase. U rujnu 2010. su odradili testiranja da provjere isplativost izgaranja biomase u jedinici za ugljen, te je dva mjeseca nakon toga odlu?eno tri 350 MW jedinice prebaciti na biomasu.

Tilbury B je proizveo zadnje kWh iz ugljena 4. o�ujka 2011., a prebacivanje na biomasu je trajalo devet mjeseci, te je osigurana proizvodnja iz 2,3 milijuna tona drvne biomase. To je dovoljno za 8.000 radnih sati, do o�ujka 2013. kada ?e ROC (Obvezni certifikati za obnovljive izvori energije) za elektrane na biomasu biti spu�teni sa 1,5 na 1 u Velikoj Britaniji.

Financijski hrabra odluka

Dyson je izjavio da je odluka o konverziji elektrane Tilbury B bila vrlo hrabra, jer sama konverzija je ko�tala nekoliko desetaka milijuna eura, ali su rizici bili i ve?i po�to su imali dugotrajne ugovore za otkup ugljena koje su morali poni�titi i potpisati nove za biomasu, bez dokaza da ?e elektrana funkcionirati. Dodatno ?e morati proizvoditi energiju i za vrijeme ni�e cijene elektri?ne energije kako bi popunili 8.000 sati do 2013. �to ?e biti jedva isplativo u trenucima niske cijene elektri?ne energije.

Bitne prednosti Tilburya

Tilbury ima jednu bitnu prednost kod dostave biomase, a to je njihov vlastiti dok na rijeci Thames koji mo�e prihvatiti brodove do 60.000 tona ?ime se godi�nje u�tedi do 47 milijuna dolara na tro�kovima �eljezni?kog prijevoza energenta. Biomasa mora biti na suhom za razliku od ugljena, tako da se na samoj lokaciji dr�i mala zaliha biomase koja je dovoljna za samo �est sati rada elektrane, a ina?e se iskrcava direktno s broda. Nakon iskrcavanja sve biomase s broda, u roku od �est sati se mora pojaviti novi brod sa novom zalihom biomase.

Utjecaj na efikasnost i emisije

Zbog slabije kalori?ke vrijednosti i gusto?e biomase snaga elektrane se smanjila za tridesetak posto - na 742 MW, ?ime se i termalna efikasnost elektrane smanjila sa 37% na 35,3%. Fizi?ke promjene na sustavu izgaranja su minimalne, a svode se na osiguranje stabilnijeg plamena plamenika kako bi se smanjila koli?ina kori�tenog goriva.

Korozija je isto potencijalni problem, ali ne bi trebala do?i do izra�aja u 8.000 radnih sati.

�to se ti?e emisija, NO_X emisije bi trebale pasti sa 480 na 220 mg/m³, SO_X sa 800 mg/m³ na 200 mg/m³, a volumen pepela sa 40.000 tona/TWh na 4.000 tona/TWh. Ukupna redukcija CO₂ emisija bi trebala pasti sa 0,81 milijuna tona/TWh na 0,11 - 0,18 milijuna tona/TWh, �to je redukcija od 78-87%.

Tilbury & Biomasa � jednokratna situacija

Kako stvari stoje Tilbury B ?e se zatvoriti nakon 8.000 sati rada, po�to je RWE npower predao studiju utjecaja na okoli� za 2.000 MW komibiniranu plinsku elektranu i 400 MW plinsku elektranu. Ipak postoji mogu?nost da i Tilbury B nastavi s radom, ali to ne?e biti odlu?eno do drugog kvartala 2012, �to ?e ovisiti i o certifikatima za obnovljive izvore.

�to se ti?e konverzije drugih termoelektrana na biomasu, sve ovisi o mogu?nosti dobavljanja goriva.

Glavni problem: izvor goriva

Otprilike 30% Tilbury B biomase dolazi iz RWE-ove tvornice s godi�njom proizvodnjom od 750.000 tona. Dodatnih 50% dolazi iz SAD-a i Kanade, a ostalih 20% iz Europe, i to ili ju�ne Europe ili Balti?kih dr�ava. Dyson tvrdi da je odr�ivost biomase problem u Europi i Velikoj Britaniji zbog nedovoljno prilika za razvoj iste. S druge strane konzultantska tvrtka McKinsey tvrdi da ima sasvim dovoljno odr�ive biomase, odnosno dovoljno zemlje za uzgoj iste, i to dva puta vi�e nego dovoljno u odnosu na potro�nju 2010.

Dodatno je tr�i�te reagiralo na ve?u potra�nju za biomasom. Nizoemska energetska burza APX-ENDEX je u studenom 2011. lansirala prvu svjetsku burzu za biomasu u suradnji sa lukom Rotterdam. O?ekuje se da ?e do 2020. Nizozemska, Skandinavija, Velika Britanija i Njema?ka tro�iti 15 milijuna tona biomase godi�nje, a od toga bi Niozemske luke trebale prenositi 13,5 milijuna tona. Danas oni godi�nje pretovaruju samo 1,5 milijuna tona.

Elektrana Drax � skroz druga?iji prijedlog za konverziju

Drax je druga najve?a elektrana u Europi uop?e sa svojih 3.960 MW. Drax ?e, za razliku od Tilburya raditi normalno do 2016., ali tada ?e morati uvesti novu tehnologiju kojom ?e ukloniti NO_X iz plinova. Tro�kovi za to bi bili nekoliko stotina milijuna funti, a kad se uzmu u obzir i tro�kovi dozvola za ispu�tanje CO₂ emisija jasno je za�to razmi�ljaju o kori�tenju drugih goriva.

Drax trenuta?no tro�i do 8% biomase u svojoj proizvodnji i trenuta?no ima godi�nju potro�nju od 1,2 milijuna tona biomase. Drax je napravio konverziju jedne jedinice prema kori�tenju biomase i time se smanjila snaga te jedinice sa 660 MW na 500 MW. Svaka jedinica preba?ena na biomasu bi tro�ila 2,5-3 milijuna tona biomase godi�nje.

Glavni problem Draxa je nedovoljno izvora biomase, jer trenuta?no ne mogu nabaviti ni 12,5% biomase od one koja bi im bila potrebna. Glavni cilj im je razviti snabdijevanje i poticati farmere na odr�ivo uzgajanje biomase, te da se razviju postrojenja za obradu biomase.

Drax smatra da Velika Britanija ne bi trebala smanjiti certifikate za biomasu, jer bi time pomogli u razvoju infrastrukture za biomasu. Potrebna je jasna politika prema biomasi za idu?ih 15-20 godina.

Konverzija = Ovisnost o poticajima?

Temeljem proizvodnje Draxa u 2010. od 26,4 TWh sa prosje?nom cijenom elektri?ne energije od 51,60 funti/MWh (80,33 dolara) i potro�njom 15 milijuna tona biomase za cijenu od 80-100 funti/toni, zarada je jo� uvijek pokrila dodatne tro�kove goriva, pa ?ak kada se ura?una i smanjenje snage od 25% i smanjivanje certifikata sa 1,5 na 1.

Ipak 100% konverzija na biomasu bi zna?ila ovisnost o poticajima za komercijalnu isplativost elektrane, tvrde u Draxu. No isto tako tvrde da nije poanta u tome da se stvara ekstra profit u odnosu na kori�tenje ugljena, nego da se razvije nova tehnologija koja ?e smanjiti emisije CO₂ i koja je uz to prili?no jeftina (u rangu sa vjetroelektranama na kopnu). Drax ne?e odmah propasti ako ne po?ne koristiti biomasu, ali su svjesni da je dugoro?no ovakva proizvodnja na ugljen osu?ena na propast.

Njema?ka elektroprivreda E.ON je u me?uvremenu tako?er najavila konverziju jedne svoje 500 MW jedinice u termoelektrani Ironbridge u Velikoj Britaniji, a za drugu imaju opciju da kasnije konverzije. E.ON je tako?er zatra�io dozvolu za izgradnju spremi�ta za biomasu na samoj lokaciji elektrane.

Izvor: www.renewableenergyworld.com